DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — Bosna i Hercegovina imaju prostrane površine, obrasle rujevinom (Ehus cotinus), stoga je naša zadaća, da i taj užitak uredimo i to (na taj način, da se za pojedine predjele, gdje se rujevina sabire, uvede primjereni turnus za uživanje. Do sada nije moglo ovo pitanje o sustavnom uredjenju sabiranja rujevine akutnim postati, jer su ju domaći strojbari samo u tolikoj količini crpili, da 0 kakovih suviše intenzivnih zahtjevih, koji bi se stavljali na reproduktivnu snagu ovoga grma, nemože niti govora biti. Odkada pako strojarnica u Jelecu treba za svoju radnju 1200 q. osušene rujevine ( = 3000 q. zelena lišća i mladih grančica), koji će potrošak po svoj prilici još znatno rasti, i odkada se pomišlja i na izvoz rujevine, mora se pitanje o praktičnom uredjenju sabiranja rujevine i umjetnom pomlađjivanju toga grma pobliže u pretres uzeti. Nesmije se zaboraviti, da se trganjem lišća i mladih grančica (jer se samo ove u strojbarstvu s uspjehom rabe) počam od polovice mjeseca lipnja do konca kolovoza grm znatno slabi i da se stoga grmlje regenerirati mora, ako se hoće, da sabiranje rujevine napreduje. Sustavno uredjenje sabiranja rujevine i umjetno pomladjivanje imati će siguran uspjeh, jer kako je analiza c. kr. kemičko-tehničke pokusne postaje za obrt koža pokazala, bosanska je rujevina, ako se racionalno rabi, od takove kakvoće, da će joj se izmedju strojbarnica austro ugarske monarkije i Njemačke, koje rujevinom kožu stroje, sigurno kupac naći. Ovo je kratka slika o razvoju šumarstva u zauzetih zemaljah i onih radnjah šumarsko-tehničke i upravne naravi, koje će državna šumska uprava djelomice doskora dovršiti, a djelomice imati započeti. Sudeći po dosada razvijenoj djelatnosti na polju šumarskom ne ima dvojbe, da će i naumljene radnje biti izvedene onom eneržijom, koja cieli bosanski vladalački sustav odlikuje, a to tim više, što se ovdje radi o unapredjenju šumarstva, dakle o djelu obće koristnom, čije će usavršenje austro-ugarskoj monarkiji samo na čast služiti. Konačno neka nam bude dozvoljeno sjetiti se još onih muževa, koji su najviše doprinieU k uspješnom razvoju šumarstva u zauzetih zemaljah t. j . njegove ^reuzvišenosti gospodina zajedničkog ministra financija Benjamina pl. Ka- llay-a, koji se za tu stvar najživlje i najtoplije stara i njegovoga prvoga šumarskoga doglavnika vladinoga savjetnika Dragutina Petrascheka. Oblikovni broj jele i bukve u prebornoj šumi. Kao što se drvna gromada po rali u prebornoj i visokoj šumi znatno razlikuju, isto tako se i oblikovni brojevi razlikuju. Važnost obUkovnog broja opažamo ponajviše u onom slučaju, kada hoćemo procjenbu pojedinih porastlina obaviti, bez da pokusna stabla obaramo. Dan danas usavršila se je znanost procjenjivanja šumš, tako, da se sve redje čuje, da bi se kod procjenbe porastlina pokusna stabla u račun uzeti morala. Ovo je pojmljivo s razloga, što bi se |
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 mnogo pokusnih stabala oboriti moralo u onom slučaju, gdje se veliki kompleksi šuma procjenjuju. S ovakim obaranjem skopčani troškovi vrlo su veliki, a osim toga ne može se ipak toliko stabala posjeći, koliko bi za točnost procjenbe dovoljno bilo. To i je glavni razlog, zašto Niemci toliko rade na skrižaljka, po kojih se stojeća stabla kubicirati mogu Danas sutra ne će se ni čuti više o načinu procjenjivanja porastlina pomoćju pokusnih stabala. Pošto je meni povjerena uprava rukovodstva kr. šumskog procjenbenog odjela u Fužini, koji za tri gorske šumarije gospodarstvene osnove sastavlja, došao sam u taj položaj, da sam sastavio skrižaljke, po kojih smo porastliae bez obaranja pokusnih stabala procjeajivali. Ja ću sad opisati cieli postupak, kako sam ja postupao kod sastavka skrižaljka u nadi, da ću tim u pomoć priteći i drugim šumarom, koji će takovim načinom procjenjivanje šume obavljati. 0 preboraoj šumi vrlo se slabo danas raspravlja. 0 njoj se malo piše i u knjigah, a malo uči i u stručnih školah, pa nam je malo što poznato o takovoj šumi. Uzrok tomu je taj, što se samo jednolične šume i od iste starosti uzgajaju, dočim prebornoj šumi neima ni traga osim u našem gorskom kotaru. U skrižaljci naznačeni oblikovni brojevi proračunani su kod jele samo za deblo bez grana, dočim su kod bukve proračunani i za grane do 7 cm. gornje debljine. Ovi oblikovni brojevi pronadjeni su na temelju od 1500 točno po sekcijah izmjerenih stabala i odnose se na prsni promjer, kao na onu mjeru, koja je kod današnjeg načina procjenbe mjerodavna. U dolnjoj skrižaljci izkazani su oblikovni brojevi prema naravi šuma ovdašnjeg fužinskog gorskog kotara kod jele za I. i II., kod bukovine za II. i III. stojbinski razred, te po prsnoj debljini složeni. — Istom stojbinskom razredu odgovarajuće srednje visine izkazane su u drugom stupcu. Iz ovih dvajuh stupaca sastavljen je III. stupac skrižaljke, koji kub. sadržaj pojedinih stabala pokazuje. Oblikovni brojevi sastavljeni su na sliedeći način: Za svaki stojbinski razred proračunani su oblikovni brojevi posebno. Osim toga pronadjeni su oblikovni brojevi polag jednakih prsnih debljina i visina i u pojedine hrpe složeni, te su iz ovih srednji oblikovni brojevi pronadjeni. Ovako pronadjeni srednji oblikovni brojevi izjednačuju se djelomice matematičkim, djelomice graphičnim putem. Isto tako postupano je i kod visina. Kako se iz nazočnih skrižaljka razabrati može, razlikuju se oblikovni brojevi znatno prema vrsti stojbine, te se može uztvrditi, da slabijoj vrsti stojbine manji oblikovni brojevi odgovaraju. Pošto ali slabijoj vrsti stojbine odgovaraju i manje visine, s toga upliva na oblikovne brojeve ponajviše visina. Ako se u skrižaljci sadržani oblikovni brojevi prispodobe sa Bauerovimi oblikovnimi brojevi (Holzmess. III. 162.) od smreke, onda ćemo zaista velike |
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 31 — razlike opaziti, koje razlike svjedoče, da stabla u prebornoj šumi nijesu lako krupna, kao u visokoj šumi. To se dade lako protumačiti! Poznato je, da pojedina stabla u visokoj šumi već od mladosti u stalnom sklopu rastu, a usljed toga je i njihova krošnja na najgornjem deblu stabla stisnuta, pa se mora zato i gornji dio bolje hraniti, daklem debljati. Drugačije je kod preborne šume, gdje svako stablo već od mladosti bez sklopa raste, a toga radi i krošnja takovih stabala samo do polovice stabla siže, te uslied toga ne može ni gornji dio stabla tako debljati, kao što u visokoj šumi. Sklop preborne šume nije takorekuć u jednoj visini, nego prema hrpi mladjih ili starijih stabala gdjegdje više ili niže leži. Pojedina stabla izložena su dakle svietlu sunca na jednu ili na drugu stranu. Ako prispodobimo n. pr. naše za II. stojbinsku vrst izkazane jelove oblikovne brojeve sa Bauerovimi, onda ćemo viditi, da Bauerovim oblikovnim brojevom: 9 m. visine od govara = 0-77 obi. br., dočim je naš samo 0-65. 10 „ 55 „ = 0-75 )i r n n 91 « 0.64. 11 „ n H = 0-72 VI n » n » w 0.62. = 14 „ n » OGC n r) „ ?7 » » 0-57. 16 „ » = 063 V v H Y> )5 0´54. 20 „ n n = 0-59 » 71 51 » » 0-48. n V »J 25 „ ti n = 0 56 y> n !5 tf ft » 0-41. 28 „ n ,. = 0-54 Ti « „ n 0-38. Y> 7) Osim toga opazit ćemo, da Bauerovi oblikovni brojevi polako padaju i da se već kod 40 ra. visine na 048 spuštaju, dočim naši obhkovni brojevi brzo padaju i već se kod 28 m. visine na 0 38 snizuju. Nu svakako se mora iztaći ta okolnost, da se dolnji kraj debljih stabala u prebornoj šumi jako razširuje, ali su stabla u visokoj šumi ipak krupnija, nego u prebornoj. Iz ovoga jasno shedi, da se moramo kod procjenjivanja porastlina u prebornoj šumi okaniti svih skrižaljka, ma da su u istih oblikovni brojevi ili drvne gromade izkazane, ako su iz visoke šume crpljene. Nije ni to izpravno, da se jelovi trupci po njemačkih tablicah kubiciraju prema gornjoj debljini, jer je očevidno, da ono, što vriedi za cielo stablo, vriedi isto tako i za jedan dio njegov. Mnogo bi pravednije bilo, ako nam takove domaće tablice manjkaju, da trupce polag faktičnog srednjeg promjera kubiciramo, jer neima razloga, zašto to nebi učiniti mogli, pošto se trupci u šumi kod panja mjere, te zato nebi bilo težko i srednji promjer trupca izmjeriti. Kod sastavka naših obhkovnih brojeva nije se starost stabla u obzir uzela, pošto ista s oblikovnim brojem u nikakovom savezu nestoji, a niti se popriečna starost pojedinih stabala u prebornoj šumi izračunati dade. Izračunanje popriečne starosti u prebornoj šumi upravo je nemoguće. |
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 34 <-- 34 --> PDF |
32 Kubične skrižaljke za stojeća stabla u prebornoj šumi. pn 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 Jela Bukva Jela Bukva oblikovni broj St 0 j b i n s k i T 1 y) ?77 -}}} " VI VI ´ 112 m^ /o O.n 0-10 0.08 0 07 0 06 0.14 O n 0.09 0,09 0 07 651 0,16 0.13 0.10 0,11 0.09 641 536 509 0.19 0,15 0.11 0.14 0.11 631 553 620 0 22 0.18 O.is 0.17 0.13 621 568 581 0,26 0.20 0.16 Ol9 0.16 611 677 542 0 29 0.23 0.18 0 22 0.18 602 680 550 0.33 0.26 0.21 0 25 0,21 593 677 567 0.36 0.29 0 23 0.29 0.24 584 573 667 0.40 0.33 0.26 0,32 0.27 676 669 555 0.44 0,36 0.29 0 36 0.30 568 666 553 0.48 0.40 0 33 0 40 0,34 561 562 651 0.52 0.44 0.36 0 44 0.38 .fi53 669 549 0,57 0,48 0.40 0 48 0 42 546 566 548 063 0,53 0.43 0.53 0.46 539 553 546 0G 8 0.57 047 0 58 0..50 533 551 544 074 0 62 0,50 0,63 0.55 526 549 543 0.80 0.68 0.54 0.68 0.60 519 548 542 0.86 0 73 0.59 0 74 0.65 513 548 541 0.93 0.78 0,64 0.80 0,71 507 549 541 1.00 0.85 0,68 0,87 0,77 500 550 542 1.08 0.91 0,73 0,95 0.83 494 561 543 1,15 0,97 0,79 1 03 0,90 488 553 544 1.23 1.05 0,84 1.11 0 96 482 6.55 545 1.31 1.10 0.89 1.19 1,04 476 557 647 1 39 1,16 0.95 1,28 1.12 471 559 649 1,48 1.23 lo i 1,37 1.20 466 561 550 1,57 1.29 1.07 1.46 1.28 469 563 662 1,66 1.37 ll 4 1.56 1.36 454 565 654 l7 5 1.43 1.20 1.66 1,45 449 567 556 1.84 1.51 1 26 1.76 1.53 444 569 558 1 94 1,.58 1.33 1.86 1.62 440 671 559 2.04 1.66 1 40 1,97 1.72 436 673 561 2.14 1.74 1.46 2.08 1.81 432 575 563 2.25 1.83 1.53 2.19 1.91 428 577 664 2.35 l9 1 1.61 2,30 2.01 424 679 566 2.45 2 1.68 2 42 2.11 421 581 568 2.56 2.09 1.76 2.54 2.21 417 683 670 2.66 2.18 1 84 2.66 2,31 414 585 671 2.77 2.28 1.92 2,79 2.42 411 587 673 2.88 2.38 2 2,92 2.52 409 589 575 3 2.47 2,08 3,06 2.63 406 592 579 3.13 2.57 216 3,21 2^75 403 695 581 3.25 2 67 2,25 3.36 2.86 400 599 583 3.38 2.77 2,33 3.64 2 98 398 606 585 3.52 2.88 2.42 3,72 3.10 395 612 588 3 66 2.98 2.50 3,91 3.22 393 620 590 3.80 3.10 2,60 4 10 3 35 390 629 592 3.96 3.21 2 68 4.32 3,48 388 638 595 4.11 3,33 2,77 3.61 387 647 597 3.45 2.86 3,74 385 656 600 2.95 3.88 664 3,01 r a 2_ 11. 11.7 12 3 129 13.5 14.1 14.7 15.3 15.8 16.4 16 9 17.5 18 18.5 19 19.4 19.9 20,3 20,8 212 216 221 22.4 22.8 23.2 23 5 23 9 243 24.6 24,9 25.3 25.6 26 26.3 26.5 26.9 27,3 27,5 27.8 28.1 28,4 28´ 28.9 29.2 29.6 29.8 30,1 30,3 30 6 30.9 31 2 31.5 Jela Bukva visine z r e d n IV 12 VI m e t r i 9 5 7,8 10 8.3 10.2 8,8 10,5 8 8 10.7 9,2 11 9.2 11.1 9.6 11.5 9.7 11.6 10 12.1 10.1 12 10.4 12.G 10 5 12 a 10.9 13,1 11 13 11 3 13.6 1 1 4 13.4 11 7 14 1 11.8 13.9 12.1 14,6 I5 i 12 3 12.7 14 3 14 7 12.5 12.8 15 6 13.1 16 1 13,2 16 1 13.4 15,5 13 6 16 6 13.9 16,8 13 9 17 14.3 16 2 14 3 17 6 14 G 16:6 14 G 17 9 15 16.9 15 18.3 15 4 17.2 15.3 18.7 16 8 17.6 15.6 19.1 162 17 9 15.9 19.5 16,6 18 2 16 2 19,9 17 18,5 16,5 20 2 17.4 18 8 16 8 20 6 17.8 I9 i 17 20.9 18.1 19,3 17,2 21.3 18.5 19.6 17.5 21.6 18 9 19.8 17 7 21.9 19.2 20 17 9 22.3 19.6 20.2 18 22.6 19,9 20.3 18.2 22.9 20 3 20.5 18.4 28.2 20,6 20.7 18.5 23.5 20.9 20,9 18.7 23.9 21.2 21 18.8 24.2 21.5 21,2 18.9 24.4 21.8 21.3 19 24.7 22 21,4 19,1 25 22.3 21.6 19 1 25.3 22.6 21.7 19 2 25.6 22.8 21.8 19.2 25.8 23.1 2l,9 19.3 26.1 23.4 2;J 19 3 26.3 23.6 22.1 19.3 26.6 23.9 22 2 19 4 26.8 24.1 22.3 19,4 27.1 24.3 22.3 19 4 27 4 24.5 22.4 19.4 27 6 24.6 22 4 19.4 27 8 24.8 22.4 19,4 28 24.9 22.5 19.5 28 2 25 22.5 19.5 |
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 ~ Mi smo više stotinu stabala pregledavali, te srao pronašli, da je kod jedne te iste debljine starost stabla veoma različita. Tako je n. pr. jedno jelovo stablo od 50 cm. prsne visine bilo 90 godina staro, dočim je susjedno stablo od iste debljine staro bilo 250 godina. Ova je okolnost u prebornoj šumi naravna stvar i lako se može protumačiti, jer starost stabla zavisi naime od toga, kako je dugo pod matičnim stablom potišteno životariti moralo. Tako je primjerice jedno jelovo stablo od 14 cm. prsne debljine bilo 120 godina staro s toga, što je po susjednom drveću potišteno. Da ova potištenost kod redovitog prebornog gospodarenja tako dugo traati nesmije, razumije se samo po sebi. Dokle god bude prebornih šuma, dotle će biti i potištenih stabala više, nego kod redovitog šum. gospodarstva. Ova okolnost, kao i nastojanje, da što bolje izrabimo progalni prirast, prinukati će nas, da kod ovoga gospodarenja čim kraću prebornu periodu ustanovimo, te da radje godimice manje uživamo, ali više put, nego manje puta, a više, jer će preborna šuma sigurno više dohodka dati, nego što ga danas daje; pa ako još i kod sječina pomno pazimo na zahtjeve naravnog pomladjivanja, onda možemo reći, da će trajnost užitka preborne šume za uviek osigurarana biti. Ako sve gore rečeno skupimo u jedno, onda ćemo pogledom na naše oblikovne brojeve za jele doći do sliedećega zaključka: 1. Oblikovni brojevi padaju sa rastućom visinom. 2. Ovo umanjivanje ide sprva brzo, a počamši od maksimuma prirasta na visini sve polaganije. 3. Prema vrsti stojbine oblikovni brojevi razlikuju se veoma, te lošoj vrsti stojbine odgovaraju i manji oblikovni brojevi 4. Kod procjenjivanja porastlina mogu se upotreibiti ovi poprečni oblikovni brojevi samo onda, ako se razredi debljine u uzkih granica medjusobno nalaze, u protivnom bo slučaju nećemo do točnih podataka doći. Ako naše oblikovne brojeve za bukve prispodobimo s našimi oblikovnim! brojevi za jele, onda ćemo baš obratno opaziti. Dočim se naime oblikovni brojevi za jele sa rastućom visinom uviek umanjivaju, padaju oblikovni brojevi za bukve ponajprije, ali onda opet rastu (dižu se) Minimum oblikovnog broja za bukve slaže se sa maximumom prirasta na visini, i počam od ovoga vremena počmu se i oblikovni brojevi dizati. Isto to opažamo i kod Bauerovih oblikovnih brojeva s tom razlikom, da se njegovi oblikovni brojevi za bukvu samo kod visine od 30 m. povećavati pjčimaju, dočim to kod naših biva već kod visine od 17 m. Zašto je to tako, nećemo pobliže razjasniti, ali to stoji, da je to sa pokusi na 1500 komada stabala dokazano. Ako isti to i njetko od strukovnjaka izkusi, onda bi dobro bilo, da na javnost iznese. Za oblikovne brojeve za bukvu možemo sliedeće pravilo postaviti : |
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 34 1. Sa rastućom visinom samo do njeke dobe padaju oblikovni brojevi do dobe maximuma prirasta na visini, od onda opet rastu. 2. Na slaboj vrsti stojbine jesu i oblikovni brojevi u obće manji; minimum umanjivanja oblikovnih brojeva pokazuje se ipak prije na slabijoj stojbini, te i ovdje polaganije ide njihovo povećavanje. Iz ovoga sliedi, da kao što smo neshodnost porabe tudjih skrižaljka oblikovnih brojeva za jelu napomenuli, tim više moramo se tudjih skrižaljka za bukvu čuvati. Osim toga upozorujem na tu okolnost, da se kod procjenjivanja bukovih porastlina podnipošto nemojmo zadovoljiti samo sa jednim razredom debljine. Konačno primjećujem, da se sa mojimi tablicami nemogu podnipošto pojedina stabla kubicirati, nego samo veći broj istih. M. T—ny. Obćeniti program za izdavanje ,Lugarskog viestnika" kao prilog k „Šumarskom listu«. Po sadržaju imao bi se „Lugarski viestnik" razdieliti u 3 odsjeka, što bi prema svrhi posve dovoljno bilo. U prvom odsjeku štampali bi se članci i razpravice „poučnog sadržaja" i to popularnim načinom pisanja; u drugom odsjeku bile bi „različite viesti", a u trećem odsjeku „svaštice." U prvom odsjeku razpravljali bi se predmeti tičući se strogo šumarstva i to: a) 0 važnosti i upHvu šuma u prirodi; o poznavanju šumskog drveća u naših šumah i o njihovom živovanju; o poznavanju tla, koje prija ovoj ili onoj vrsti drveća i o načinu sječenja, te gojenja šuma obzirnm na sadnju i sjetvu drveća, — imenito, kako se biljke odgajaju u biljevištu i kako se presadjuju, kakav mora biti šumski vrt i što valja u njemu raditi, da odgovara svojoj svrhi; b) o porabi šume t. j. u sto se drva rabe u obrtu i kućanstvu, kako se šumsko sjeme spravlja i čuva, te o koristi šumskih nuzužitaka (stelje, trave i t. d.); c) o lugarstv u t. j . poznavanje načina, kako ljudi i životinje ili ini prirodni dogodjaji šumi škode i o načinu, kako bi se ovakove štete u šumah prepriečiti ili umanjiti mogle ; — nadalje o šumsko-redarstvenih propisih t. j . tumačenje glavnih ustanova šum. zakona i naputka C) k zakonu od 11. srpnja 1881. o imovnih obćina bivšeg krajiškog područja (Službene dužnosti lugarskog osoblja u šestom odsjeku) i napokon d) o lovstvu t. j . o čuvanju koristne divljači i tamanenju škodljive zvjeradi; o poznavanju i tumačenju najglavnijih propisa zakona o lovu i o posebnih propisih, koji se odnose na obdržavanje hajke. |