DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 18     <-- 18 -->        PDF

96


a o t-, o bog « C 2


S S ´^ C


OJ gj 2 .^


g.ggo .5 0 0


iji


S:^


i-i ^
o :^ m
a) Visoke stojbine sje-´
menjaka 23-2 7 87 216 17 4 4-1 317 11-7


b) Nizke stojbine sje-|
menjaka i; 31"3 8-34 28-1 22-5 71 54-0 29´6


Ovim uzporedjivanjem postaje jasno, da sa visinom stojbine sjemenjaka
sustavno pada težina češera i sjemena, te popriečni godišnji prirast visine
sjemenjaka, kao i objam svježih jednogodišnjih biljaka i duljina izbojaka u
prvoj i drugoj godini njihova života. — Ovo nazadovanje u uzrastu biljaka nastupa
i onda, ako se sjeme prenese iz neprijatnih visova u blago podnebje
sredogorja (Mariabrunn), te tu posije.


Kada bi bilo sjeme iz alpinskih položaja opet zasijano u takovih položajih,
ne samo da ne bi spori rast biljaka tu udarao u oči, nego bi to bilo nješto
posve naravno, ležeći u podnebju i tlu dotičnoga mjesta, gdje je sjeme posijano
;ovakojepako nasljedstvo u rastenju smreke, u koliko
na njega djeluju vanjski činbenici stojbine sjemenjaka,
prilično dokazano. — Kod svake sjetve smrekovog
sjemena iz viših položaja njenog naravnog razplodnog pojasa možemo se nadati,
da će potjerale biljke barem u prvih godinah u rastenju zaostati naprama
onima, koje su iznikle od sjemena, sakupljenog u nizkih položajih.


Slični odnošaji u hercynskem gorju, u Suđetih i u galičkih Karpatah iztražuju
se sada; podatci su da danas još malobrojni, da bi se na njih obazriet
mogli. — Nu netom izraženo i dokazano mnienje o nasljedstvu u rastenju
smreke potvrdjuju i tamopodručna iztraživanja — a i moraju, jer se ovdje radi
0 prirodnom zakonu — samo broj 43 iz Jasin´a u Galiciji neda se tomu prilagoditi
; u tom jedinom slučaju biti će uzrokom posve osebujni odnošaji, a čini
mi se, da sjeme potiče od poznog sjemenjaka, koji kasno tjera.


Prije nego nastavim, želio bi još pobHže razpraviti pitanje, da li i u koliko
ovisi proizvodnja gromade biljčica od težine sjemena, u koliko je naime
sjeme krupnije ili sitnije uslied toga, što je ubrato od sjemenjaka sa više ili
niže stojbine. — U tu svrhu stavio sam svaki puta duljinu mlazova L u drugoj
godini starosti biljke u omjer sa težinom od 1000 zrna T dotične vrsti sjemena,
te sam dobio u kvocientu -=polinu, koja mi kaže, u kolikoj mjeri djeluje


tisuću zrna od sjemena iz visokih i nizkih stojbina na rastenje niknillih biljaka.


Malena skrižaljka uči nas, da one biljke, koje potiču od sjemenjaka uzraslih
na visokih stojbinah, niti za polovicu tako u visinu ne rastu, kao biljke
sa nizova. — Uzrast biljčica jest dakle već u drugoj godini neovisan od težine