DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1895 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 44 — mravi, koji spadaju u jednu družbu ili zajednicu, imadu njeki znak na sebi, po kojemu jedan drugoga pozna ili da je u njih njeka lozinka ; nu taj nazor oprovrgao je iztražitelj Lubbock. Ovaj učenjak uzeo je iz jednog mravinjaka njekoliko kukoljica (krivo zvana mravja jaja), te jih je čuvao, dok se nijesu pretvorile u zareznike t. j . u mrave. Ove mrave odnio .je u njihov mravinjak, gdje su jih drugi mravi veselo primili pod svoje. Zatim je pokušao. metnuti jih u tuđji mravinjak, ali ostali mravi napali su jih kao najljudeg neprijatelja. Ovo je povoda dalo Mac Coocku, da iztraži, zašto je tomu tako t. j . po čemu su mravi upoznali svoje drugove, prem su se izvan svoga mravinjaka izlegli. Sluteć, da se mravi medjusobno po mirisu poznavaju, htjede da to podpuno i dokaže. On uze njekoliko mrava, te jih je valjano oprao, a onda osušene odnio u njihov mravinjak. Pa gle čuda. Oitali mravi žestoko napađoše one osušene mrave, dakle svoju svojtu, a to samo s toga, što jih nijesu upoznali. Odtuđ se vidi, da se mravi medjusobno po ničem drugom neupoznavaju, nego samo po njekom vlastitom mirisu. Pauci u šumah. Dr. C. Keller iz Zuricha piše i tvrdi, da pauci obavljaju u šumi veoma važan i koristan posao, jer da su pauci za uzdržavanje i zdravlje šume potrebiti. Ondje, gdje se pauci u šumi nastane, veli isti pisac, da i šuma bujnije raste. Pauci utamanjuju škodljive ušence i kukce, koji podgrizaju i ošteduju lišće, grančice i krošnje. Dr. Keller iztraživao je množinu pauka, te je pronašao i utvrdio, da su pauci najveći i najljući neprijatelji takovih škodljivih ušenaca i kukaca. On dapače tvrdi., da pauci utamane više škodljivih ušenaca i kukaca, nego iste ptice, koje se hrane sa kukcima, te da su mnogo koristniji za šume, nego ptice. Zato neka nam budu pauci dobro vidjeni gosti u šumah. Djetao kao neprijatelj brzojavnih stupova. U šumovitih pređjelih napada brzojavne stupove čudnovati neprijatelj, a taj je djetao (djetelj). Poznato je, da ta oštrokljuna ptica kljuje i buši drveće, da ovdje lovi razne kukce, koji se pod korom nalaze i ugnjezde, ali do sad nije se opazilo, da taj dugokljunac oštećuje i brzojavne stupove. Djetelj ili djetao (Picus major) vrlo je sumnjiva ptica, pa se je punim pravom na njega počelo sumnjati, da on neda mira ni brzojavnim stupovom. I zbilja uhvatiše toga ugursuza, kako kljuje i bnši brzojavne stupove, pače počam od vrha do dna tako, da se na napadnih mjestih opažaju velike bušotine (rupe) od 12 i više centimetara. Njemu ne smeta kod toga posla ni najmanje, ako se stupovi napajaju ili namazu sa modrom galicom, živinim sublimatom ili ma kakovim mu drago drugim otrovom. Ako ovakove stupove djetao razkljuje, onda neima druge pomoći, nego stupove s drugima izmieniti, jer se inače poruše, Njeki tvrde, da na taj kažnjivi čin zavadja djetelje zuka (brundanje) brzojavnih žica, pa misle, da su u drvetu od stupova kukci, koje djetelji gorljivo progone i š njimi se hrane. Ako je tomu tako, onda bi im se taj grieh donjekle oprostiti mogao, jer su oni, kako je to dobro poznato, veliki dobrotvori za šumu, uništujnć svakovrstnu gamad u drveću. Presadjivanje drveća i grmlja (ebunja). Poznato je, da drvlje i grmlje, ako ga iz šume u vrtove presadimo kao n. pr. klena, javora, lipu i divje voće, nikako neće da valjano raste, te neće ni da se smjesta pomakne. Ovakovo drveće raste više u sjeni, jer je u šumi uviek pod sjenom raslo. Ako ga dakle presadimo u vrt na prosto (otvoreno) mjesto, oada ga sunce zažeže, što se na svakom iz šume presadjenom drvetu ili grmu lako opaziti može. Južno zepadna strana stabla ili stablića postane suha, a sjeverna strana ostane zelena. |