DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 20 <-- 20 --> PDF |
98 — djer nekoliko zanimivih podataka, nu ipak mi se čini, da je materijal još premalen, a da bi se s njim mogao poslužiti kod predmeta današnje razprave. Poznato je, da ariš u Austriji zaprema od izkona dva glavna razplodna područja, zamašno područje Alpa i drugo manje u austrijsko-šlezkih Sudetih. — 0 naravskom razplodu ariša u galičkih Karpatah nalazi se do danas u literaturi mnogo pogriešnih navoda, o kojih danas pobliže razpravljati neću. Već njekolike godina unatrag nijesam se mogao oteti uvjerenju, da bi shodno bilo pobliže iztražiti, da li ariš iz tako udaljenih naravskih razplodnih područja, koja su pogledom na podnebje toli razHčita, o svojemu uzrastu i obćem držanju nepokazuje svojstva, koja bi po uzgoj šuma od važnosti bila. — U momu nastojanju osobito me je podupirao pokojni šumarski savjetnik pl. Pfeifer, te me poticao, da timi iztraživanji odpočmem. Arišovo sjeme iz Šlezke, koje je dobila pokusna postaja u zimi godine 1886—87., potjecaše iz. nadvojvodskog sreza „Thiergarten" kod Freudenthala sa visine od kakovih 600 m. nad morem i sjcvero-iztoćnog naklona; sjemenjaci bili su stari ICO godina, 30 do 32 m. visoki i od 35 do 45 cm. prsnog promjera, a pokazivahu pako crveno, gusto drvo od osobite vrstnoće. — Tirolsko sjeme priposlao je g. c. kr. nadšumar, danas šumarnik pl. Zotl iz c. kr. šumsko-upravnog kotara Telfo u sjevernoj Tirolskoj. — Na žalost nije mi ništa pobliže o stojbini i sjemenjaku poznato bilO; nu ipak se može za sigurno uzeti, da je sjeme potjecalo iz visine od preko 1000 m., jer ariš u kotaru Telfo izpod 1000 m. skoro niti ne dolazi. — Šlezko sjeme imalo je klicavost od 52, a tirolsko od 55 postotaka. — Težina od 1000 zrna šlezkog sjemena iznosila je 4´19, a tirolskog 5´44 gr.; tirolsko sjeme bilo je dakle nješto krupnije. — Bubrenjem sjemena pokazalo se je povrh toga, da tirolsko sjeme ariša ima deblju koru, što se može pripisati oštrijem podnebju. Tirolski ariš ima svoju stojbinu u neprijatnijem podnebju, nego šlezki, koji u najviših visinah svoga naravskoga razplodnoga područja ne dopire dalje od 800 m., a najbolje tu uspjeva oko 600 m. visine i nješto dalje. — Glede dotičnih odnošaia alpinskog ariša jesu podatci još mršaviji, svakako pako uspjeva ariš u Alpah najbolje u visini od preko 1000 m.; u južnih krajevih Tirola,* tako u Fleimsthalu, dolazi ariš autochthono u posve neznatnoj množini u državnih šumah Cavalesa i Predazzo (Paneveggio) u pojasu izpod 1500 m. tako, da tu možemo bez bojazni staviti optimalni pojas iznad 1500 m.; u takovih položajih podnebje je već vrlo oštro. Prispodoba o razvoju tirolskog i šlezkog ariša, zasijanog u Mariabrunnu i Gablitzu u bečkoj šumi, biti će svakako od interesa. — Ove pokusne sjetve potječu još od g. 1887., dakle su stare osam godina. Tirolski ariš Šlezki Jednogodišnja biljka 0-75 cm.^ svježi objsni V13 cm.^ svježi objam Dvogodišnja „ ..... . 29-5 cm.^ „ 88-7 cm » „ Dvogodišnja presadjena biljka . 25 9 cm. visoki 33 7 cm. visoka Trogodišnja „ „ . . . 63 0 cm.^ svježi objam 71 8 cm.-" vježi objam Osmogodišnja biljka sa nasada izvede 156 cm. visoka 201 cm. visoka nog n sami |