DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 60 — prosperitet cieloga okoliša, napose radnikž,, koje taka velika radionica uzdržava. Što pako tvorničko družtvo želi, nije baš ni podpora, već satno susretniji postupak države kod drvoprodaja, ako umzme u obzir tvorničke potrebe. Želeći, da se to vrlo važno obrtno poduzeće s obzira privrednih u gorskom kotaru uzdrži, preporučamo, da koliko se može ide mu na ruku u njegovoj potrebi prikladnim drvom iz okolnih državnih šuma. Druge njegove primjetbe donosimo na drugom mjesta. Vrbovska tvornica izradjuje kutije i bačvice od tankih daščica za tuzemstvo i inozemstvo, u koje se slaže voće, povrće, sir, pecivo, kao i kutije na smotke kr. ug. duhanskoj upravi. Ovake kutije dodaje takodjer duhanskoj upravi austrijskoj i rumunjskoj. Naručuju ih takodjer privatne tvornice u Švicarskoj. Tvornica, u kojoj je u poslu 180—200 radnika, troši ove sirovine: 12.000 m^ bukovine, 3.000 m´ jelovine, 2.000 m´ cedrovine, 1.000 m* jalšovine. 0 reambulaciji medja. Iztraživati, dali se u naravi označena crta s odgovarajućom njenom horizontalnom projekciom podpuno slaže sa smjerom i duljinom obzirom na mjerilo izradjenoga nacrta, znači odnosni pravac reambulirati. Protegne li se ovaj pojam na šumske medje, tada se u istom očituje svrha i zadaća reambuliranja istih. Dakle ne samo duljinom, već i podpuno smjerom imadu se medje slagati sa njim odgovarajućimi projekcijami u nacrtih, pošto je samo u tomu slučaju uvjetovana sličnost polygonah. Temeljni pojmovi poljgonometrije uvjetuju sličnost dvijuh figura, ako stoje stranice u stanovitoj proporciji (na pr. 1 : 2880 i t. d.), a kutevi ako su podpuno jednaki. Tražiti medju u naravi na temelju u nacrtu poznatih faktora, znaci ustanovljivati istu. S^mo ustanovljenje pako je samo u onomu slučaju točno, ako se po zadanoj proporciji prenašaju stranice, a kutevi po pravoj svojoj veličini u narav. Iz gore navedenog sliedi, da se kod sličnih radnja ima osobita pozornost svratiti na snimanje kuta ponajprije na nacrtu, pak zatim kod prenašanja istog u narav, jer i malene pogrieške u kutu mogu vrlo mienjati oblik polygona i time štetu prouzročiti šumoposjedniku bud stoga, što dotični može u ovom slučaju gubiti na površini ili pako u protivnom slučaju učiniti poznanstvo sa ne malo troška iziskujućima parnicama. U vrlo mnogo slučajeva ne može poslujući činovnik kod takovih radnja jedino usljed toga dovoljno točno raditi, što neima točnog nastroja za izmjerenje kuta (na pr. busole), pa dolazi često u nepriliku, imenito onda, ako je vrlo grupirani terrain. Za ovakove radnje, a osobito ako su pojedine stranice vrlo dugačke, imao bi se izključivo samo theodolit upotrebiti, jer busola ma da je |
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 15 <-- 15 --> PDF |
61 — kako precisno izradjena, nemože garantirati točno mjerenje kuta, pa se mogu s njom i kod najveće opreznosti učiniti pogrieške od 15—30 minuta, a po gdje kad i mnogo više. Kao što je busola usljed svoje jednostavnosti i brzo omogućene radnje od velike i neprocienive važnosti kod snimanja i ustanovljivanja unutarnjih šumskih medja, glavnih dielova, odsjeka, pojedinih sječina i t. d., gdje se neradi o promjeni posjeda, tako isto može ona s druge strane sbog svoje netočnosti štetu nanašati šumskom posjedu, ako se upotriebljuje u svrhu ustanovljivanja izgubljenih vanjskih medjž, kao što se to kod njekih šumskih uprava opazitimože. Pogrieška sama ođvisi pako o duljini ustanoviti se imajuće linije, kao i 0 veličini kuta pogrieške, kako se to može iz sljedećeg primjera lasno uviditi: Neka se na pr. ustanovi u naravi medja BC, ako su poznate točke A i B. Da se zatatak ovaj riešiti uzmogne, ima se ponajprvo na nacrtu izmjeriti kut a. i stranica BC, a zatim se u naravi postavi stroj na točku JB, pa se poznatim načinom na krak odnosno visuru BA prenese kut x i B time je sada uvjetovan smjer BC. Ako se ovim smjerom odmjeri sada duljina BC, onda je točka C matematički točno fiksirana. Ako se kod prenašanja kuta u narav uvuče pogrieška za ^ p, onda je nedvojbeno i u narav preneseni kut K + (3, eventualno a — [3 umjesto ^ a — i tim su uvjetovana 2 smjera, naime za < a -|- [3 smjer BE, odnosno za < a — p smjer BD. Prenese li se sada u narav jednim od ovih dvajuh smjerova duljina BC, — doći će se u prvom slučaju na točku -E, a u potonjem na točku D ili drugima riečima od prave točke C biti će uklon za CB = CE lievo ili desno već naprama tomu, na koju je stranu pogrieška učinjena. Ako se kut pogrieške p predpostavi poznatim, onda se dade stranica CD = CE izračunati. Pošto je duljina BC prenesena smjerom BD, odnosno smjerom SE u narav, stoga sliedi, da je BC ^BD = BE i ^m = ^n j3 4 m -\- n= 180" |
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 62 — stoga je ^ [3 + 2 M = ISO" 2 w = 180« — ?> m= 90" —1^ a sada je CD : BC = sin ^ p : sin ^ M ; pošto je ^n =^m, stoga CD : BC == sin ^ p : sin ^ m, ili ako mjesto m njegovu vriednost substitui ramo CD : BC = sin ^^i sin 90 — |^ sin 90 — ^ = cos — . Stoga CZ>:5C=sin
|
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 63 — Kut pogrieške Odklon od prave točke C u metr. liero ili desno ? 0) J ^ 0 cS G ,M .22 So Q ´s 1 174 53292 ^ 2 — 30 87-26646 1i -e — 10 — 29´08882 S o — 2 — 5-817764 — 1 — 2-908882 20 0 969626 3 i — o ^ — — 10 0-484813 — — 1 0-0484813 s _ 1 17-463292 s --§ — 30 — 8-726648 — 10 — 2-908882 1 ^ — 2 — 0-5817764 -2 o — 1 _ 0-2908882 — — 20 00969526 ^ 2 .1-1 — — 10 0-0184813 w — 1 0-00484813 ™ 1 1-7453292 ž3 i — 30 — 0-8726648 — 10 — 0 2908882 1 1 i— 2 — 0-05817764 S s g — 1 — 002908882 a> O — — 20 000969626 -H 3 — — 10 0-00484818 1 0-000484813 Sa busolom, koja ne jamči za veću točnost od 15—30 minuta, mogla bi se na distanciji od 10 km. učiniti pogrieška, koja bi varirala izmedju 0 met, do 87-27 met. ili drugima riečima: opredieljena točka mogla bi se uklanjati od prave točke za 0 do 87-27 m. Samo je po sebi jasno, da nigdje neima jedna linija kao medja posjeda 10 km. duljine; nu valja i to uvažiti, da se pogrieška, koja je na kratkih linijah učinjena, dalje prenaša i da ista progresivno raste, dočim će uviek stroj imati stajališta na pogriešno opredieljenih točkah. Kod distancije od 100 met. uz gore predpostavljeno mogli bismo sa busolom 0—90 cm. odklanjati se od prave točke desno ili lievo i to naprama tomu, na koju bi stran pogrieška u kutu nastala. Meni su poznati šumski kompleksi u jednomu komadu, kojima se medja pruža na 6—8 km. doduše ne u jednom pravcu, nu u crti, koja ima malene kuteve loma. Ovdje bi dakle ta pogrieška kod zadnje točke svoj maksimum postigla. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 64 — Obzirom na ovdje iztaknuto imala bi svagdje šumarska uprava, gdje se radi o reambuliranju medja i gdje taj posao nije posebnom mjerniku povjeren, žrtvovati nješto veću svotu novaca, te naručiti theodolit za ovakove radnje, a ne isti sa busolom obavljati dati, kao što to kod mnogih biva. Netočan bo rad nješto malo manje troška iziskuje, ali neima svrhe, dapaće šumski je posjed izvržen ošteti bud gubitkom površine, a po gdjekad i drvnog kapitala, bud sa troškovi suvišno prouzročenih parnici. D. K. Osvrt na članak „Praktična uporaba trigonometrije." Piše Drag. pl. Sram, učitelj matematike u Križevcih. U broju 9. od god. 1894. ovoga cienjenoga lista nalazio se članak pod navedenim naslovom, koji uz pridodane tabele goniometričkih funkcija u skoku od 10 do 10´ preporuča kod rješitbe trigonometrijskih zadataka u šumarskoj praksi uporabu samih funkcija namjesto njihovih logaritma. U tom pogledu taj članak ne iznosi ništa novoga na vidjelo, jer se je po toj methodi već u starijih vremenih računalo, dočim se sada skoro uviek pravom rabi logarithmovanje, te se i oni obhčci, koji za oto ne imaju shodan oblik, preinačuju, ili uvedbom pomoćnih kuteva čine za logarithmički račun sposobnimi. Da se ovakovi računi mogu onim poznatim načinom, kako ga navađja g. D. K. za praksu potrebitom točnošću riešiti, o tom ne ima dvojbe, nu drugo je pitanje, da li taj postupak imade ikakovih prednosti pred logarithmičkom methodom. Ovo se pitanje mora odlučno zaniekati, te se glede toga u mnogom slažem sa g. M. Pukom u broju 1. t. g., prem ću i glede ove kritike njeke primjetbe staviti. Ponajprije upada u članku g. D. K. u oči nesgrapni stavak: „Nu na točnosti ne samo ništa nedobijemo, već upravo gubimo, pošto su logarithmi" i t. d. kako je to g. Puk dobro iztaknuo. Čudno se u tom stavku dojimlje i izraz ,nepoznanica", koji se u matematici običaje rabiti samo kod specialne uporabe odredbenih jednačbž,, dočim se inače govori o ovisnih i neovisnih promjenljivicah. Gosp. Puk deducirao je medjutim iz navedenoga stavka, da je g. D. K. svoju skrižaljku sam preračunao, što naravno ne stoji, jer bi za taj posao bio potrebit višegodišnji iM, koji bi uz to bio sasvim suvišan, jer je već odavno obavljen, pak se te skrižaljke nalaze skoro u svih logarithmičkih tablicah. Ne ima dvojbe, da su i g. D. K. takove rabile. Da se vriednosti od sin 15" te cos 15* kako ih navadja g. Puk, u petoj desetinki neslažu sa brojevi g. D. K. ima svoj jednostavni razlog u tom, što ih prvi navadja na 7, a drugi na 5 decimala, pak su se potonji izpravno za jednu jedinicu zadnjega mjesta morali povećati, jer je šesta znamenka 9, dotično 5. Pošto je dakle g. D. K. svoje brojeve svakako izvadio iz kakovih tablica (što mu se u ostalom nikako ne smije zamjeriti) to dalnja excursija |