DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 - Tvornica palica podignuta u Derventi, koja zemaljskim fiaaneijam zajamčuje njeki prihod i iz šikara, pridoniet će ne manje k obćem boljku, jer je rezanjem štapova (koje je u ostalom posve racionalno uredjeno) pučanstvu sela, odaljenih od glavnih prometila, otvoreno vrelo zasluge, koje se omalovažiti ne smije. I šumarskoj nastavi obratila je vlada potrebitu pažnju, te ustrojiv na tehni6oj srednjoj školi poseban odjel za šumare, stvorila je mjesto nauke, gdje će zemlja moći od svojih vlastitih sinova uzgojiti promicatelje i čuvare šumske kulture. S kakovim se je oduševljenjem učiteljski sbor spomenute škole dao na riešenje svoje zadaće, kolike si je zasluge stekao u obće, a napose uredjenjem zbirke učila, osvjedočiti će se svaki, koji prisustvuje izpitom ili pregleda školske sbirke. — Nosio nam taj učevni zavod blagotvorne plodove, uzgojio nam valjane i značajne muževe, koji će imati uviek pred očima boljak šumarstva, a u prvom redu svojim sugradjanom i zemljakom protumačiti bezsmislenost njihova njekadanjeg postupka, idućeg za uništenjem sućnosti šum^. Ako i jesu znatni uspjesi, što ih je šumarstvo do danas polučilo, preostaje ipak još mnogo više rš,da, da se sve grane šumarstva u podpuni red dovedu. Spomenuti valja ovdje ponajprije odkup služnosti, odnosno uredjenje prava, koja šumski posjed obterećuju. — Tako dugo, dok je cieli državni, asneznatnimi iznimkami i cieli privatni šumski posjed obterećen sa neopredieljenimi pravi na uživanje drva i paše, tako dugo može naravski i šumarstvo samo uz velike borbe i samo korak po korak napredovati. Državni posjed obuhvaća oko 1,900.380 ha., a dosada izlučeni privatni posjed 805215 ha. šumišta; ciela šumska površina u zauzetih zemaljah iznaša prema tomu 2,708.595 ha. Od toga odpada po prilici, nu ipak prilično točno: na šikare 1,438.262 ha. na nizku šumu 274.985 „ na visoku šumu 995.348 „ Šuma sama pako u pojedinih kotarih je tako nejednako razdieljena, da o kakovom jednoličnom obterećenju svih šumskih kompleksa ne može biti govora. Nameće nam se s toga dalnje pitanje, da li je godišnji prirast na drvu tako velik, da može sve potrebe potrajno namirivati, a da se pri tom ne za hvaća u zališnu glavnicu? Na ovo pitanje može se odgovoriti tako, da je to doista slučaj u njekih kotarih; za njeke kotare je to vrlo dvojbeno; za zapadnu pak Bosnu i južnu Hercegovinu posve je sjegurno, da se uz godišnji prirast krnji i drvna zališna glavnica. Jer osim služnosti domaćeg pučanstva mora šuma da podmiri još mnoge druge potrebe, — tako sve gradjevno drvo za zemaljske, kulturne i obćinske gradjevine, nadalje drvo, koje se u ime milodara dieli medju siromašne gra djane i druge osobe, kojim ne pripada pravo služnosti, napokon sva potrebita |