DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 22 — gdje se prosjeci sieku i gdje po&imaju ili prestaju, stalno obilježe sa lo—2 m. visokimi usadjenimi drvenimi stupovi, na koje se pričvrste limene tablice, providjeue sa odnosnim brojem stupca. Kod uredjenja šuma uzima se takodjer obzir i na prava uživanja na drvo i pašu, kojim su dotične šume obterećene, te se pri tom naročito za tim ide, da se po uzgoj šuma štetne posljedice šumske paše tako urede, da se tim ipak neobezbiedi obstanak pučanstva samog. Slične mjere poprimljene su posve neodvisno od uredjenja šuma i u onih predjelih, koji medjaše sa Dalmacijom, gdje je pograničnim dalmatinskim selima još za otomanske uprave bilo dozvoljeno uživanje paše i drva. Oba ministarstva, zajedničko i austrijsko ministarstvo za unutarnje poslove, utanačila su naime medjusobno, da se ustanovi na samom mjestu po mješovitom povjerenstvu, sastavljenom iz dalmatinskih i bosanskih političkih i šumarskih činovnika, status quo ante glede uživanja paše i drva, koja su Dalmatincem dozvoljena bila, kako bi onda oba ministarstva na temelju tih mjestnih izviđa unapried obseg takovih uživanja ustanovila. Ti mjestni izvidi obavljeni su g. 1881.—1883., te su biU u toliku uspješni, da su oba ministarstva na temelju sakupljenih podataka mogla Dalmatincem pripadajuća uživanja ograničiti barem po prostoru, ako već ne po množini. — Osim toga pridržano je zajedničkom ministarstvu pravo, da može takove površine, koje za svoj oporovak prekinuće užitaka zahtjevaju, od uživanja tako dugo izključiti i zagajiti, dok njihovo stanje ne dopusti, da se opet za uživanje otvore. Na taj način nastoji se u cieloj zemlji, da se iznemogle porasthne zagaje i od podpune propasti spase. — Dosada zagajeno je već 40.561 ha. šumskog tla, u što nisu uračunane predzabrane i umjetni nasadi. Medju umjetnim! kulturami zaslužuju osobitu pažnju kulture izvedene u šumskom kotaru vareškom, jer su izvedene na površinah, koje su se smjele zabraniti samo od brsta koza, a ne od popaše stoke i ovaca. Iz potonjeg razloga prihvaćen je takozvani sustav obkolčenja, t. j . svaka biljka obkoljena je sa tri kolca. — Uspjeh je vrlo povoljan, jer stoka nije mogla dosta duboko u zemlju udarene kolce izvaUti, a usljed toga niti gaženjem ili brstom biljkam znatnu štetu nanieti. U sjevernih predjeljih Bosne posvetila se je potonjih godina, kako u državnih tako i privatnih šuma veća pažnja proredjivanju šuma sa znatnim uspjehom. — Mnoge šume, koje su pred nekoliko godina izgledale kao šikare, milota je sada stručnjaku pogledati. Nestalo je grmlja, čbunjeva i lošije vrsti drvlja, a plemenite vrsti podigoše ponosito svoje krošnje i sklopiše ih u komplekse, stvarajuć podpune šumske porastline i pokazujuć svakom, pa i laiku kako sa šumom postupati valja. Namjera zajedničkoga ministarstva, da se u kotaru Županjac baci i na pošumljenje krasa, znamenit je napredak u gojitbi šumš,. Taj kraj, koji je usljed bezobzirnoga postupka sa šumami od strane pučanstva tako opustošen. |