DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — najprije snaći u novih prilikah; prvoj valjalo je, da si prije svega za uspješno djelovanje postavi zdrava načela; broj šumarskog osoblja bio je za izvadjanjc zamašnijih reforma premalen ; u kratko, tadašnje djelovanje vlade obzirom na šumarstvo sastojalo se je u tom, da su se samo od slučaja do slučaja potrebite odredbe izdale, ali kakove veće i zamašnije reforme nisu se u ovom prvom početku provesti mogle. Istom g. 1882. počelo se je šumarstvo mirnije razvijati, te napređujuć svrsishodno i postojano od to doba, napušta zastarjele već načine gospodarenja, koji se kulturno više opravdati ne dadu, a odstranjuju ođvažno sve zaprieke, koje naprednjačkim novotarijam na putu stoje. Ako se obazremo još jednoč na uspjehe, koji su postignuti u šumarstvu u poslednjem deceniju, onda ćemo vidjeti, da se je šumski promet razvio do takove intenzivnosti, o kojoj na početku ovoga decenija ni sanjali nijesmo. Mnogobrojno činovničke i službeničke osoblje skrbi se za uredno gospodarenje i očuvanje sućnosti šume. U svrhu što izdašnijeg čuvanja šuma i da odnosno osoblje bude u neposrednoj blizini njegovoj skrbi povjerenih šumskih objekta, sagradjeno je do konca god. 1892. šestdeset kuća za šumare sa troškom od 52.000 fr., dočim su se u god. 1893. imale izvesti u tu svrhu gradnje sa troškom od 32.000 for. Pet parnih i 137 vođenih pilana skupa sa 160 jarmova i 351 listova, te 25 kružnih pila skrbe se za izradbu drva, koja se djelomice u zemlji troše, a djelomice izvažaju u Dalmaciju, Italiju, Slavoniju i Srbiju i godimice u količini od 220.000 m^ u tih pilanah srežu. Vodene pilane su doduše ponajviše primitivno sagradjene, ali se već i tu. dapače i medju domaćim pučanstvom opaža napredak i pobudjuje nagon za boljom konstrukcijom pila, koje veći dobitak davaju. U odaljenih gorskih predjelih, gdje je prije pučanstvo od gladi pogibalo, nalaze stotine radnika trajne zasluge kod sječenja drva, a stotine drugih kod pougljivanja drva, te na stotinu ostalih žitelja vidi privozom ugljena do talionica, izvozom dužica iz šum.e do željeznica i u vlastitom podhvatu izradjenih drva do erarskih skladišta udesno ukamaćenu onu glavnicu, koju je uložilo u svoju stoku. Trgovina s drvom zaprema već dostojno mjesto. — Ta sam izvoz dužice iznosio je: godine 1887. 1,676.000 komada 1888. B,920.000 „ 1889. 14,000.000 „ 1890. 21,000.000 „ 1891. 16,000.000 „ Njemačke bačvarske gradje izradjeno je god. 1890. 218.000 akova, a u sječnoj dobi god. 1891.—92. 230.000 akova. Proizvadjanje ove vrsti gradje je na žalost vrlo ograničeno, jer u tu svrhu treba vrlo krupnih stabala, kojih sve više nestaje. |