DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — : tang nije , jednako kutu od (m + n + k + S); ko 2 ^ 2 načno u 10 redku odozgor mjesto AD + BDiAD — BD piši (A D 4-B D): (A D — B D), jer je velika razlika izmedju prvoga i drugoga izraza. Dočim naime prvi izraz AD 4-BD:AD — BD znači, da se broju A D ima pribrojiti kolićnik B D : A D, a od toga sbroja odbiti B D, to znači izraz (A D + B D) i (A D — B D), da gB imade k broju A D pribrojiti B D, te ovaj sbroj sa njihovom razlikom podieliti. Na koncu primjećujem, da se je i u formulu bivšega g. urednika ovog cienjenog lista, koju je on za razjašnjenje njekih okolnosti samo apendikularno c. sin D dodao, uvuklo više krupnih pogriešaka. Absolutno bo nestoji, da je b = A— ^ , , log c. log sin D , , , T^ 1 A t u- f = log b = —2- ;— = log c + log sm D — log sm A, jer ta bi for- log sm A mula značila, da je: 1. svaki broj jednak svojemu logaritmu; 2. logaritam umnožka (M N) jednak umnožku iz logaritama istih brojeva; 3. umnožak iz logaritama kojih brojeva jednak sbroju njihovih logaritama ; 4. logaritam količnika jednak količniku logaritama, a ovaj jednak razlici logaritama, što svakako nestoji, te vodi do gornjih veoma čudnovatih zaključaka. Predpostavljajuć, da je stavak jednačbe b == —-.—r— dobar, što se absolutno prosuditi nemože, jer nije formulirana zadaća, imalo bi daljnje riešenje gornje jednačbe glasiti: log b = log c -}- log sin D — log sin A, a nipošto onako, kako je ona gore razvijena. Pošto sam ovako u glavnih crtah ocrtao pravu vriednost piščevih tablica, ter označio put, kojim je valjalo i valja udariti, da se iste sastave, a konačno izpravio i njeke bitne matematične pogrieške, koje su u njekih trigonometričkih zdatcih nastale, zaključujem svoju razpravu moleći, da mi vriedni čitatelji oproste, ako sam jim strpljivost zlorabio. Razvoj šumarstva u Bosni i Hercdgovini pičam od austrougarskog zauzeća do god. 1893. Razpravlja šum. savjetnik Dragutin Hofmail u Sarajevu. (Svršetak), Po ustanovah ministarske naredbe, kojom je provedena razdioba šumskoga odsjeka, spada u djelokrug A) Šumsko-upravnog odjela: Izradba, odnosno izpitanje svih predmeta, tičućih se: 1. razpoložbe sa erarskimi sumarni i pašnjaci, zajedno sa pripadci usljcd darovanja, zamjene, prodaje, krčenja itd. ; |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
. - 16 — 2. oznake, izmjere, urisavanja i vodjenja očevidnosti o medjah državnih sama, kao i procjene kod uredjenja šumskoga posjeda, dobivenih privatnih šumskih čestica i svih u okviru obćine ležećih manjih ili većih kulturnim tlom okruženih državnih šumskih čestica; 3. zakupljivanja i u zakup davanja erarskoga zemljišta; 4. paše na erarskih alpinskih pašnjacih, koji nisu drvom obrasli; 5. unovčenja ribo- i rakolova; 6. unovčenja kamenoloma i pieska; 7. čuvanje šumž, (proti prirodnim nepogodam, šumsko-kazneni predmeti, šumsko-odštetni cjenici itd ); 8. čuvanja lova; 9. gospodarenja i šumsko-redarstvenog nadzora u privatnih šumah; zatim 10. nadzora nad unutarnjim i vanjskim poslovanjem kotarskih i okružnih ureda u gornjih predmetih, te konačno 11. stavljanje predloga u predmetih tičućih se osobnih promjena (imenovanja, premještaja, odpust, nagradjenje itd.) šumskih urednika. B) Šumsk o-prometnoga odjela. Svi poslovi, tičući se: 1. Uporabe glavnih užitaka, a naročito: a) izpitivanja dražbenih ponuda, koje se imaju po postojećih propisih predložiti zemaljskoj vladi ili ministarstvu; b) obavljanje prodaja drva, koje ovise o odobrenju zemaljske vlade ili ministarstva, nadalje nadgledanje drvnih prodaja, koje okružne ili kotarske oblasti obavljaju u vlastitom djelokrugu, kao i pazka nad tim, kako ove oblasti postupaju kod unovčenja drva ili iz istog izradjenih šumskih proizvoda; c) nadzora i mjestne razporedbe pri doznaci drva na račun šumskih služnosti, kao i doznake drva za vojni erar, za zemaljske i kulturne građjevine i obće koristne svrhe, za željeznice i ceste, rudokopja i talionice itd.; d) izpitanja, odnosno sastavka šumskih cjenika (zajedno sa cienama za surovine i izradjeno drvo itd.); ustanovljivanja šumskih nadnica (za sječu, izradbu i izvor drva, zajedno sa nadnicama za uporabu nuzužitaka). 2. uporaba nuzužitaka (u koliko ovi nisu dodieljeni šumsko-upravnom odjelu) kao kore, drvnih sokova, lišća i iglica (za hranivo, strojenje i boiadisanje), trave (šumska paša) itd. ; 3. šumskoga obrta i šumske industrije (impregniranje, izradba drva rukom i sa strojevi, proizvadjanje celuloze, pougljivanje itd.); 4. izvoza i šumskih gradjevina, u koliko to stoji u savezu sa uporabom drva i šumskih nuzužitaka, kao i sa šumskim obrtom i industrijom (ako se projektiranje i izvadjanje tih gradjevina nedodieli gradjevnom ravnateljstvu zemaljske vlade); 5. uzgoja šuma, naročito pošumljenje krasa, kao i proredjivanje šuma; |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — 6 opredieljenja gospodarstvenog sustava, usljed česa je dalnja zadaća ovoga odjela 7. da opredieli one šumske djelove, u kojih valja zavesti sustavno gospodarenje bilo to obzirom na naprednu rentu samu, bilo obzirom na inu narodno gospodarstvenu važnost tih djelova, ter da ove za pričuvanje i uredjenje predloži — u obće, da donese takove predloge, koji su kadri racionalnijom izradbom postojećih i uvedenjem novih vrela dohodaka i tržišta povisiti prihod šuma, a s druge strane polučiti što veću proizvodnju takovih sortimenata, koji odgovaraju potrebi okolice ili zemlje; 8. nadzora nad unutarnjim i vanjskim uredovanjem kotarskih i okružnih oblasti u gornjih predmetih ili ako su u pojedinih slučajih za obavljanje tih posala posebni organi postavljeni, nadgledanje ovih, 9. zatim je dužnost šumsko-tehničkoga odjela, da ne samo sebi, nego i zemaljskoj vladi iz sastavljenog izvješća, izkaza i pregleda stvori pravu sliku o cielokupnom šumskom gospodarenju u zemlji. Kod odredbe, nadgledanja i provedbe šumskih poslova neima šumskotehnički odjel gledati moguće samo na časovitu rentu, nego na uzdržanje potrajnosti užitaka, koja je sa dobrim stanjem šumž, nerazlučivo svezana, oštro pazeć pri tom na narodno-gospodarstvene zahtjeve i prava uživanja pučanstva, a pri svem tom postupajuć po postojećih zakonih i naredabah kao i po možebitnih posebnih nalozih ministarstva. Kod onih šuma, koje su već valjano i definitivno uredjene, imasešumskotehnlčki odjel držati gospodarstvenih načela, ustanovljenih dotičnom osnovom, kao i eventualnih posebnih za izdavanje i unovčenje šumskih proizvoda izdanih ili po ministarstvu potvrdjenih propisa. Provedeno razdieljenje šumskog odsjeka, naročito pako dobro promišljeno opredieljenje pojedinih djelokruga pokazalo se je do sada vrlo uspješnim, imenito s toga, što šumsko-prometni odjel, obterećen nuzgrednimi poslovi, može usredotočiti svoje djelovanje na uporabu i pomladjenje šuma i s tim u tiesnom savezu stojeće šumsko-tehničke poslove. Konac godine 1890., po šumarstvo toli reformami bogate, donese nam još dvie vrlo važne naredbe, naime onu o kaznah šumskih prekršaja, počinjenih u državnih šumah i o odmerenju naknade šumskih šteta, zatim naredbu o gospodarenju i o šumsko-redarstvenom nadzornu privatnih šumah, pa ćemo sadržaj toga u shedećem kratko navesti. Već odavna uvidilo se je zaista kako u šumarskih, tako i u poUtićkih krugovih, da se ipak, prem se za sada još iz raznih razloga nemože izdati novi šumski zakon, napustiti mora stanovište otomacskog šumskog zakona, barem kod kaznž, šumskih prekršaja, ako odnosno zakonarstvo neće da suviše zaostane za onim gradjansko- i kazneno-pravne naravi. Otomanski šumski zakon ustanovljivaše već i za neznatne prestapke tako vanredno oštre kazne, da ih nije bilo moguće provesti, te su ih oblasti izbje gavati morale, da šumoštetnika gospodarstveno neupropaste. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — Pošto se takovim kaznenim ustanovam nije udovoljiti moglo, bilo je po trebito, da se ne samo snize visoke novčane globe otomanskog šumskog za kona, nego i odstrani imperativ zakona o izricanju novčanih kazna, kao i da se ove po vrsti prekršaja specializiraju. Razumije se, da se je pri tom morala osobita pozornost obratiti ovdje najviše razširenim i po obstanak šuma osobito štetnim prekršajem, kao što su šumski požari, podbjelivanje stabala itd., u koliko ovi čini nepodpadaju pod ustanove obćeg kaznenog zakona, za koje su še odmjerile oštrije kazne, nego što ih n. pr. poznaje austrijski šumski zakon za oštećivanje šumskog drveća. Osobito će se pako u buduće uspješnom pokazati zakonska ustanova, da se moraju šumske odštete, koje se radi siromaštva ućerati nemogu, u naravi odraditi, t. j. , pretvoriti u tako zvanu šumsku rabotu, pošto je tim na neki način oduzeta povlastica siromašnijim slojevom, da mogu počiniti velike šumske štete. Naredba o gospodarenju i o šumsko redarstvenom nadzoru privatnih šuma polazi sa stanovišta, da se po mogućnosti očuva gospodarstvena sloboda privatnog šumoposjednika, u kohko najnuždniji javni interesi i oni suuživaoca (kmetova dotičnog šumoposjednika) ograničenje ove nezahtjevaju. Da se osobito javni interesi očuvaju, provedeno je izlučenje zaštitnih (obranbenih) šuma, a gospodarenje u ovih šumah podpada pod oblastni nadzor. Potonjom naredbom, kao i onom o kaznah šumskih prekršaja i o odmjerenju šumskih odšteta, udaren je temelj budućemu šumskomu zakonu, koji će se tim lakše izdati moći, što su od otomanskog šumskog zakona u krieposti preostale jedino ustanove, tičuće se prava uživanja domaćeg pučanstva na drvo i pašu, dočim svi ostah propisi ili se u obće neuporabljuju ili su u naprednom duhu preinačeni. Jednakim korakom sa ovom zakonotvornom djelatnošću napredovalo je i razgranjenje šumskoga prometa, pošto se ovaj naravski tekar nakon odstranjenja barem ponajvećih zaprieka slobodno i uspješno razvijati može. Osobito intenzivan šumski promet razvio se je u Varešu. — U tom mjestu, koje se odlikuje svojimi velikimi i izvrstnimi slojevi željezne rudače, već se je doduše od davna proizvadjalo surovo i kovano željezo, ali tako primitivno, da prihod nije stajao u nikakvom razmjeru prema uloženom trudu. — A pošto okolišno pučanstvo nije imalo nikakvog drugog vrela zasluge, osiromašilo je sve više, dok ne spade na prosjački štap. — Ti vrlo nepovoljni odnošaji odlučiše, da se u Varešu zasnuje željezna industrija, koja bi vidljivu korist doniela. — Ovo se postiglo neposredno podignućem na modernom tem.elju zasnovanih tahonica, a posredno tim, što se je posve osiromašenom pučanstvu pribavilo trajno vrelo zasluge i tako podigla njegova porezna snaga. Pošto je dovršena procjena u okolišu Vareša nalazećih se visokih šuma pokazala, da su ove same nuz pokriće potreba ušumljenih pravoužitnika dovoljno i za potrajno namirenje velike množine ugljena, što ga za taljenje željeza treba, pristupilo se je k gradnji talionice. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 19 — Da se postigne naumljena svrha — naime, da se tamošnjem pučanstvu pruži prilika zasluge, predao se je sav šumski posao izključivo domaćim silam^ što se je tim laglje učiniti moglo, jer je sve seosko pučanstvo jur upućeno bilo u poslove kod pougljivanja drva. Nu ipak je uredjenje načina pougljivanja drva bila jedna od najtežih operacija, izvedenih do sada u zauzetih zemalja, buduć pučanstvo nije bilo priviklo ni redoviti i oštrom stegom spojeni posao u šumi, dočim se je s druge strane već odmah na početku moralo ići za tim, da se posao na racionalni način upriliči. Godišnja potrebština talionice iznosi 42.000 prostornih metara mekog i 16 000 pr. met. tvrdog drveneg uglja; a potrebština domaćih kovača, koji upotrebljuju od talionice kupljeno željezo iznosi 10.000 prostornih metara mekog drvenog uglja. Da se mogu ove velike množine ugljena iz sadanjih sjekoreda u svako doba dopremiti do erarskih talionica i kovačnica domaćih kovača, izgradjeno je dosada u vareškom šumskom kotaru 42 kim. šumskih cesta, koje je sve šumskoprometni odsjek u vlastitom podhvatu sagradio. Popriečni trošak za jedan tekući metar ceste iznosi za gradnju 1 for., a za uzdržavanje 10 nč., pa ipak mogu unatoč tim nizkim troškovom voziti kola na tih cestah terete od 12 q. Maksimalni pad puteva iznosi 6"/o i samo na jednom putu, gdje je bilo težko prebaciti sedlo i gdje bi manji pad ceste prouzročio nerazmjerno velike gradjevne troškove, pada cesta za 770. Za god. 1893, odredjena je opet gradnja jedne šumske ceste u duljini od 22 kim. tako, da će koncem te godine biti izgradjena u tom šumskom kotaru 64 kim. cesta. Početkom god. 1891. ustrojena je u Varešu posebna šumarija i neposredno podčinjena šumsko-prometnom odsjeku zemaljske vlade, buduć razgranjeni promet vazda zahtjeva što brži i neposredni uticaj stručnih organa i izključuje obični službeni put. Pošto se je nakon ustrojenja šumsko-prometnog odsjeka materijalnim šumskim poslovom više pažnje obratiti moglo, uvelo se je konačno izradjivanje drva u vlastitom podhvatu. Ovom naredbom, koja je ponajprije u njekih šumah sarajevskog kotara uvedena, išlo se je za tim: 1. da se pruži prilika primjerenoj zaslugi goranom, koji su upućeni na izradbu drva i da se ovi odvrate od razsipnog načina izradbe drva, a tim da se zaprieči negospodarhtveno izrabljivanje šumž,; 2. da se pribave sarajevskom pučanstvu jeftina drva za ogriev i 8. da se pridigne vriednost drva na panju. Izradba drva u vlastitom podhvatu, ma da je samo kratko vrieme uvedena, ne samo da je izpunila, nego i daleko nadkrilila ona očekivanja, što su se u nju stavljala, jer je omogućila, da se je mogao ogriev sarajevskomu pur |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 — čanstvu davati uz niže ciene, nego što su ih bili udarili drvotržci, a da se je uz to ipak vriednost drva na panju potrostručila. Isto je tako i izradbom gradje u vlastitom podhvatu polučio vanrediii uspjeh, buduć je u jednom šumskom predjelu, gdje je prije uvedenja izradbe drva u vlastitom podhvatu ciena drva na panju bila ustanovljena sa 1 for. po m´, sada ciena od 3 for. postignuta, dakle opet trostruko na prama prijašnjoj. Da bude ova šuma pristupnija, sagradjena je doduše šumska cesta u duljini od 10 kim. sa troškom od 7000 for., nu ali i u buduće biti će od potrebe, da se dalnja gradnja puteva nastavi. Nu ipak ovi izdatci ne nadmašuju podnipošto onu korist, što ju zemaljski erar dobiva unovčujući godišnji etat od 8000 m^ usljed povišenja ciene drva na panju, a ne nadmašuju niti narodnogospodarsvenu probit, sastojeći se u tom, što se gradjevno i ogrievno drvo može unatoč povišenim šumskim cienam jeftinije pučanstvu izdavati, nego to čine drvotržci, a s druge strane u tom, što se pučanstvu pruža prilika primjerenoj i trajnoj zasluzi i što se uz to i šume racionalnom gospodarenju privadjaju. Uvedenjem izradbe drva u vlastitom podhvatu stupilo je šumarstvo u zauzetih zemaljah u novu fasu; neka se u tom smjeru i dalje razvija, da bude vriedno danas sutra o bok stati šumarstvu u austro-ugarskoj monarkiji. Usljed obćeg živahnog razvoja šumskoga prometa, moralo se je takodjer riešiti pitanje, da li se u ovih porastlinah, koje se sada intenzivno izcrpljuju, doista racionalno gospodari odnosno, da li će ove moći potrebitu godišnju množinu drva i potrajno pružati. Na ovo pitanje moglo se je sjegurno odgovoriti samo onda, ako se ove porastUne gospodarstvenom osnovom urede; s razloga toga odredilo je zajedničko ministarstvo, da se ponajprije gospodarstveno urede oni šumski predjeli, u kojih se je redovita uporaba drva jur živahno razvila ili oni, u kojih će se u kratkom vremenu više sjeći. 0 obćem uredjenju svih državnih šumž, ne može dakako biti niti govora obzirom na sadanje stanje prometnih sredstva, a naročito željeznica, buduć go spodarstveni i tržištni odnošaji u većini slučajeva niti ustanovljeni nisu, a često puta se niti predviditi ne dadu. Zadaća šumske uprave u pogledu uredjenja šuma jest s toga ta, da se postepeno iztraže i za potrajno uživanje urede oni kompleksi, o kojih ovisi obstanak poduzeća i tvornica, koje jur postoje ili se podignuti kane, kao takodjer i takovih kompleksa, koji su obzirom na njihov položaj prema stanovitim drvo koBsumirajućim mjestima sposobni za samostalno gospodarenje, te s toga u svrhu racionalnog uživanja šumš, zahtjevaju sustavno gospodarenje. Postupak kod uredjenja šumš,, t. j . način, kako se pribavljaju u tu svrhu potrebiti podatci, kao i uporaba uredjajnih metoda, nije posvuda jednaka, nego se ravna po faktičnom stanju i konkretnih osobitostih dotične šume. Za ravnanje služe pri tom sliedeće ustanove: 1. Podloga, na kojoj se osnivaju radnje oko uredjenja, treba da se oslanja na dosta točnom izpitanju svih činbenika, koji djeluju na prihod drvne zalihe; |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 2. ustanove osnove treba da odgovaraju kako konkretnim odnošajem šume i inim gospodarstvenim obzirom, tako i interesu javnog boljka. Svakako ne treba da već sada potanko naznače buduće gospodarstvene poslove; 3. pri odmjerenju prihoda na drvu, naročito onog za prodaju, treba se pomno čuvati toga, da se prihod previsoko ne ustanovi; 4. za svaku vrst uzgoja valja izabrati najjednostavniji način uredjenja; 5. gospodarstvene osnove treba da su i formalno što jednostavnije, preglednije i lako razumljive; 6. napokon treba da se bez obzira na svrhu brzo i jeftino radi. Po ovih obćenitih načelih uredjene su šume zemaljskog erara, te je po tom sustavu do sada već uredjeno 112.524 ha., od česa odpada 101.254 ha. na visoke, 6821 ha. na zaštitne šume, te 4449 ha. na hrastove nizke šume. Pošto se je, kako je već spomenuto, imao upriličiti izbor uredjajne metode prema postojećim šumskim i gospodarstvenim odnošajem, upotrebila se je tomu shodno za uredjenje visokih šuma metoda modificirane austr. kameralne taxe sa izradbom uporabne i gojitbene osnove, a za nizke šume djelomice razšestarenje na jednake periodičke plohe, djelomice jednostavna podjelba na sječiue (Schlageintheilung). Obhodnja je za visoke šume četinjača sa 100—120 godina, a za nizke hrastove šume, koje su uredjene za šume guljače, sa 12 godina. Gospodarstvene osnove za visoke šume sastoje se: 1. iz zapisnika, kojim se obrazlaže samo uredjenje i propisuju za uzgoj šume potrebite mjere; 2. iz opisa porastlina i procjene drvne zalihe i prirasta; 3. iz skrižaljke o razmjerju dobnih razreda; 4. iz proračunanja godišnjeg prihoda na drvu i specijalne drvosječne osnove za prvo desetgodište; 5 iz gojitbene osnove za isto vrieme; 6. iz šumskih mapa. Kod uredjenja nizkih šuma spojena je obće porabna osnova sa specijalnom drvosječnom osnovom. Godišnji prihod razabire se iz osnove same, a sastavak gojitbene osnove posve odpada. Da li će za nizke šume biti dovoljna obhodnja od 12 godina, to se danas neda stalno proreci, nu za sada se mora uvesti kratka obhodnja, jer bi inače bio gubitak na kori prevelik, buduć u mnogih porastlinah kora već sada puca. Površine pojedinih šumskih kotara izračunane su na temelju generalne karte za Bosnu i Hercegovinu, izradjene u c. i kr. vojno-geografskom zavodu u Beču u mjerilu 1:25.000, u koju su šumske medje prenesene iz katastralnih mapa, sastavljenih u mjerila 1:6250. Za proračunanje površina rabi se coradijski planimeter sa krugljom. — Nacrt 0 izvesti se imajućih prosjecih sastavlja se prema konfiguraciji tla, kako ga spomenuta generalna karta predočuje, te se prenaša u narav, oslanjajuć se pri tom na jur poznate stalne točke triangulacije na taj način, da se one točke, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 22 — gdje se prosjeci sieku i gdje po&imaju ili prestaju, stalno obilježe sa lo—2 m. visokimi usadjenimi drvenimi stupovi, na koje se pričvrste limene tablice, providjeue sa odnosnim brojem stupca. Kod uredjenja šuma uzima se takodjer obzir i na prava uživanja na drvo i pašu, kojim su dotične šume obterećene, te se pri tom naročito za tim ide, da se po uzgoj šuma štetne posljedice šumske paše tako urede, da se tim ipak neobezbiedi obstanak pučanstva samog. Slične mjere poprimljene su posve neodvisno od uredjenja šuma i u onih predjelih, koji medjaše sa Dalmacijom, gdje je pograničnim dalmatinskim selima još za otomanske uprave bilo dozvoljeno uživanje paše i drva. Oba ministarstva, zajedničko i austrijsko ministarstvo za unutarnje poslove, utanačila su naime medjusobno, da se ustanovi na samom mjestu po mješovitom povjerenstvu, sastavljenom iz dalmatinskih i bosanskih političkih i šumarskih činovnika, status quo ante glede uživanja paše i drva, koja su Dalmatincem dozvoljena bila, kako bi onda oba ministarstva na temelju tih mjestnih izviđa unapried obseg takovih uživanja ustanovila. Ti mjestni izvidi obavljeni su g. 1881.—1883., te su biU u toliku uspješni, da su oba ministarstva na temelju sakupljenih podataka mogla Dalmatincem pripadajuća uživanja ograničiti barem po prostoru, ako već ne po množini. — Osim toga pridržano je zajedničkom ministarstvu pravo, da može takove površine, koje za svoj oporovak prekinuće užitaka zahtjevaju, od uživanja tako dugo izključiti i zagajiti, dok njihovo stanje ne dopusti, da se opet za uživanje otvore. Na taj način nastoji se u cieloj zemlji, da se iznemogle porasthne zagaje i od podpune propasti spase. — Dosada zagajeno je već 40.561 ha. šumskog tla, u što nisu uračunane predzabrane i umjetni nasadi. Medju umjetnim! kulturami zaslužuju osobitu pažnju kulture izvedene u šumskom kotaru vareškom, jer su izvedene na površinah, koje su se smjele zabraniti samo od brsta koza, a ne od popaše stoke i ovaca. Iz potonjeg razloga prihvaćen je takozvani sustav obkolčenja, t. j . svaka biljka obkoljena je sa tri kolca. — Uspjeh je vrlo povoljan, jer stoka nije mogla dosta duboko u zemlju udarene kolce izvaUti, a usljed toga niti gaženjem ili brstom biljkam znatnu štetu nanieti. U sjevernih predjeljih Bosne posvetila se je potonjih godina, kako u državnih tako i privatnih šuma veća pažnja proredjivanju šuma sa znatnim uspjehom. — Mnoge šume, koje su pred nekoliko godina izgledale kao šikare, milota je sada stručnjaku pogledati. Nestalo je grmlja, čbunjeva i lošije vrsti drvlja, a plemenite vrsti podigoše ponosito svoje krošnje i sklopiše ih u komplekse, stvarajuć podpune šumske porastline i pokazujuć svakom, pa i laiku kako sa šumom postupati valja. Namjera zajedničkoga ministarstva, da se u kotaru Županjac baci i na pošumljenje krasa, znamenit je napredak u gojitbi šumš,. Taj kraj, koji je usljed bezobzirnoga postupka sa šumami od strane pučanstva tako opustošen. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 da se putnik na daleko i široko uzalud za kakvim drvetom obazire, koje bi ga svojom sjenom od žarkoga sunca zaštitilo, dapače i konjanik uzalud šibu traži, kojom bi konja poćerao, da se prije rieši pustoši, koja ga sa svih strana kao kakva sablast obkružuje, ulieva svakomu užas u grudi, te moramo strepiti pred ljudima, koji nemarom ili neznanjem ovaj nekoć plodni i šumoviti kraj učiniše golom pustoši. — Pošumljenje toga kraja jest životno pitanje za tamošnje pučanstvo. Uništavanje preotelo je tu već taki mah, da se od pošumljenja velikih površina posve odustati mora, jer bi bio uzalud svaki trud i svi troškovi, smjerajući na to, da se učvrsti vododerinama već razorana i u dol roneća se zemlja, koja samo ovdje ondje hrpimice kamen pokriva. Plemenito nastojanje zajedničkoga ministarstva, da se spasi ono, što se još spasiti dade, mora se s toga tim radostnije dojimati, što se ne samo kod sadanjeg naraštaja nije nadati zahvalnosti, nego dapače žestokoj oporbi u svih poslovih, koji smjeraju na pošumljenje te goljeti. Pošto se pako pošumljenje kraške goljeti samo tnda uspješno obaviti može, ako prestane upravo barbarsko uživanje tih površina, koje je uzrok pustoši, i koje se mjestimice sbog lokalnih nar.-gospodarstvenih i drugih razloga niti po državi prisilo obustaviti ne može, dok ga pustoš sama ne izključi, mora vlada početi svoje djelovanje takorekuć po onoj rečenici: „pustošenje do kulture". Pošumljenje krasa ima, kako to Vesely u svojem remek-djelu o krasu krasno razlaže, tako liepu svrhu, da će svi, koji pri tom sudjeluju, šumar dakle u prvom redu smoći dovoljne snage, da odstrane sve zaprieke i da se onomu, koji je omogućio izvadjanje te velike kulturne radnje, podigne u srcih potomstva trajan spomenik. Ako svratimo pogled natrag, opaziti ćemo, da je od onog doba, od kad je austro-ugarska monarkija preuzela upravu u zauzetih zemaljah, kako na svakom polju državne uprave, tako i u šumarstvu nastupio preokret, koji će ostati za sva vremena u povjesti ovih zemalja trajno zabilježen. Prije zauzeća nije bilo o šumarstvu niti govora; tek onda, kada je austrougarska vlada postavila gradjansku upravu, počela se je toj važnoj grani državne uprave obraćati ona pozornost, koju zaslužuje. Iz povoja, u kojih se je uredjenje šumarske službe u god. 1878.—1882. nalazilo, razvio se je u razmjerno kratkom vremenu, koga do sada prevalismo, takav šumsko-upravni aparat, koji ne samo da redovito funkcijonira, nego svimi silami za tim teži, da se ne samo šumarstvo što više usavrši, nego da ono i drugim granam privrede od pomoći bude, naročito da omogući stvaranje većih industrijalnih poduzeća i tim načinom osobito k tomu doprinese, da se podigne kultura a obće, a naročito u njenih stanovitih granah. — I doista! Tko će sravnjivati šumarstvo, kakvo je bilo do g. 1882., a kakvo je danas, taj se ne može oteti, a da ne prizna veliki napredak, koji je u tom postignut. U početku okupacije god. 1878.—1882. nije još moglo biti djelovanje vlade na polju šumarstva izdašno. — Ona, pa i pučanstvo morali su se po |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — najprije snaći u novih prilikah; prvoj valjalo je, da si prije svega za uspješno djelovanje postavi zdrava načela; broj šumarskog osoblja bio je za izvadjanjc zamašnijih reforma premalen ; u kratko, tadašnje djelovanje vlade obzirom na šumarstvo sastojalo se je u tom, da su se samo od slučaja do slučaja potrebite odredbe izdale, ali kakove veće i zamašnije reforme nisu se u ovom prvom početku provesti mogle. Istom g. 1882. počelo se je šumarstvo mirnije razvijati, te napređujuć svrsishodno i postojano od to doba, napušta zastarjele već načine gospodarenja, koji se kulturno više opravdati ne dadu, a odstranjuju ođvažno sve zaprieke, koje naprednjačkim novotarijam na putu stoje. Ako se obazremo još jednoč na uspjehe, koji su postignuti u šumarstvu u poslednjem deceniju, onda ćemo vidjeti, da se je šumski promet razvio do takove intenzivnosti, o kojoj na početku ovoga decenija ni sanjali nijesmo. Mnogobrojno činovničke i službeničke osoblje skrbi se za uredno gospodarenje i očuvanje sućnosti šume. U svrhu što izdašnijeg čuvanja šuma i da odnosno osoblje bude u neposrednoj blizini njegovoj skrbi povjerenih šumskih objekta, sagradjeno je do konca god. 1892. šestdeset kuća za šumare sa troškom od 52.000 fr., dočim su se u god. 1893. imale izvesti u tu svrhu gradnje sa troškom od 32.000 for. Pet parnih i 137 vođenih pilana skupa sa 160 jarmova i 351 listova, te 25 kružnih pila skrbe se za izradbu drva, koja se djelomice u zemlji troše, a djelomice izvažaju u Dalmaciju, Italiju, Slavoniju i Srbiju i godimice u količini od 220.000 m^ u tih pilanah srežu. Vodene pilane su doduše ponajviše primitivno sagradjene, ali se već i tu. dapače i medju domaćim pučanstvom opaža napredak i pobudjuje nagon za boljom konstrukcijom pila, koje veći dobitak davaju. U odaljenih gorskih predjelih, gdje je prije pučanstvo od gladi pogibalo, nalaze stotine radnika trajne zasluge kod sječenja drva, a stotine drugih kod pougljivanja drva, te na stotinu ostalih žitelja vidi privozom ugljena do talionica, izvozom dužica iz šum.e do željeznica i u vlastitom podhvatu izradjenih drva do erarskih skladišta udesno ukamaćenu onu glavnicu, koju je uložilo u svoju stoku. Trgovina s drvom zaprema već dostojno mjesto. — Ta sam izvoz dužice iznosio je: godine 1887. 1,676.000 komada 1888. B,920.000 „ 1889. 14,000.000 „ 1890. 21,000.000 „ 1891. 16,000.000 „ Njemačke bačvarske gradje izradjeno je god. 1890. 218.000 akova, a u sječnoj dobi god. 1891.—92. 230.000 akova. Proizvadjanje ove vrsti gradje je na žalost vrlo ograničeno, jer u tu svrhu treba vrlo krupnih stabala, kojih sve više nestaje. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 - Tvornica palica podignuta u Derventi, koja zemaljskim fiaaneijam zajamčuje njeki prihod i iz šikara, pridoniet će ne manje k obćem boljku, jer je rezanjem štapova (koje je u ostalom posve racionalno uredjeno) pučanstvu sela, odaljenih od glavnih prometila, otvoreno vrelo zasluge, koje se omalovažiti ne smije. I šumarskoj nastavi obratila je vlada potrebitu pažnju, te ustrojiv na tehni6oj srednjoj školi poseban odjel za šumare, stvorila je mjesto nauke, gdje će zemlja moći od svojih vlastitih sinova uzgojiti promicatelje i čuvare šumske kulture. S kakovim se je oduševljenjem učiteljski sbor spomenute škole dao na riešenje svoje zadaće, kolike si je zasluge stekao u obće, a napose uredjenjem zbirke učila, osvjedočiti će se svaki, koji prisustvuje izpitom ili pregleda školske sbirke. — Nosio nam taj učevni zavod blagotvorne plodove, uzgojio nam valjane i značajne muževe, koji će imati uviek pred očima boljak šumarstva, a u prvom redu svojim sugradjanom i zemljakom protumačiti bezsmislenost njihova njekadanjeg postupka, idućeg za uništenjem sućnosti šum^. Ako i jesu znatni uspjesi, što ih je šumarstvo do danas polučilo, preostaje ipak još mnogo više rš,da, da se sve grane šumarstva u podpuni red dovedu. Spomenuti valja ovdje ponajprije odkup služnosti, odnosno uredjenje prava, koja šumski posjed obterećuju. — Tako dugo, dok je cieli državni, asneznatnimi iznimkami i cieli privatni šumski posjed obterećen sa neopredieljenimi pravi na uživanje drva i paše, tako dugo može naravski i šumarstvo samo uz velike borbe i samo korak po korak napredovati. Državni posjed obuhvaća oko 1,900.380 ha., a dosada izlučeni privatni posjed 805215 ha. šumišta; ciela šumska površina u zauzetih zemaljah iznaša prema tomu 2,708.595 ha. Od toga odpada po prilici, nu ipak prilično točno: na šikare 1,438.262 ha. na nizku šumu 274.985 „ na visoku šumu 995.348 „ Šuma sama pako u pojedinih kotarih je tako nejednako razdieljena, da o kakovom jednoličnom obterećenju svih šumskih kompleksa ne može biti govora. Nameće nam se s toga dalnje pitanje, da li je godišnji prirast na drvu tako velik, da može sve potrebe potrajno namirivati, a da se pri tom ne za hvaća u zališnu glavnicu? Na ovo pitanje može se odgovoriti tako, da je to doista slučaj u njekih kotarih; za njeke kotare je to vrlo dvojbeno; za zapadnu pak Bosnu i južnu Hercegovinu posve je sjegurno, da se uz godišnji prirast krnji i drvna zališna glavnica. Jer osim služnosti domaćeg pučanstva mora šuma da podmiri još mnoge druge potrebe, — tako sve gradjevno drvo za zemaljske, kulturne i obćinske gradjevine, nadalje drvo, koje se u ime milodara dieli medju siromašne gra djane i druge osobe, kojim ne pripada pravo služnosti, napokon sva potrebita |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 — drva za ogriev, drvo za vojsku, oblasti itd., koje sačinjava takodjer znatnu količinu. Prema sakupljenim podatkom iznosi godišnja potreba na gradjevnom drvu za ovlaštenike 210.000 punih metara za zemaljske, kulturne i obćinske svrbe . 35,000 „ „ za milodare 5.000 „ prema tomu ukupno 250.000 punih metara Ako uzmemo popriečni godišnji prirast po 1 ha. šumišta obzirom na znatnu površinu, što odpada na šikare, sa 2. p. m.^, onda iznosi etat 5,600.000 pm. 3 Ovaj prirast na gradji ne može se sav kao takav unovčiti, jer su šikare većinom obrasle s takovimi vrsti drveća, koje ne davaju nikada za gradju sposobnog drveta, osim toga uračunan je kod visokih šuma u prirastu od 2 p. m.´ po ha. i prirast granjevine; prema tomu jedva bi pogriešili, kada bi od ukupnog popriečnog godišnjeg prirasta uzeli samo jednu petinu ili 1,100.000 p m.´ kao za gradjevno i tvorivno drvo sposobno. Ako sravnimo ovu brojku sa popriečnom godišnjom potrebom zemlje na gradjevnom drvu od 250.000 p. m.^, onda se pokazuje znatni višak, koga može država unovčiti i u svoje svrhe upotriebiti, a to tim lakše i bez svake bojazni, jer se višak na gradjevnom drvu nalazi upravo u predjelih slabo napučenih, te se s toga niti ne može upotriebiti za namirenje potreba ovlaštenika iz vrlo udaljenih i drvom siromašnih predjela. Nu kako je sa pokrićem potrebe na drvih za ogriev? Koliko ovlaštenici drva za ogriev potroše, ne može se prema današnjem broju šumskog osoblja i uz sada postojeće propise za izdavanje drva točno znati, s toga ćemo i količinu potrebe morati ustanoviti na temelju drugih činbenika. Da nam račun bude posve siguran, zaokružimo broj kuća, što ga popis pučanstva ima na 250.000 ognjišta i uzmimo, da svako ognjište treba preko godine 30 prostornih metara, onda će biti taj broj prilično točan obzirom na to, što se u gradovih dosta smedja uglja troši, a prema tomu ukazuje nam se godišnja potreba od T´/a milijuna prostornih metara ili okruglo 4´/2 milijuna punih met. drva za ogriev, buduć možemo uzeti jedrinu običajnih tuzemnih prostornih mjera sa 607o njihove sadržine. Ako od popriečnog godišnjeg prirasta, iznosećeg 5,500.000 p. m.^, odbijemo gradjevno drvo, onda nam preostaje još 4,400.000 p. m.*, kojom bi množinom po tom računu pokrili potrebu na drvih za ogriev, kada bi naime (kako je jur spomenuto) šume bile jednako po cieloj zemlji porazdieljene. Nu pošto na žalost tomu tako nije, usljed česa zaista i mnogo na drvu siromašnih kotara ima, koji svoje potrebe na drvu pokrivaju iz visokih šuma susjednih kotara i ove tim znatno obterećuju, s toga je potrebito, da se izpita _ koliki su prihod kadre te šume odbaciti, odnosno da se ustanovi potrajni godišnji užitni prihod. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 27 - Uredjenje i procjena šuma jest najnuždnija i najvažnija zadaća, koju ima riešiti državna šumska uprava; ono se s toga nesmije ograničiti samo na one šumske predjele, koje sada nose državi vidljivu korist, nego se mora što prije protegnuti i na one šumske djelove, o kojih se sumnja, da li će se moći potrajno uživati. Želju mjerodavnih krugova, da se odkupe služnosti, koje šume obterećuju, pozdravljaju stručnjaci s veseljem. Predaleko bi nas vodilo, kada bi se ovdje upustili u pobliže razpravljanje ovoga predmeta, iztaknuti ćemo stoga samo to, da će izvedbom tih radnja započeti novo i sjajno doba u razvitku šumarstva. Proveo se ili podpuni odkup ili samo uredjenje služnosti, biti će svakako stvoren zdrav temelj, na kom bi se domaće šumarstvo do podpuna procvata razviti moglo, a to će biti podjedno i svjedočanstvo, da se vlada, sviestna si važnosti šuma po narodno gospodarstvo, ne plaši toga posla, koji obuhvaća generacije, a zasieca u životne interese pučanstva, te je stoga i provedba istog dva put teža. Dalnja ali prešna zadaća, koju vrhovna uprava ovih zemalja riešiti ima, sastoji se u tom, da se koristonosno upotriebe visoke četinjave šume, koje danas predstavljaju mrtvu glavnicu. U tom smjeru učinjena su već razna proučanja i izabrani kompleksi, koji bi se odmah koristonosno unovčiti mogli. Od gore izkazanog viška na godišnjem prihodu gradjevnog drva odpada . na četinjave šume, a po tom i na erar, dvie trećine; a pošto se taj višak naročito tamo nalazi, gdje su šumske služnosti najmanje, to je dapače dužnost zemaljske uprave, da ne pusti za sječu dozrele, a kud i kamo jur prestare porastline bezkoristno propasti, nego da ih u korist zemlje i njenog pučanstva obrati. Otvorenjem željezničke pruge Sarajevo-Metković i izgradnjom željaznice do Spljeta biti će Bosna spojena djelomice neposredno, a djelomice posredno sa jadranskim, a po tom i sa sredozemnim morem. Tada neće moći ništa spriečiti, da se i bosanska čamovina ne baci na svjetski trg i da joj se osigura takav potrošak, koji će biti kadar, da drvni obrt u zauzetih zemaljah ili poti čajem ili vlastitim podhvatom vlade podigne na korist zemlje i njenog stanovničtva do nigda neočekivane visine. U ostalom nesmijem propustiti, a da na ovom mjestu ne spomenem, da se je gornja želja već izpunjavati počela, jer je nedavno s njekom njemačkom tvrdkom sklopljen ugovor na 20 godina za unovčenje onih šumskih djelova Crnegore i Grmeć-planine, koji naginja k rieci Savi. Drvna zaliha, koja bi se imala godimice sječi, nije još definitivno utanačena, jer će se morati ravnati prema prihodu, koji će se izpostaviti na temelju procjene i uredjenja tih šumž,, koji se poslovi tekom eve godine (1893.) izvadjaju. Ali bi se već unapred sa priličnom sjegurnošću uzeti moglo, da će u prvih 20 godina iznositi godišnji prihod na gradjevnom drvu znatnu količinu od 100.000 punih metara. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 28 — Za te šume ustrojena je posebna šumarija, koja će imati tu prodaju provesti. U blizini glavnoga grada zemlje utanačen je takodjer veći trgovački posao, nu stora razlikom, da ovdje sve šumske poslove obavlja država u vlastitom podhvatu. I ovdje će se tek uredjenjem i procjenom šuma, koja se ove godine provadja, ustanoviti količinu užitka, ali se već može na temelju poprilične procjene uzeti, da će godišnji sječivni prihod sigurno iznositi 20.000 punih metara čamovine. Kusovi, koji će se izradjivati u tih šumskih kompleksih, izdavati će se parnoj pilani, koju će sagraditi njeka bečka tvrdka u Hačicih, ležećih na željezničkoj pruzi Sarajevo-Metković, doSim je podužna gradja namienjena djelomice za namirenje potreba Sarajeva, a djelomice za prodaju u Dalmaciju odnosno u iztok. Drvo se izvozi na roljnici (Kollbahn), sagradjenoj po zemalj. vladi u duljini od 18 kim. Izgradnju i konstrukcije ove opisati ćemo drugi put. Na taj način započelo se je meko drvo u velike izvoziti; neka se taj promet u tora smjeru i nadalje razvije, jer još milijune punih metara za sjekiru dozrelih drva sadržaju naše planine, čekajući, da ih unovčimo. Dalnja, vrlo važna i potrebita šumsko-gospodai´stvena udesba, koja se je već ove godine provadjati počela, jest uredjenje šuma za krmivo, u kojih se sakuplja listinac, jer se od sadanjega načina sakupljanja listinca već stoga odustati mora, što on proizvodnju merkantilnog drva na minimum snizuje. U tih šumah, gdje se proizvadja merkantilno drvo, mora se sabiranje listinca ako ne posve napustiti, a ono barem stegnuti i posebno urediti. Bosna a i Hercegovina imadu medjutim vrlo prostranih šumskih površina, koje kod proizvodnje gradjevnog drva u obzir niti ne dolaze, ali su u velike prikladne za uzgoj takovih šuma, u kojih bi se listinac sakupljati mogao. Da se stoga visoke šume očuvaju od sakupljanja listinca, koje se u mnogih kotarih iz godine u godinu, a ponajviše na štetu šume obavlja, mora se smatrati prvom zadaćom državne šumske uprave, da se ovo, kako po šumarstvo :jako i po gospodarstvo vrlo važno pitanje na taj način konačno uredi, da se u onih obćinah, gdje oskudica na krmivu vlada, za sabiranje listinca sposobni kompleksi posebice u tu svrhu izluče, odnosno u istih svrsishodno gospodarenje zavede. Sustavnim uredjenjem šumš,, opr edieljenih za sabiranje listinca, učiniti ć država djelo otčinske skrbi kako šumi, tako i pučanstvu, koje će naročito u godinah, kada krma iznevjeri, biti pravi blagoslov po oboje. Dalnji vrlo važni posao, koga šumska uprava provesti ima, jest taj, da se uvede racionalni način sabiranja rujevine i stim u tiesnom savezu stojeće kulture ove biline, ne bili se ovaj za strojbarstvo sknpocieni proizvod u velike izvoziti mogao. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — Bosna i Hercegovina imaju prostrane površine, obrasle rujevinom (Ehus cotinus), stoga je naša zadaća, da i taj užitak uredimo i to (na taj način, da se za pojedine predjele, gdje se rujevina sabire, uvede primjereni turnus za uživanje. Do sada nije moglo ovo pitanje o sustavnom uredjenju sabiranja rujevine akutnim postati, jer su ju domaći strojbari samo u tolikoj količini crpili, da 0 kakovih suviše intenzivnih zahtjevih, koji bi se stavljali na reproduktivnu snagu ovoga grma, nemože niti govora biti. Odkada pako strojarnica u Jelecu treba za svoju radnju 1200 q. osušene rujevine ( = 3000 q. zelena lišća i mladih grančica), koji će potrošak po svoj prilici još znatno rasti, i odkada se pomišlja i na izvoz rujevine, mora se pitanje o praktičnom uredjenju sabiranja rujevine i umjetnom pomlađjivanju toga grma pobliže u pretres uzeti. Nesmije se zaboraviti, da se trganjem lišća i mladih grančica (jer se samo ove u strojbarstvu s uspjehom rabe) počam od polovice mjeseca lipnja do konca kolovoza grm znatno slabi i da se stoga grmlje regenerirati mora, ako se hoće, da sabiranje rujevine napreduje. Sustavno uredjenje sabiranja rujevine i umjetno pomladjivanje imati će siguran uspjeh, jer kako je analiza c. kr. kemičko-tehničke pokusne postaje za obrt koža pokazala, bosanska je rujevina, ako se racionalno rabi, od takove kakvoće, da će joj se izmedju strojbarnica austro ugarske monarkije i Njemačke, koje rujevinom kožu stroje, sigurno kupac naći. Ovo je kratka slika o razvoju šumarstva u zauzetih zemaljah i onih radnjah šumarsko-tehničke i upravne naravi, koje će državna šumska uprava djelomice doskora dovršiti, a djelomice imati započeti. Sudeći po dosada razvijenoj djelatnosti na polju šumarskom ne ima dvojbe, da će i naumljene radnje biti izvedene onom eneržijom, koja cieli bosanski vladalački sustav odlikuje, a to tim više, što se ovdje radi o unapredjenju šumarstva, dakle o djelu obće koristnom, čije će usavršenje austro-ugarskoj monarkiji samo na čast služiti. Konačno neka nam bude dozvoljeno sjetiti se još onih muževa, koji su najviše doprinieU k uspješnom razvoju šumarstva u zauzetih zemaljah t. j . njegove ^reuzvišenosti gospodina zajedničkog ministra financija Benjamina pl. Ka- llay-a, koji se za tu stvar najživlje i najtoplije stara i njegovoga prvoga šumarskoga doglavnika vladinoga savjetnika Dragutina Petrascheka. Oblikovni broj jele i bukve u prebornoj šumi. Kao što se drvna gromada po rali u prebornoj i visokoj šumi znatno razlikuju, isto tako se i oblikovni brojevi razlikuju. Važnost obUkovnog broja opažamo ponajviše u onom slučaju, kada hoćemo procjenbu pojedinih porastlina obaviti, bez da pokusna stabla obaramo. Dan danas usavršila se je znanost procjenjivanja šumš, tako, da se sve redje čuje, da bi se kod procjenbe porastlina pokusna stabla u račun uzeti morala. Ovo je pojmljivo s razloga, što bi se |