DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 66 —


mora i za minute interpolirati, ako broj minuta nije slučajno mnogokratnik od
10, dočim secunde kuta u obće nemože uzeti u obzir.


U ostalom račun sa logarithmi nije baš tako težak, da bi poradi toga da
se mimoidje, bilo potrebito na rješitbu zadataka po načinu g. D. K. upotrebiti
tri do četiii puta toliko vremena, nego što ga iziskuje logarithmički račun.


Tko je ikada učio matematiku snaći će se brzo u slučaju potrebe, a
onomu, koji ju nije učio, neće ni razlaganje ni skrižaljke g. D. K. biti od pomoći.
Ako igdje, to je upravo u uporabi matematike nemoguće nadomjestiti
razumjevanje pukim mekanismom. Postupak g, D. K. dao bi se jošte nješto
ujednostaviti, da su s jedne strane u njegovih skrižaljkah svigdje navedene diferencije
izmedju dvijuh neposredno sliedećih funkcija, a s druge strane da toli
kod interpoliranja, kao što i inače rabi skraćenu množitbu i diobu, operacije
koje bi onomu, koji zazire od logarithmovanja, bile medjutim sigurno takodjer
zazorne. Nu i ove polakšice nisu ni iz daleka takovoga zamašaja, da bi ikako
mogle methodu, koju preporuča g. D. K., opravdati. 0 tom dalje razpravljati značilo
bi: „Eulen nach Athea tragen". Samo podpunosti radi napominjem, daje
skok od 10´ do 10´ takav, da bi se poradi interpoliranja, osobito kod uporabe
tangentovog stavka mogle poroditi pogreške, prem je inače točnost ona ista kao
i kod logarithmovanja.


Mimogredno napominjem, da se čini, kao da g. Puk propagira uporabu logarithmičkih
tablica sa 6 ili 7 mjesta, dočim je za sve u šumarsku praksu zasjecajuće
radnje skroz dovoljno rabiti tablice sa 5 mjesta. Rabimo li naime
skrižaljke sa 5 mjesta, to kod preračunavanja dužina može nastati računsk a
pogreška od 0;0l7o) koja se jošte svakako nalazi unutar upliva pogrešaka
opažanja (Beobachtungsfehler) kako za temeljnice, tako i za kuteve, koji
potonji prema rabljenim strojevom i u povoljnom slučaju mogu iznositi i do pol
minute. Drugi put izvesti ću možda koji upliv na računske resultate imadu pogrješke
u mjerenju temeljnica i kuteva, a sada zaključujem time, da se postupak
g. D. K. nikako preporučiti nemože.


Motrenje u naravi.


Piše Jos. pl. Aue, šum. pristav i c. kr. poručnik u pričuvi.


U Hartigovom prirodopisu od god. 1852. o šumskih kulturnih biljakah
Njemačke čita se na str. 210. sliedeće:
Njeka čudnovata bolest bukve (f. sylvatica) jest kolutna ili kružna bolest
(Ringelkrankcheit).


U jednoj 2o godišnjoj bukovoj šumi našao sam mnogo stabala, koja bijahu
počam od 1´50 ra. do 4 m. nad zemljom, pa sve do vrha u intervalih od
30 do 80 cm. sa prstenu sličnim kolutom providjena, koji se je kolut,
poput divergirajuće spirale u debljini od 1-50 do 3 cm. sve do vrha
nalazio




ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 67 —


Potanko iztraživanje dokazalo je, da su ti koluti očevidne posljedice prerašćivanja
jedne rane, kakva slična prerašćivanja i onda nastanu, ako mi stablo
nožem u kolutu do drvenine prorežemo, a da substancu kore ne oduzimljemo.


Dalnja iztraživanja dokazala su, da nije zareznik ili kakova vanjska
ozleda uzrok te bolesti, nego da su ti koluti posljedice jedne bolesti kore.


Ova bolest bi se u tom sastojala, da „lenticelle" obole, te se ta bolest
prama nutarnjoj strani stabla širi, što je uzrokom, da je na takovih mjescih
stvaranje drvenine na jednu do 2 godine prekinjeno.


Osebujnost te bolesti je ta, da nastanu lenticellarni pupi, koji su regularno
uzporedani kao i novo stvaranje kore na takovih mjestih, ne obazirajuć
se na to, da je cieli tok bolesti analogan svrabu koruna."


Konačno piše Hartig: kružna bolest neima u ostalom šietonosni upliv na
rast biline; — do sada sam ju ja u dobro uzraslih sastojinah našao, dapače
više na stablih prvoga i drugoga razreda visine, nego na onih manje
visine.


Kako se iz gore navedenog razabrati može, nije faktični uzrok te bolesti
naveden. Prošav njeku šumu i motreć stabalje pružila mi se je prilika,
da sam tako rekuć samo slučajno na to naišao, što me ponukalo, da o
tom pišem.


U mjesecu svibnju opazio sam u mladoj 15—20 godišnjoj bukovoj sastojiui,
da su njekoji bukvići u visini od 0 50 do 5 m. a u intervallih od 15 do
80 cm. okruženi bili t. j . okolo vrlo oglodani, a malo zatim opazio sam miša
„Myosus avellanariusa, kako marljivo radi, skakajuć od jedne grančice
do druge.


Motreć i tražeć u šumi opazio sam, da se ta oštećivanja na potištenih
stablih izpod 10 cm. promjera ne nalaze.
Najveći dio oštećivanja potekao je od prošle jeseni, što odtud proizlazi,
jer je na rubu ozlede prerašćivanje počelo.
Ti koluti su jedva 2 mm. široki, te pokazuju kod točnijeg iztraživanja
višeput i odtisak od dva uzporedno stojeća zuba.


Svakako je karakteristično, da se ta ozledjivanja kroz glodanje u širinu
ne šire, već se samo u širini dvajuh sječnjaka u duljinu protežu. Ova izglodana
crta diže se okolo stabla poput vijka i to tako, da se kod jednog okretaja
okolo obadva stabla medjuprostor od 10—15 mm. pokazuje; najviše protežu
se ove crte 1^/2 puta okolo stabla, a smjer tih spirala je uviek sa malom iznimkom
od lieve strane na desno.


Ovakova oštećivanja vidio sam na gladkoj kori. Dodje li kakova grančica
na put, onda prodje odnosno preskoči glodavac istu, te na drugoj strani n
prvobitnom smjeru glodanje nastavlja.


Zle posljedice neima takovo ozledjivauje, jer rane već nakon 3—4 god.
podpuno presašćivaju.


Rastenju samom, odnosno priaastu vidljivo to okruživanje škodi, a u drvu
nastanu kvrge, što je tim više na uštrb dotične šume, pošto su naročito domi




ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 68 —


nirajuća stabla tom bolešću napadnuta. Ako pitamo konačno, zašto se ovaj glodavae
sa glodanjem u takovih kolosjecih bavi i zabavlja? onda ćemo reći, da je
prije svega posve izključen onaj nazor, da se glodavae po svoj prilici time
hrani. Poznato nam je, da zubi glodavaca brzo rastu, te ih mora dotična
životinja uviek u normalnom stanju t. j . u normalnoj duljini uzdržavati, a
to polučuje glodanjem tvrdih predmetah, te si time zube oštri.


Iz gore navedenog proizlazi, da nije samo Miosus avellanarius, nego da


su i svi ostali u šumi živući glodavci moralno prisiljeni kroz neprestano glo


danje svoje zube uzdržavati i oštriti.


To isto biva i kod običnih šumskih miševa. Mi ćemo opaziti kod istih


u godinah podpune žirovine goje se dakle sa glodanjem redi hrane tako tru


diti ne trebaju, da u ovzkovih godinah bivaju ozledjivanja glodanjem korienja


voća, nego u onik godinah, kada žir urodio nije. U tom dakle žeži uzrok, da


se oštečivanja po glodavcih i pojedinih godinah više opažaju, nego u drugih, te


i same činjenice u opisu Hartigovora nijesu ništa drugo, n ego onakovo ošteći


vanje, koje sam ja vidio i motrio


LIST^k-KI-


Osobne viesti.


Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije blagoizvolio je
imenovati šumar, vježbenika kod otočke imovne obdine Ferđu Brodskog a šumar,
pristavom, a abituriente kr. gespođar. šumar, učilišta u Križevcih Jerka pl. Ku k a-
V i n u-Vidovgradskog i Josipa Bionđic´ a privr. šumar, vježbenicima, svu trojicu kod
otočke imovne občine sa sustavnim! berivi. — Isto tako imenovan je šumar, vježbenik
Matija K o v a 6 i n a računarskim pristavom, a abiturient šumarstva Geđeon 0 g r i-
z o V i ć šumar, vježbenikom, oba u privremenom svojstvu sa sustavnim! berivi kod
križevačke imovne obćine.


Preuzv. gosp. kr. ug. ministar za poljodjelstvo u Bumpešti blagoizvolio je odpisom
od 8. siefinja t. g. broj 981 naimeaovati kr. upravlj. nađšumara August a
E u ž i č k u kr. centralnim nađšumarom II. raz. kod kr. šum. ravnateljstva ; kr. šumara
I. raz. Miladin a Strig u upravljajučim nađšumarom u Ravnojgori, te
kr. šumskoga kandidata Petr a Vuković a kr. šumarom u Ivanovomselu.


Promaknuti su nadalje centralni nadšumar II. raz. Iva n Adamek u I. raz.
kod kr, šumskoga ureda u Otočcu; Nestor Hantos i Emil Tvrdonij kr. šumari
II. raz. u Jasenku odnosno u Pužini u I. raz., kr. šumski vježbenici II. raz. pako
Rudolf Schuzster, Arpad Bogsch, Adolf Zvierina i Dragutin
B o 0 r u I. razred i to prva dvojica za kr. šumsko ravnateljstvo u Zagrebu, a potonji
za područje kr. šumskog ureda u Otočcu; napokon promaknut je šumsko računarski
protustavnik kod kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu N i k o 1 a Sablji ć
u prvi stupanj X. plaćevnog razreda.