DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
96 a o t-, o bog « C 2 S S ´^ C OJ gj 2 .^ g.ggo .5 0 0 iji S:^ i-i ^ o :^ m a) Visoke stojbine sje-´ menjaka 23-2 7 87 216 17 4 4-1 317 11-7 b) Nizke stojbine sje-| menjaka i; 31"3 8-34 28-1 22-5 71 54-0 29´6 Ovim uzporedjivanjem postaje jasno, da sa visinom stojbine sjemenjaka sustavno pada težina češera i sjemena, te popriečni godišnji prirast visine sjemenjaka, kao i objam svježih jednogodišnjih biljaka i duljina izbojaka u prvoj i drugoj godini njihova života. — Ovo nazadovanje u uzrastu biljaka nastupa i onda, ako se sjeme prenese iz neprijatnih visova u blago podnebje sredogorja (Mariabrunn), te tu posije. Kada bi bilo sjeme iz alpinskih položaja opet zasijano u takovih položajih, ne samo da ne bi spori rast biljaka tu udarao u oči, nego bi to bilo nješto posve naravno, ležeći u podnebju i tlu dotičnoga mjesta, gdje je sjeme posijano ;ovakojepako nasljedstvo u rastenju smreke, u koliko na njega djeluju vanjski činbenici stojbine sjemenjaka, prilično dokazano. — Kod svake sjetve smrekovog sjemena iz viših položaja njenog naravnog razplodnog pojasa možemo se nadati, da će potjerale biljke barem u prvih godinah u rastenju zaostati naprama onima, koje su iznikle od sjemena, sakupljenog u nizkih položajih. Slični odnošaji u hercynskem gorju, u Suđetih i u galičkih Karpatah iztražuju se sada; podatci su da danas još malobrojni, da bi se na njih obazriet mogli. — Nu netom izraženo i dokazano mnienje o nasljedstvu u rastenju smreke potvrdjuju i tamopodručna iztraživanja — a i moraju, jer se ovdje radi 0 prirodnom zakonu — samo broj 43 iz Jasin´a u Galiciji neda se tomu prilagoditi ; u tom jedinom slučaju biti će uzrokom posve osebujni odnošaji, a čini mi se, da sjeme potiče od poznog sjemenjaka, koji kasno tjera. Prije nego nastavim, želio bi još pobHže razpraviti pitanje, da li i u koliko ovisi proizvodnja gromade biljčica od težine sjemena, u koliko je naime sjeme krupnije ili sitnije uslied toga, što je ubrato od sjemenjaka sa više ili niže stojbine. — U tu svrhu stavio sam svaki puta duljinu mlazova L u drugoj godini starosti biljke u omjer sa težinom od 1000 zrna T dotične vrsti sjemena, te sam dobio u kvocientu -=polinu, koja mi kaže, u kolikoj mjeri djeluje tisuću zrna od sjemena iz visokih i nizkih stojbina na rastenje niknillih biljaka. Malena skrižaljka uči nas, da one biljke, koje potiču od sjemenjaka uzraslih na visokih stojbinah, niti za polovicu tako u visinu ne rastu, kao biljke sa nizova. — Uzrast biljčica jest dakle već u drugoj godini neovisan od težine |