DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 485 — U jiižnoni predjelu zlovjestna „bura´^ nije u pogledu svog postanka i domašaja ništa drugo, nego polarno strujanje zraka. Bura ponajviše onda duva i hara, kad se aeroklinoskop iz nutra Evrope prama jugu kloni; vjetar „borino" opet imade mjestni izravnajući značaj, jer borino imade svoj uzrok u nejednakoj toploti zraka na visokoj, manje ili više šumovitoj gori razmedjici s jedne strane, a s druge strane brže se ngrijajućeg golog kamenja južnog predjela. Gdje bura često puše, tamo prieči ona uspievanje drveća ili ga pretvara u grmlje. Često se govori, da okrčivanje šuma u kršovitih predjebh buru vrlo jača, pošto da sa šumom izčezava zaštita, koja poput nasipa žestinu bure lomi. Nu ova se mekanička zaštita šume u istinu ipak proteže samo na neznatne daljine, jer bura neduva vodoravno, nego se baca kao kakav slap iz visine. Okrčivanje šuma zaista jača spomenuti „borino" i to s toga, što je tlo sve to više direktnom uplivu sunčane žege izvrženo, pa tim nastaje razlika izmedju konstantnog podnebja gora i izmedju sveudilj rastuće topline podnebja golih obronaka. Dakle kad i nebi bio kras pošumljen, nego izmjenice samo sa gustim tlo zasjenjivajućim grmljem obrašten ili djipom zatravljen, onda nebi mogao „borino" biti nikad tako žestok i štetonosan kao sada. Kultiviranje krasa mora se prema novim naravoslovnim činjenicam ravnati i prama tomu upriličiti, a onda će moći i žiteljstvo odtud očekivati znatnu korist. U ostalom ima nade, da će se znatan dio krašovitog tla brzo i sa umjerenim troškom privesti u to stanje, da će se moći za poljsko obradjivanje i uživanje upotrebiti. Žitelji u kraških predjelih Bosne i Hercegovine trebaju doduše drva, nu netrebaju nikakva dugačka i debela stabla, jer za izradjivanje građje manjkaju radne snage i druga potrebita sredstva. Puno prešnije treba žiteljstvo kraških predjela lišća za hranu stoke, pošto livada i pašnjaka sbog prije spomenutih uzroka razmjerno vrlo malo ima, te ni livade ni pašnjaci nijesu izdašni, a osim toga neima ni prikladna tla za uzgoj hranivih biljka. Ovoj oskudici pomoglo bi se samo uzgojem nizkih i srednjih šuma kao jedino prikladni način šumarenja u tih kraških predjelih. Kao cilj kultiviranja krasa mora se dakle u prvom redu odabrati valjan uzgoj, te racijonalno njegovanje ovih šumskih forma na svih za to prikladnih stojbina. Na drugih stojbinah mogla bi se prema snazi tla i sredstvima uzgajati i visoka šuma. Na taj način moći će se liepa namisao kultiviranja krasa ipak u toliko oživotvoriti, da već sadašnja generaacija žiteljstva bude mogla djelomice učestvovati na blagodatih iste. Pokušaji, daše kras makar i u većoj mjeri opet sa šumom ozeleni, nemogu uspjeti radi ođporažiteljstvai radi nesnosljivih troškova. Prije spomenuta veća vlaga u sjevernom djelu Bosne djeluje i na veću množinu vode u šumskom tlu, a prema tomu i na pravilnije razdielenje kiše. U proljeću pada i ovdje više izdašno kiše, nego po ljetu, ali ni to |