DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 40 —


Cien a dužice notira se sa 65 franaka pro 100 kom ^´´ji, "^/e".
Prevo z dužice od Rieke do Borđeanx stoji 14 do 15 franaka od 1.000
kilograma.


Lies i piljenice na bečkom tržištu. Po m´ od Beča u mjestu kolodvora: jelovi
i smrekovi rogovi (rožnice) od ´"/u do ´*/i8 cm. širine do 10 mt. duljine for.
13 —14, isti od ´*/2fl do ^´/24 cm. širine do 12 mt. duljine for. 14—16; jelove i
smrekove gredice od **y´24 do ^*J29 cm. šiune i 6—8 mt, duljine for. 13—15 ; jelove
i smrekove žaganice za škole i okrajci for. 11´50—14; jelove i smrekove tavanice za
skele for. 13 —14 ; jelove žaganice (piljenice) i tavanice I. razr. for. 15 —17 ; smrekove
žaganice i tavanice I. razr. for. 18 — 21 ; borove žaganice i tavanice I. razr.
for. 19 — 22; hrastove žaganice i tavanice neprebrane for. 40—45 i hrastove skrile
for. 38 — 45.


Bačvarska gradja. Po hl. od Be6a u mjestu kolodvora: ´jt hl. br. ´/a for.
1 —1-60; ´/2 hl. 1. for. 1.50—2´30; 1 hl. br. 2. for. 2-40—3-30 za podpuno bure,
dana i duge. Bačvarska gradja od bureta za odpremu br. 3 —13 for. 2 — 210 ; za
pivničku bačvu br. 20 — 25 for. 2-20 —2-35, za istu br. 26—32 for. 2-35—2-45,
za istu br. 34—38 for. 2-70—2 80, za istu br. 40—44 for. 2-85—290, za istu
br. 50—60 for. 3—3-10, za istu br. 65—75 for. 3 30 —335, za istu br. 80 i
više for. 3-35 —3-50 po hl.


Šiška. Oko polovice mjeseca studenoga t. g. udarena je ciena na bečkom tržištu
ovoj robi kako sliedi: po 100 klg. šiške od god. 1893. najbolje vrsti sa for.
12—12 — 12-50; I. razr. sa for. 11-50 — 12; II. razr. sa 8-50—9 i III. razr. sa
for. 6—7 i for. 5-50—6-50.


Trst. Trženje mlitavo; vratila ima malo u zalihi, a ciena im je visoka.


Prodano je 10.000 dasaka (žaganica) II. iz Štajerske 25 X 25 od 23 X 35
po for. 50 — 51 i 15.000 trenica (poludaske) uso Štajerska 13X^3 5 po for, 31—^32
od 100 kom.


Viesti Iz Franeezke. Glasa se, da je prodja d u ž i c a m nješto živahnija ;
nu po viesti, koje su se ondje razniele glede proizvadjanja dužica god. 1894. i 1895.,
trženje sa dužicami još je uviek mlitavo, pa nitko sad nemisli na pogodbu ove robe
u velike.


Neima dvojbe, da če se god. 1894. i 1895. velika količina dužica proizvađjati
Ovo se tvrdi u dobro obavieštenih krugovih.


Trgovina sa bačvarskom gradjom za Njemačku postala je živahnija, a ciene su
tvrđe. Pošto se je zaliha stare robe snizila i pošto če se ovakove robe god. 1894.^5.
umjereno proizvađjati, prem su proizvođitelji bačvarske gradje u Vinkovcih održali
mejđan, netreba se ipak bojati, da če ciena ovakovoj robi pasti, dapače ona de vjerojatno
porasti u slučaju ponješto obilatijeg izvoza robe u Njemačku. Za sad se takova
roba u Njemačku slabo odprema.


Trgovina sa rezano m robom posve je mlitava. Iz Franeezke dolaze viesti, da
je trgovina s tom robom posve jenjala. Takove viesti dolaze i iz Njemačke i tizemstva.
Doklegod se Turellov predlog ne bude zatomio, dotle če i trgovina sa rezanom
gradjom mlitava biti, prem se sada i Amerika s ovom robom natjeciva, pa se uslied
toga i u buđuče na tu okolnost obzir uzeti mora.


Dražba stabala. Dne 24. listopada t. g. obdržavana je javna dražba hrastovih
stabala u šumah križevačke imovne oboine sa sliedeeim uspjehom :
U šumskom srezu Brd o prodano 171 kom. stabala, procienjenih na 2964 for.
53 nč. Dostalac Aleksander pl. Weiss sa 3640 for.;