DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 543 —
tako stavljene u škrinjicu od dasaka, koja je odasrad čvrsfco zatvorena i samo
gore otvorena bila. Trebalo je pako ovako da bude: Sadnice nijesu smjele nakvašene
biti, nego ih je trebalo na riedko metnuti u košaru, izpunjenu mahovinom,
te žilice korienja obložiti ođozdol i odozgor sa friškom (ali ne mokrom) zemljom
i vlažnom (ali ne mokrom) mahovinom.


Dakako da takovo presadjivanje nije pođnipošto uspjelo. Tu su se naime
kako se je na svršetku presadjivanja po donesenih sadnicah na opređieljeno
mjesto dokazalo, posve sparile one sadnice, koje su zadnje stigle, te su i žilice
korienja ođpale.


Pa da i to nije takodjer samo — „malenkost!"


LISTJkJKZ


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Izpod tiska izašle su slieđes^e nove knjige :
Puton A. „Die Forsteinriehtung im Nieder- u. HochwalđbetrJebe".
Nach der 3. franz, Aufl. v. Premierlient. Forstass. E. Liebeneiner, gr. 8*^ VIII, 144;


S. m. Abbild. Berlin P, Parej. Ciena 3*50 mrk.
„Einundz^anzig mal im Reclienexamen". Forstliche Priifungsaufgaben
aus den J, 1874.—1894. mit vervollstandigten Auflosgn. fiir Scbulen u. zum
Selbstnnterrichte, gr, 8^ (80 S.) Colmar i E. M, Wettig. Ciena 1 mrk.


Grasbey 0. „Praktisches Handbuch f. Jager", Mit vielen Testillustr.


u. 40 Taf. in Farbendruck (lu 22 Lfgn.) 1 Lf. 4*^, Stuttgart E. Hoffmann. Ciena
1 mrk.
Schlieben, W. E. A, „VollstSndiges Hand- u. Lebrbucb der gesam.
Land m easkuns t mit besond. Beriicksichtg, der pr. Verm, Vorschriften. 1 Hft. Le^
8** (96 S.), Halberstadt, Ernst. Ciena I mrk.


Zirkel, prof. „Lebrbucb der Petrographie", 2 Aufi. (ScMusa. Bd.) gr. 8** (VII.
833 S.), Leipzig, W. Engelmann. Ciena 2´50 mrk.


Lovstvo.


Hajka na divlje svinje obdržavana bje po odredbi bosanske okružne oblasti u
Doinjoj Tuzli na 9. rujna t- g., u Jasicab-brdu, te je tom prigodom nadšumar
Bec k medju inim ubio vepra, koji je težio 142 kilgr. Divlje se svinje u ondašnjem
kraju u toliko umuožiše, da su postale prava napast po tamošnje žiteljstvo.


Različite viesti.


Državni izpiti za samostalno vođjenje šumskog gospodarenja obdržavani
sa počam od 22. do uključivo 26. listopada t. g. Izpit obdržavao se je u maloj saborskoj
dvorani za one kandidate, koji su se prijavili za jesenski rok.


Izpitom predsjedao je p. n. gosp. Mijo Vrbanić , kr. zemalj. šumarski nadzornik,
a kao povjerenici fungirabu p. n. gg. Rob. Fischbacb, kr. zera. Šum.
nadzornik, Ivan PartaŠ , kr, profesor na gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcih




ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 544 —


i Stjepan pL Hankonji , vlastel. šum. upravitelj. Potonji obavljao je i poslove percvodje
kod izpita.
Za polaganje izpita^prijavilo se je 14 kandidata, te su svi pripušteni k izpitu,
nu polagali su ga saaio. 12, ´pošto su dva kandidata izostala.


Od kandidata ,dva su abiturienti c, kr. visoke škole za zemljotežtvo u Be^u,
jedan je svršio nauke~na kr. ugar. šum. akademiji u Š(5avmci, a devetorica kandidata´svršise
nauke na kr. gosp. šum. učilištu u Križevcih,


Pismeni izpit započeo je na 22, Iistopada/a,´~kandidati dobili su za p i s in e n u
izradbu, siiedeća pitanja:


1. Koje su mane i koje prednosti razne vrsti uzgoja i koju vrst uzgoja bi Vi
preporučili našim imovnim obdinam obzirom na što izdašnije podmirenje pravoužitničke
kompetencije na gorivnom drvu? Koju vrst drvlja preporučili bi Yi u tu svrhu u
ravnicij a koju u brdskim predjelima?
2. Koju raznu gradju, odnosno obrtne predmete i koje kemiČke proizvode dobivamo
iz bukovog drveta ? Gdje i pod kojirai okolnostmi preporučiti ćete proizvadjanje
gorivnog drva, gdje obrtne gradje, gdje kemičkih proizvoda iz bukovine?
3. Neka.se opišu načini mapovanja sa mjeračkim stolom i sa teodolitom; neka
se izbroje prednosti i mane jednog i drugog načina mapovanja.
Drugi dan 23. listopada dobiše kandidati za pismen u izradb u još ova
pitanja ?
1, Koji štetni kukci prezimuju u formi jajašca, koji u formi ličinke, koji u
formi kukuljice, a koji u formi imaga? Koje mjere ima šumar poprimiti, da zaprieČi
kgibelj zaraze re Čenib kukaca, a koje mjere šumska policija?


2, Njeka buova šuma sastoji se od 4 sastojine; sastojina


A. velika 76 rali ima popriečnu dobu od 25 god., drvna gromada 30 m^ po rali
B. n 11^ " « " » n ^4 „ „ „ 68 „ „ „
C. ^2 « « » „ „ 63 „ „ „ 105 „„ „
D. » 132 75 » « _ » » 95 „ „ „ 155 „ „ „
U ovom šumskom kompleksu ima se provesti uredjeuje i proračnnavanje prihoda


polag kombinovanog razšestarenja. Obhodnja ustanovljuje se sa 100 god. Šuma se


sieče i pomladjuje oplodnom sječom, koja traje 12 god. Ima se izkazati veličina


oplodne sječine, te množina drva, koja če se posjeći u prvom gospodarstvenom raz


dobju, trajučem 10 god. izkazav podjedno godišnji etat.


3, Kako se proračunava troškovna vriednost pojedinih mladih sastojina? Kako


se povoljnim primjerom ovo računanje razjasni, spomenuv slučajeve, u kojih bi se


polag ove vriednosti proraČunala vriednost pojedinih sastojina?


Ustmeni izpit trajao je počam od 24. 25. i 26. listopada,


Izpitom podvrgoše se slieđeči kandidati: Milan Obra do vic, kot. šum. pristav


u Zagrebu; Dinko pl, Blaž i ć, svršeni Šumar u Zagrebu; Bogomir K ara k aŠ, asistent


šumarstva na kr. gospod. šumar, učilištu u Križevcih; Ivan Matid, šum. vježbenik


kod petrovaradinske imovne občine ; Ivan C i p p i k o, c. i kr. nadiugar u Supetu na


otoku Braču; Franjo Anderlon , šum. vježbenik kod II. banske imovne obćine;


Rikardo Šmidinger , kot, šumar urbar, občine u Vrbovcu; Eatislav Makšid , vlast,


šum. pristav u Valpovu i Gavro Kovačev i ć, šum. vježbenik kod petrovaradinske


imovne obćine.


Dva odstupiše poslie pismenog izpita izprikom, da se za sada neosjećaju dosta
pripravljenimi za ustmeni izpit.
Povjerenstvo zaključilo je 27. listopada svoje uredovanje, ocieniv uspjeh pismenog
i ustmenog izpita.
Prema tomu uspjehu proglašena su tri kandidata dobr o usposobljenima, a sedm o
ric a dovoljn o usposobljenima za samostalno vodjenje Šumskoga gospodarstva.