DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 101 — Botaničari su različita mnienja glede upliva vanjskih odnošaja stojbine na oblik biljke. Kerne r ^ je posve osvjedočen o posredno m utjecaju takovih vanjskih činbenika. On dapače ne dvoji o tom, da se taj posredni utjecaj, ta ovisnost biline o podnebju i tlu, izražaje posebnim zakonom. On nedvoji, da podnebje, substrat i oblik biljke u toliko stoje u njekoj zakonitoj harmoniji, što nosioci izvjestnih, iz unutarnjih razloga nastalih svojstva i obilježja, upravo uslied istih pod stanovitimi vanjskimi odnošaji postignu veću snagu konkurencije, nego drugi individui, kojim ta svojstva manjkaju i koja ih osposobljuju, da se u onom području, gdje takovi vanjski odnošaji vladaju, mnogo lakše razplodjuju i seobom razširuju. U opazci na strani 46. netom spomenutog djela kaže Kerner, da obilježja, nastala uslied vanjskih upliva ne prelaze nasliedstvom od jedne biljke na drugu, niti da nisu stalna. Kao dokaz za ovo potonje navadja Kerner slučaje, gdje su bliedolike ili na mršavu tlu uzrasle slabe biljke opet ojačale, kada su bile presadjene u dobro tlo. Nu ako se svrnem na ono, što sam o nasliedstvu razgranatog uzrasta ariša iz Tirolske rekao, ne mogu pristati uz Kernera. Isto tako ne može se spori uzrast smrekovih biljaka, potječući sa visokih planina — makar jih i presadili u povoljnije i blaže podnebje — dovesti u sklad sa nazori Kernerovimi. Nageli^ našao je, da stvaranje manje ili više konstantnih odlika i pasmina nije posljedica i odraz vanjskih utjecaja, nego da je uvjetovano nutarnjimi razlozi. Alpinsko podnebje u visokih planinah čini dakako, da biline svoja uda u manjem broju, ili manjoj mjeri razvijaju, uu ti znaci nijesu razlogom, da takove biline smatramo posebnimi odlikami. U ostalom drži Nageli, da su Quercus pedunculata i sessiliflora dvie odhke iste vrsti, a pošto često obće uzporedo na istoj stojbini rastu, to ne može po N6geli-u biti stojbina nikada uzrokom stvaranja odlika´. Ti vanjski uplivi, koji n. pr. sa sobom donose, da pojedini životni procesi jače ili slabije teku, jedini su tomu uzrok, a kad toga nestane, onda prestanu i posljedice njegove. Ove tvrdnje stoje posve u oprieci sa posljedci mojih iztraživanja. Nu Nageli, pošto se ipak ne može oteti misU, da vanjski odnošaji nebi djelovali na oblik biljaka, zaključuje dalje ovako: Ipak bi bilo moguće, da biljke pod trajnim utjecajem nejednake hranitbe u toliko svoj ustroj promiene, da se na dvijuh različitih stojbinah odrode u dvie pasmine. Ta teoretska mogućnost, da se utjecajem klimatskih odnošaja i razlika tla može posrednim načinom stvoriti posebna pasmina, neda se pobiti; nu s ovom teorijom stoje u protuslovju opažanja i izkustva Nageli-eva. Nu još do danas ne može se na temelju izkustva uztvrditi, da bi bilinska vrst, koja je tekom dugo vremena bila izvržena stanovitoj toploti, stalno svoj nutarnji ustroj pro ´ Kerner: ,.Die Abliangig-keit đer Pflanzengestalt vom Klima unđ Boden" (Pestschrift zu Ehreu der 43. Generalversammlung deutscher Naturforscher unđ Aerzte zu Innsbruek. 1869. str. 31) ´^ Nageli: „Ueber den Binfluss ansserer Verhaltnisse auf đie Varietatenbildung im Pflanzenrejohe" (Sitzungsber. der kon, bayr. Akađ. der Wissensoh. Jahrg. 1865. II, Bd. str. 231.) ^ Na istom mjestu. |