DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 26 —


drva za ogriev, drvo za vojsku, oblasti itd., koje sačinjava takodjer znatnu


količinu.
Prema sakupljenim podatkom iznosi godišnja potreba na gradjevnom drvu
za ovlaštenike 210.000 punih metara
za zemaljske, kulturne i obćinske svrbe . 35,000 „ „
za milodare 5.000 „


prema tomu ukupno 250.000 punih metara
Ako uzmemo popriečni godišnji prirast po 1 ha. šumišta obzirom na
znatnu površinu, što odpada na šikare, sa 2. p. m.^, onda iznosi etat
5,600.000 pm. 3
Ovaj prirast na gradji ne može se sav kao takav unovčiti, jer su šikare
većinom obrasle s takovimi vrsti drveća, koje ne davaju nikada za gradju sposobnog
drveta, osim toga uračunan je kod visokih šuma u prirastu od 2 p. m.´
po ha. i prirast granjevine; prema tomu jedva bi pogriešili, kada bi od ukupnog
popriečnog godišnjeg prirasta uzeli samo jednu petinu ili 1,100.000 p m.´
kao za gradjevno i tvorivno drvo sposobno.
Ako sravnimo ovu brojku sa popriečnom godišnjom potrebom zemlje na
gradjevnom drvu od 250.000 p. m.^, onda se pokazuje znatni višak, koga može
država unovčiti i u svoje svrhe upotriebiti, a to tim lakše i bez svake bojazni,
jer se višak na gradjevnom drvu nalazi upravo u predjelih slabo napučenih, te
se s toga niti ne može upotriebiti za namirenje potreba ovlaštenika iz vrlo
udaljenih i drvom siromašnih predjela.
Nu kako je sa pokrićem potrebe na drvih za ogriev? Koliko ovlaštenici
drva za ogriev potroše, ne može se prema današnjem broju šumskog osoblja i
uz sada postojeće propise za izdavanje drva točno znati, s toga ćemo i količinu
potrebe morati ustanoviti na temelju drugih činbenika.
Da nam račun bude posve siguran, zaokružimo broj kuća, što ga popis
pučanstva ima na 250.000 ognjišta i uzmimo, da svako ognjište treba preko
godine 30 prostornih metara, onda će biti taj broj prilično točan obzirom na
to, što se u gradovih dosta smedja uglja troši, a prema tomu ukazuje nam se
godišnja potreba od T´/a milijuna prostornih metara ili okruglo 4´/2 milijuna
punih met. drva za ogriev, buduć možemo uzeti jedrinu običajnih tuzemnih
prostornih mjera sa 607o njihove sadržine.
Ako od popriečnog godišnjeg prirasta, iznosećeg 5,500.000 p. m.^, odbijemo
gradjevno drvo, onda nam preostaje još 4,400.000 p. m.*, kojom bi množinom
po tom računu pokrili potrebu na drvih za ogriev, kada bi naime (kako
je jur spomenuto) šume bile jednako po cieloj zemlji porazdieljene.
Nu pošto na žalost tomu tako nije, usljed česa zaista i mnogo na drvu
siromašnih kotara ima, koji svoje potrebe na drvu pokrivaju iz visokih šuma
susjednih kotara i ove tim znatno obterećuju, s toga je potrebito, da se izpita _
koliki su prihod kadre te šume odbaciti, odnosno da se ustanovi potrajni godišnji
užitni prihod.