DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 53 — Kako se proizvadja katran u Srbiji? Piše Ličanin. Kao nadopunu onoga, što smo već u nizu članaka o šumah i šumarstvu u Srbiji rekli, priobćiti ću sada kratku crticu o jednoj grani naše šumske industrije. Industrija je domaća u Srbiji još dosta nerazvijena, i uzporediv ju s industrijom u drugih kulturnih državah prosvećenoga zapada, stoji ona u Srbiji na najnižem stepenu razvića. Ovome se neće čuditi nitko, koji znade, u kakvom su biednom stanju naše šume i šumarstvo. Jedan od najkrševitijih i najgorovitih krajeva Srbije jest „Užički okrug", u kome se siromašni narod bavi većim dielom domaćom industrijom. Najvažniji pak proizvod domaće industrije u tom kraju jest bez sumnje katran i luč, koji se u velikih količinah raznosi po cieloj zemlji. Glavni predmet šumske upotrebe i najglavnija korist od šuma u tom kraju jest prerada katrana i luči. Katran se peče od borovice i dobiva se suhom destilacijom u vrlo nesavršenih katranicih i na najprimitivniji način, što se zamisliti može. Ja ću u kratko opisati tu prepotopsku proceduru o dobivanju katrana. Već sami katranici vrlo su primitivni. Izkopa se u kakvu pristranku jedna rupa od 50— 75 cm. Dolnji kraj te rupe nije širi u priečniku od 2*5 dm., a gornji dio razveden je za 1"5 metara. Iz te rupe u visinu pruža se od drveta napravljen takozvani s a n t r a č, koji je na gore postupno razveden. Santrač je iz nutra obliepljen ilovačom, a u gornjem kraju širok je u priečniku 3—4 metra. Objam i veličina njegova ovisi upravo od potrebe tako, da tko hoće da izpeče više katrana, taj pravi i veću katranicu, odnosno santrač, gdje može stati 50—150 vreća sitno iziverisane lučevine. Na niže napravljene katranice je opet jedna rupa, a veličina iste zavisi isto tako od količine katrana. Ova je rupa spojena sa jednim jarkom od katranice, u koju se kroz drveni oluk sliva katran. Da se katran nebi upijao u zemlju, mora se i ta rupa oliepiti ilovačom. Kad se na taj način pripremi sve za pečenje katrana, onda se dovlači borovina i panjevi, u kojih ima najviše smole. Takva gora zove se „masna gora" za razliku od „posne gore", pošto ima i takve borovine, iz koje se nebi moglo ni malo katrana izpeći. Gora, koja je na prigrevici ili u prisoju, posve je masna, dočim je gora na suprotnoj strani, dakle u osoju posve posna. Kad se pribavi toliko drva, da se može napuniti katranica, pa bila ta drva sirova ili suha — na to se ne pazi — onda se ta drva izciepaju na najmanje iverčice. Ta se radnja zove „ivera nj e". Tako izciepano iverje pokupi se u vreće i sasipa u spremljenu katranicu, pa onda dobro zbije maljevima. Kad se katranica napuni, tad se ozgo završi i pokrije slamom, a preko nje natrpa se zemlja za 2 do 4 cm. i dobro utaba (utamba). |
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 54 U samom vrhu katranice ostavi se prazan, ničim nepopunjen prostor u širini od 3 cm! Kroz taj prostor upali se iverje u katranici. Čim se iverje zapali, zatvori se dolnja rupa na katranici. To je ona rupa, kroz koju valja da protiče katran iz katranice. Drugoga dana se rupa na katarnici otvori i katran se iztoči u spremljenu rupu. Sagorievanje mora da budo iz tiha bez plamena. Ovo sagorievanje traje čitavu sedmicu. Eto, na tako prost način, bez ikakvog racionalnijeg načina proizvadja se katran, koga kiridžije na svojim konj ićima raznose po cieloj zemlji, te ga trže za žito ili ga prodavaju malenkost po 10—15 para t. j . po 4—8 novčića po kilogramu. Dosad je užički okrug od svijuh okruga u Srbiji najbolje sačuvao šumu, taj u svakomu pogledu dragocjeni nakit svoj. To se ima pripisati jedino njegovoj ne naseljenosti, njegovom briegovitom i vrletnom zemljištu i očajničkim putovom. Pa ipak neumitna sjekira i tu je učinila svoje. Ovdje ima i mlade i stare šume od 20, pa do 200 godina stare. Osim toga, što se gora nerazumno sječe za luč i katran, ona se još upotrebljava i kao gradjevni materijal, kao gorivo i za ostale domaće potrebe t. j , za poljodjelske naprave. Osim ovoga načina ima jedan još gori način, na koji se strahota šuma zatire, a to je: krčenje i palenje za ornice i livade i u onih mjestih, gdje je zemljište lošo i čisto šumsko. Odtuda je i nastala ona narodna poslovica: „Krčevina tekovin a." Kako se šuma nerazumno hara, najbolje će nam pokazati redovi, koji dolaze. Na koju se god stranu i brdo pogleda, svuda se vidi prava pustoš i divljačtvo. Hiljadama starih crnih borova, oborenih možda od prije 10—15 godina, bjelucaju se onako natruli spolja, a slični su liešinam po razbojištu. To je sve oborila i danas još obara nerazumna i samoživa ruka čovječja. Što je stoljeće samo od sebe stvorilo, to je posječeno za bagatelu luča i katrana. Za jedan tovar luča, t. j . za dva trupca od po jedan metar dužine i 30—40 cm. debljine u priečniku, posjeku se svaki put po dva gorostasna bora, pa se od jednog i od drugog izsječe po jedan trupac i oteše, te izvadi samo sredina (srčika) — kao smolavija, a cielo stablo ostane na mjestu da iztrune neupotrebljeno. Otuda su oni izprevaljivani bjeličavi borovi, pa još treba da pomislimo, koliko se izsječe preko godine čak i za pečenje kreča. Tornik pod Crnoborom ima dobro sačuvanu šumu, ali i tamo se počima preradjivanjem i vadjenjem luča i pečenjem katrana. Pošto su okolni seljaci opustili sve kose od Semegnjeva i Grude do suvata zlatiborskih i do planine Murtenice, pustili su se tada dalje i skoro već upropastili goru i na Torniku i Liski. Kad bi bilo kojom srećom naše šumarstvo uredjeno i organizacija pravilno provedena, trebali bi ti stručni šumari u prvom redu da se brine o što razumnijem gospodarenju i što racionalnijem korištenju od šuma uz brižno po |
| ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 55 — dizanje i gajenje novih branjevina i mladih šuma tako, da ne bude već e štete, no koristi. Pošto je ona mračna, vržnjava i neotesana bukova klada^ koja je bila popriečila put razviću srpskog šumarstva uklonjena, nadati se je^ da će naša zelena grana poći pravim svojim putom u susret boljoj i liepšoj, budućnosti. Ako bi se kad političke prilike ne daj bože tako promjenile, da bi ta neotesana klada opet prepriečila put, gdje joj mjesta nije, neće moći više naškoditi, jer gnjila klada i izlizan lažan nakit nedjelu ju! Gora, a naročito ona, od koje se katran peče, brzo bi se podigla, kad bi joj se iole veća stručnjačka pažnja poklonila. Mi znademo, da se borovina vrlo lako prirodno podmladjuje, pošto sjeme borovo lako [vjetar na daleko raznaša po cieloj okolini. Ali ako stoka po cielu godinu na takih mjestih planduje, onda neima ni govora o kakvu pomladjivanju, a još manje o podizanju. Kad bi se katran proizvodio i preradjivao na koji drugi razumniji i uharniji način, onda on nebi služio za najprostiju porabu, nego bi se njime mogle podmirivati i sve tehničke potrebe u zemlji. Pa ne samo to, nego kao što se zna, da je katran od velike važnosti i za medicinu, da se iz njega dobivaju razni preparati, medju kojima je najvažniji kreozot, koji igra tako znatnu ulogu kod prsnih bolih, onda bi se proizvadjanje katrana moglo u toliko podići, da bi ga uspješno mogli i izvan zemlje izvažati. Na taj bi način ojačala i podigla se ova dosta važna grana naše šumske industrije, te bi donosila državi mnogo znatnije prihode. Ovo je jedan od onih mnogobrojnih drastičkih primjera, kako se je sa našimi šumami gospodarilo. Šumska proizvodnja i trgovina"^. I. Ove godine možemo posmotriti naše šumske veleposjede. Najveći šumski posjednik u ovom je okružju država. U li čko-kr bavskoj županiji zaprema njezin posjed, ako mu se pribroje takodjer šume neustrojene još ličke imovne obćine, silnu šumsku površinu od 171.609 ha, od kojih 157.039 ha zapada visoku šumu, a ostalih 14.570 ha sačinjavaju pašnjaci, privatni posjedi i neplodno tlo. Posjed u samoj Liki, koji se dieli na državu i ličku imovnu * Ove zanimive odlomke pođ I. i II. tičući se našega iumarstva priobćujemo doslovce onako, kako su tiskani u knjizi pod nadpisom: „glavni izvještaj o gospodarstvu , obrtu , trgovin i i promet u u okružj u senjsk e trgov . obrt . komor e z a god. 1893." na str. 52 i 69, jer su ovdje priobdeni podatci vrlo poučljivi. Uređničtvo. |