DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 obdine Gustava Lacha ; kotar, šumarom u Novigradu dosadanjeg šum. pristava Drag. Wiethea ; upraviteljem kot. šumarije u Pitomači šum. pristava Vaclava Fuksa ; upraviteljem kot. šumarije u Grubišnompolju šum. pristava Slav. Simunovića , te procjenbenim pristavom kod II. banske imovne obdine dosadanjeg šum. vježbenika Ivana Zavrašdan a sve sa sustavnimi berivi. Umrli. Josi p Ženker , ces. kr. šumarski savjetnik i šumarnik kr. građa Piska i t. d. umro je 9. listopada pr. god. Smrdu ovoga zaslužnoga muža i radina pisca na polju šumarske znanosti pretrpilo je osjetljivi udarac češko šumarsko družtvo. Pokojnik obdaren dubokim znanjem i marnim pregnućem za procvat šumarske znanosti, bio je obljubljen kod svih šumara s njegovog dvrstog značaja, koji ga je u svih prilikah riesio. Eođio se je 31. svibnja 1841. u Presticu u Češkoj, a otac mu je bio kotar, šumarom kod grofa Schonborna u Libakovici koi Pfestice. God. 1857. svršiv s odličnim uspjehom gimnazij, posvetio se je šumarstvu, stupiv u praktičnu službu u šumski ured građa Eokycan do god. 1860. Od ovud pošao je u nauku na pražku politehniku, gdje je 2 god. slušao matematiku, geodeziju, siloslovje, geognosiju i paleontologiju, a onda stupio poslie u bivšu šumarsku akademiju u Mariabrunnu. God. 1865. položiv državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarstva s odličnim uspjehom, počeo je služiti kao ces. kr. šum. vježbenik u Hinterbruhlu, a od tada mienjajuć službu, imenovan bje god. 1876. šumarnikom građa Piska, te je cielu šum. upravu samostalno rukovodio. Na preporuku prejas. kneza Karla Schwarzenberga odlikovalo je Njeg. ces. apošt. Veličanstvo pokoj. Zenkera imenovanjem ces. kr. šum. savjetnikom za osobite zasluge, koje si je on stekao na polju narodnog gospodarstva. Pokojnik uredio je šum. gospodarstvo građa Piska uzorno, te su mnogi stručnjaci onamo hođočastili, đa vide rad toga muža. Zenker živo je sudjelovao na razvitak češkog šum. đružtva i knjige, a neima skoro ni jedne sjednice ili skupštine, u kojoj on nebi svojom riečitošdu i dubokim znanjem uticao na razprave, pa je osobiti vještak bio u nazivoslovju čeških šumarskih naziva, a kao vještak uređjivao je : .,Spolkovi časopis prolestnictvi, myslivost a prirođoveđu", koji časopis izdaje češko šumar, družtvo, a izla7,i n njemačkom i če skom jeziku. Pokojnik pisao je vrlo zanimive razprave u časopisu „Haj„ ; on je sudjelovao kod Ottovog: „Slovnik naučnij", te je napisao i početak djelu: „Nauky o ozdelani a zaklađžni lesu". On je uređjivao i veliki češki rječnik šumskoga nazivlja, te je tim ovjekovječio svoje ime u češkom strukovnom knjižtvu, iz kojega bi i naši šumari morali crpsti strukovno znanje, jer neima dvojbe, da su Česi daleko napredniji i u toj znanosti, nego mi, a njihovo strukovno knjižtvo daleko obilatije, nego naše. Pokojniku kličemo iz dna duše: „Slava mu!" — J u lij Leh r dr. profesor šumarstva na kr. bavarskom sveučilištu u Monakovu umro je 10. listopada t. g. u 49 godini života svoga. Dvojimo, da ima šumara, koji nebi toga odličnoga pisca poznavao po njegovih djelih i marnom pregnudu na polju šumarske znanosti. Dr. Lehr bio je uz uvaženog stručnjaka i pisca dr. Tuisko Loreya, profesora šumarstva na kr. virtemberžkom sveučilištu u Tiibingenu urednikom „Allgem. Porst-u. Jagđ-Zeitung", a inače u svih svojih djelih gorljivi pristaša Presslerov. Strukovno knjižtvo izgubilo je mnogo smrću toga umnoga muža, revnoga pisca i pobornika, pa mu i mi preko hladna groba kličemo: slava mu! |
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 37 — Družtvene viesti. Zapisnik sjednice upravljajućeg odbora hrv.-slav. šumarkoga diužtva, obdržavane 23. rujna 1894. u sgradi Markov trg br. 3 pod predsjedanjem predsjednika družtva velemož. gosp, Ferde Zikmunđovskoga i u prisutnosti gg. odbornika M. Vrbanida, R. Fiscbbacha, Drag, Trotzera, Bogosl. Hajeka star., Drag. Laksara, te tajnika Vatr. Račkoga. Predmeti viećanja. To2ka 1. Tajnik čita zapisnik odborske sjednice od 1. rujna 1894. ovjerovljenja radi. Nakon pročitanja upitnog zapisnika bje ist* bez primjetbe ovjerovljen po p . n. gg. Drag. Trotzeru i B. Hajeku. Točk a 2. Albina udova pokoj, imovno obd- šumara Čelije moli, da joj se u pripomoč za odgoj neobskrbljeiie djece podieli primjerena novčana podpora. Buduč je moliteljica god. 1890. i 1891. dobila jur 3 puta novčanu podporu ukupno od 50 for., usvaja odbor predlog g. predsjednika, da joj se ne može dati sada podpora obzirom na to, što pokojni suprug moliteljice nije bio članom pripomodne zakl ade i Sto je dotična stavka (20) proračuna za god. 1894. jur izcrpljena. Točk a 3. Euđolf Hacker iz Plaskovice (Češka) šalje 150 kom. oglasa o sijačem stroju šum. sjemenja, da se razdieli međju skupštinare hrv.-slav. šum. družtva i izjavljuje, da nekani svoje oglase kao prilog „Šum. lista" prilaziti, te moli, da mu se naznači ciena uvrstbine, pa đ i de onda po svoj prilici svoje oglase u društv. časopisu inserirati. Zaključeno je, da se Hackeru priobći uvi"^tbina za slučaj, ako bi želio svoje oglase inserirati u „Šum. listu" i to onda, ka*^ bude u tu svrhu cjenik sastavljen. Točk a 4. Gosp. odbornik Vil. Dojković u listu od 7 rujna t. g., upravljenom na predsjedničtvo hrv.-slav. šumar, družtva priobduje, da ne može dalje uredjivati „Šum. list", pošto mu zato nedostaje vremena sbog drugih službenih posala, te se podjedno zahvaljuje : a) na časti mjestnog poslovodje za ovogodišnju glav. skupštinu i izletu u Samobor, i b) na časti odborničkog zamjenika. Gosp. Dojkovid priposlao je družtv. tajniku njeke rukopise, priposlane mu za „Šum. list" ; njekoliko časopisa, te pečat, koga rabi urednik družtva časopisa kod dopisivanja sa pisci. Odbor prima na znanje izjavu urednika „Šumar, lista", te prihvada njegov odstup od uredničtva družtvenog časopisa, a podjedno zaključuje, da će se izbor drugog urednika obaviti u bududoj odborskoj sjednici kad bude odbor izborom manjkajudih članova podpuu, u koju če se svrhu shodan pređlog učiniti. Točk a 5. Gosp. član hrv.-slav. šum. družtva Bogoslav Hajek mladji moli, da se glavnoj skupštini na pretresiranje predlože slieđedi predloži: a) da se preduzmu shodne mjere, po kojih bi se članovi šum. društva uzmogli što točnije upoznati sa šumsko-gospodarstvenimi prilikami onih ruskih predjela, koji se po osnovi ruske vlade imaju pomodu t. zv. sibirske željeznice sa svjetskim prometom spojiti, i to u svrhu, da se bar približno uzmogne ustanoviti, kako bi mogla upHvati konkurencija sa šum. proizvodi na šume hrv.-slavonske ; b) da se preduzmu shodne mjere, kako bi posjednici šum&, šumari i drvotržci kao članovi hrv.-slav. šum, družtva mogli saznati od vremena do vremena tržne ciene šum. proizvoda bar na glavnih svjetskih tržištih, na kojih dolazi roba iz hrv.-slav. šuma : |
ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 38 — c) đa se zamoli kr. zemalj. vlada, đa uznastoji, kako bi se kod nis osnovala „šumska pokušališta" i napokon d) đa se izhodi oglašivanje ifivještaja žup. šum. izvjestitelja, predloženih žup. skupštinam i zastupstva imovnih obdina bivše krajine i provincijala, u koliko se odnose na tehnićki dio šum. gospodarstva. Pošto predlog g. predlagatelja pod a) nije takove naravi, da bi se imao pred glavnu skupštinu na pretresivanje iznieti, zaključeno je, da se predsjedništvo đružtva svojevremeno obrati na kr. zemalj. vladu, đa ova u tom predmetu shodno učini. Glede predloga pod b) zaključeno je, da se uredničtvo ,Sum. lista" pozove, neka nastoji o tom, đa si podatke pribavi i da ciene šum. proizvoda u „Šum. listu" đogođice priobei, dočim upravljajući odbor predlog pod c) ostavlja in sunspenso dotle, dok nebude kod nas ustrojena šumarska akademija, na kojoj se može centralna postaja za razna stručna iztraživanja, te šum. pokušalište ustrojiti. Na predlog ad đ) zaključeno je, đa se umoli vis. kr. zemalj. vlada, da shodno odredi o tom, đa se omogući publiciranje ovakovih izvještaja i zaključaka stručne naravi u ,Šum. listu". Točk a 6. Tajnik predlaže u 100 primjeraka otiskan program za obđržavanje Ijetošne glavne skupštine, koji će se medju skupštinare porazdieliti, pošto se nije mogao u „Šum. listu" za mjesec rujan otisnuti, jer je list več gotov bio, odnosno razposlan. Isti predlaže na uvid „proračun" za upravnu god. 1895., te zaključni račun za g. 1893., koji je po revizional. odboru izpitan i u redu nadjen. Kako proračun, tako i zaključni račun razđieliti če se medju skupštinare. Uzima se na znanje. Točka 7. Pređsjedničtvo ugar. šumar, đružtva priobduje u dopisu od 22. o. mj. br. 1433. da će isto družtvo zastupati na glavnoj skupštini hrv.slav. šum. druž. slieđeči zastupnici: Durst Emil, Devan Rob., Rosipal Edo, Kuzma Gjula, Zezulka Ivan i Kaiser Šanđor. Uzima se na znanje. Točka 8. Po zaključku uprav, odbora ođ 1- rujna t. g. toč. 28. ima se u budučoj sjednici predložiti sposobna ličnost za popunjenje izpražnjenog mjesta povjerenika za polaganje drž. izpita za samostalno vodjenje šum. gospodarenja, koje je mjesto izpražnjeno smrču prof. Kiseljaka, te se ovaj predmet stavlja uprav, odboru na pretresivanje i shodan zaključak. Gosp. pođpređsjednik M. Vrbanić predlaže g. Drag. Trotzera izpitnim povjerenikom. Ovaj predlog bje jednoglasno usvojen s tim, da se taj izbor vis. kr. zemalj. vladi preporuči. Točk a 9. Gosp. predsjednik izjavlja želju, đa se upravljajući odbor složi u tom, da se predstojećoj glavnoj skupštini hrv.-slav. šum. đružtva preporuči izbor kr. ug. minist. savjetnika Alb, Bedo-a i kr. šum. ravnatelja Emil. Dursta obzirom na njihove osobite zasluge oko procvata šum. struke začastnimi članovi hrv.-slav. šum. đružtva. Upravljujući odbor radostno prima ovu izjavu svoga predsjednika, te jednoglasno usvaja predlog o tom izboru obzirom na osobite zasluge, koje su si stekla ova dva odlična stručnjaka na polju šumar, struke u obće. Pošto bje tim dnevni red ove sjednice izcrpljen, bude ista zaključena i nazočni zapisnik u sjednici ođ 8, prosinca 1894. pročitan, ovjerovljen i podpisan. |