DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 33 ~
Mi smo više stotinu stabala pregledavali, te srao pronašli, da je kod jedne
te iste debljine starost stabla veoma različita. Tako je n. pr. jedno jelovo stablo
od 50 cm. prsne visine bilo 90 godina staro, dočim je susjedno stablo od iste
debljine staro bilo 250 godina.


Ova je okolnost u prebornoj šumi naravna stvar i lako se može protumačiti,
jer starost stabla zavisi naime od toga, kako je dugo pod matičnim
stablom potišteno životariti moralo.


Tako je primjerice jedno jelovo stablo od 14 cm. prsne debljine bilo 120
godina staro s toga, što je po susjednom drveću potišteno.
Da ova potištenost kod redovitog prebornog gospodarenja tako dugo traati
nesmije, razumije se samo po sebi. Dokle god bude prebornih šuma, dotle
će biti i potištenih stabala više, nego kod redovitog šum. gospodarstva.


Ova okolnost, kao i nastojanje, da što bolje izrabimo progalni prirast,
prinukati će nas, da kod ovoga gospodarenja čim kraću prebornu periodu ustanovimo,
te da radje godimice manje uživamo, ali više put, nego manje puta, a
više, jer će preborna šuma sigurno više dohodka dati, nego što ga danas daje;
pa ako još i kod sječina pomno pazimo na zahtjeve naravnog pomladjivanja,
onda možemo reći, da će trajnost užitka preborne šume za uviek osigurarana
biti.


Ako sve gore rečeno skupimo u jedno, onda ćemo pogledom na naše oblikovne
brojeve za jele doći do sliedećega zaključka:


1. Oblikovni brojevi padaju sa rastućom visinom.
2. Ovo umanjivanje ide sprva brzo, a počamši od maksimuma prirasta na
visini sve polaganije.
3. Prema vrsti stojbine oblikovni brojevi razlikuju se veoma, te lošoj vrsti
stojbine odgovaraju i manji oblikovni brojevi
4. Kod procjenjivanja porastlina mogu se upotreibiti ovi poprečni oblikovni
brojevi samo onda, ako se razredi debljine u uzkih granica medjusobno nalaze,
u protivnom bo slučaju nećemo do točnih podataka doći.
Ako naše oblikovne brojeve za bukve prispodobimo s našimi oblikovnim!
brojevi za jele, onda ćemo baš obratno opaziti.


Dočim se naime oblikovni brojevi za jele sa rastućom visinom uviek umanjivaju,
padaju oblikovni brojevi za bukve ponajprije, ali onda opet rastu
(dižu se)


Minimum oblikovnog broja za bukve slaže se sa maximumom prirasta na
visini, i počam od ovoga vremena počmu se i oblikovni brojevi dizati.


Isto to opažamo i kod Bauerovih oblikovnih brojeva s tom razlikom, da
se njegovi oblikovni brojevi za bukvu samo kod visine od 30 m. povećavati
pjčimaju, dočim to kod naših biva već kod visine od 17 m.


Zašto je to tako, nećemo pobliže razjasniti, ali to stoji, da je to sa pokusi
na 1500 komada stabala dokazano. Ako isti to i njetko od strukovnjaka
izkusi, onda bi dobro bilo, da na javnost iznese.


Za oblikovne brojeve za bukvu možemo sliedeće pravilo postaviti :