DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 111 —


fišekom od 11"2 milimt. ili đvocjevka povijuša sa takovom jednom cievi za tan e i
sa jednom sa izrezanimi cievi za sačmu, a takovo oružje imalo bi se u pravilu rabiti
kod hajkanja na srne, pošto je naboj sa sačmom, imenito sa krupnim olovom iz
takove izrezane cievi za saSmu mnogo bolji i jači, nego iz posve glađke cievi. Kropatscliek-
Heising-ovo express-tane pravi doduše na ulazku malu, ali naprotiv kod izlazka
veću ranu, te se mogu iz ocjelnih cievi pucati i ovakova taneta sa ocjelnim
plaštem (Stahlmantel) bez da se tim jačina slabi i bez da se tane na svom putu
tako lako podveze (okrzne, odvrati), ma da se i u kosti upili, pošto jih smrvi ili
skroz probije.


Još povoljniji uspjesi strieljanja postizavaju se sa espressnim zievom (đulom,
grlom, kalibar) 450 i 500, englezki, što je jednako 11-6 i 12-7 milimt., nu za naše
odnošaje, a imenito za početnike u pucanju preporuča se samo kratki, 60 mm. dugački
express-fišek, pošto je trzanje (oduđar) neznatno osjetljivo i jer su ovakovi fišeci dostatni
za našu navadnu vrst zvjeradi i daljine. Ovo usavršeno novovjeko oružje za
tane prave u Borovlju (Ferlach) različiti puškari, kao što: A. Kawan, A. Antonić,
Ivan Schaschel, Jos. Kirchbaumer i t. d. ; nadalje Ivan Peterlongo u Inšpruku, Nikola
Szsiller i dr. u Beču vrlo jeftino prema cieni od različite kakvoće, te je i naručeno
oružje obično dobre vrsti.


Sve ove, a možda i druge bolje tvrdke dostavljale bi ovakove puške i uz obročno
odplačivanje, u koliko bi šumski i gospodarstveni uredi, lirv.-slav. šumar, družtvo
i obće družtvo za gojenje lova i ribarstva u stanju biti mogli, dati dobre informacije


o dotičnih naručiteljih.
Našoj zemlji manjka đvocjevka povijuša i pucanje sa tanetom. a šumaru i lovcu
vrstno oružje, dakle najugodnija zabava, pa da se toj oskudici doskoči, trebalo bi da
bude glede toga prvo i zajedničko nastojanje svili posjednika lova, svih lovaca, prijatelja
lova i strieljača. Neka dakle svaki u svom djelokrugu svoju učini. Od lovca
vam zdravlje! Z.


Uspjeh lova na vukove u lovištu šumarije klenačke kod Mitro


viee, kojemu je na 24., i 25. siečnja t. g. prisustvovala i Njegova Visost gospodin


nadvojvoda Leopold Salvator u družtvu sa preuzv. g. c. i kr. podmaršalom A. barunom


Beehtolsheimom, te barunom P. Nikolieem i grofom S. Erdodjem bio je uzprkos vrlo


hrdjavog vremena za lov veoma povoljan^ te je ubila kako Njeg. Visost gospodin nad


vojvoda, tako i presvietla gg. Nikolič i Erdodj svaki po jednoga vuka a uz to su


još i četiri lisice ubijene. Uspjeh se taj imade pako poglavito pripisati dobrom


aranžman lova po gg. šumarniku M. Prokic´u i na glasu lovcu nadporučniku J. Fchwarzu.


Njegova Visost gospođin nadvojvoda ubio je osim toga još i sa parobroda tri


patke, pri čemu se sbilo, da je jedan orao jednu tih ubijenih patka baS na oči lovaca


oteo i odneo. — Osim toga obdržan bje 26. siečnja još i lov na orlove, kojom je


prilikom Njegova Visost ubila baš prekrasnog orla.


Sa drvarskog tržišta.


Osvrt na prodju drvenine u godini 1894. U mjesecu svibnju i lipnju pr.


godine bila je prodja sa francezko m dužicom osobito živahna. Inozemni kupei


nudjaše for. 250—255 za "/gf, dužice ^^/i", ^/g" monte mjesto Sisak. Koncem go


dine, kad se je đočulo o srednjem urodu vina u Francezkoj, a ponješto i uslied prie


tečeg carinskog spora s ovom državom, nastale su slabe ciene ovoj robi, pa su takove


niske ciene još i do danas ostale. Obzirom na to, što je ugar. vlada velike novčane


glavnice uložila u prometne svrhe na Rieci, navrnuo je sav promet sa dužicami


prek o Rieke , dočim se je takova roba prije desetak godina izvažala preko Trsta.


Iz dolnjeg prispodobljanja možemo lako saznati, koliko je u razdobju od 10 go->.


dina više izvezeno dužica prek o Rieke , nego preko Trsta.




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 34     <-- 34 -->        PDF

112


30. rujna preko Eiek a 49,758.500 komada, preko Trst a isto vrieme
Izvezeno je franc. dužica:
preko R i e k e preko Trsta ,
komada komada
god. 1884. 33,936,500 . 9,232.810
„ 1885. 39,127.800 . 8,202.580
„ 1886. 27,627.600 . 3,743.900
„ 1887. 38,178.700 . 7,957.945
„ 1888. 39,579.700 . 8,497.100
, 18S9. 48,671.700 . 6,151.610
„ 1890. 38,966.600 . 2,437.624
„ 1891. 60,461.300 . 5,387.203
„ 1892. 33,198.700 . 2,471.040
„ 1893.
Po trgovačkih viestih
32,713.100izvezeno je godine
.
1894. franc.
4,471,040
dužica od 1. siefinja do


a za samo
1,961.155 kom.


Veća količina dužica kao prije, tako i prošle godine izvezeno je za Bordeaux,
Cette i Marsilj, dočim je za englezke luke nakrcano bilo oko 1 ^g milijuna dužica, a
za Italiju oko 3 milijuna komada.


Ciena bačvarsk e gra d j e bila je nestalna. U proljedu prošle god. nudili
su izvozilci ove robe za manji broj ^/g—5 dobru cienu, a izvažala se je takova roba
u južnu i srednju Francezku, dočim se je sa srednjom i jačom robom za Njemačku
unatoč američkom natjetanju prilično dobro tržilo.


Uslied toga znatno se je proredila zaliha na suhoj robi, a plaćalo se je na željezničkih
postajah za gradju pod br. ^L — 5, ^L—^L jaku po vedru for. 1.20—1.45;
za onu pod br. 6 — 8, ^L — ^L jaku po vedru for. 0.96—1.15; za onu pod br. 9
do 14 uzuelno jaku po vedru for. 0.98 —1.05; za onu pod br. 20—28 uzuel. jaku
po vedru for, 1.15—1.25; za onu pod br. 30 — 68 uzuel. jaku po vedru for. 1.40
do 1.65; za onu pod br. 70 uznel. jaku po vedra for. 1.70 —1,90. Za nove pivare
u tuzemstvu tražile su se posve mali i najveći brojevi.


Ciena francez. hrastove kockaste gradje od najfinije vrsti bila je pr.
godine po m.^ od for. 70 -75, zatim I. nekockaste for. 52 — 55, a II. for. 40 — 43
na željezničkih postajah.


Parketn o drvo, koje se je izvažalo ponajviše u Njemačku, imalo je cienu
na željezničkih postajah od for. 16 —1 8 kod duljine od 18 — 20 cntm. ma koje mu
drago širine, nadalje od for. 26—28 kod duljine od 25—30—35 centm. te 5 do
12 eutm. širine; od for. 36 39 kod duljine od 30— -90 cntm. i 6 — 7 — 8 cntmet.
širine; od for. 40—42 kod duljino od 40 — 90 cntm. širine; od for. 40—42 kod
duljine od 40 — 90 cntm. i 9—13 širine i napokon od for. 43 — 46 za vedu duljinu
i širinu.


Trupc i hrastovi nepiljeni plaćali su se na željezničkih postajah u Slavoniji sa
for. 24—27 slabiji, a jači sa for. 30—33 po m.^ Hrastovih trupaca proizvedeno je
u slavonskih šumah pr. god. na 20.000 m.^, te je ta roba izvezena ponajviše preko
Rieke. U taj čas miruje tržište.


VVainscots i plaćali su se na brodu na Rieci po euglezkoj četvornoj stopi
sa 3 šil. 9 pene. ili po 70 — 72 for. po našem kub mt. Od ovakove robe uslied
američkog natjecivanja izvezeno je pr. god. samo oko 3000 m.´´


Podval e (željezničke) iz hrastovine tražane su mnogo, ali više za inozemstvo,
nego za tuzemstvo. Plaćalo se je za 270 cntm. for. 1.75 do 1.90 novč. po komadu,
a kraći podvalci razmjerno manje na željezn. postajah. Proizvedeno je prošle godine
2 milijuna komada normalnih i oko 1 ^/g milijuna vicinalnih podvala.




ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 113 —


Izvoz podvala ograničen je već odavna na najužje područje. Ciena je bila od
mjesta Eielte for. 1.95 do for. 2.-; od mjesta Pasave za 250 entm. duljine po
mark. 3.80, a za 270 cntm. dulj. od mjesta Oderberg mark. 3.75 sve od komada.


Subije , koje se traže ponajviše za Španjolsku, a tavolett e za Italiju, tržile
su se prošle godine baš živahno. Dobra roba plaćala seje sa 22—24 lire, a iztriebak
(škart) sa 16 —17 lira od 100 kom. na brodu u riečko j luci.


Rezana bukova roba plaća se na želj. postajah po kub. mt. od 62 do
66 novč. Za bukove podvale plaćalo se 70 — 95 novč. po komadu.


Ciena hrastovih popruga (friese) mienjala se je u proljeću svaki čas, a slabi
trgovčići prodavali su tu robu uz svaku cienu, dočim jaki trgovci nepopuštaše u cieni,
pa su poslie ovakovu robu skuplje tržili.


Uslied većeg izvedenja raznih gradjevina u Beču i Buđapešti tražile su se u z k e
popruge, dočim je ciena popruga z a izvo z mlitava bila.


Glavni izvoz ovakove robe za Njemačku priečila je živahna konkurencija njemačkih
proizvoditelja parketa kod prodaje gotov e robe ; nu u posliednje vrieme polučen
je sporazumak sa njemačkimi proizvoditelji parketa, pa se nadati može, da će se
i promet sa našim tvrdim drvom oporaviti.


Konačno bilježimo, da je pr. godine na pilah u Hrvatskoj i Slavoniji izradjeno
oko 70.000 do 75.000 m.´ raznog drva i to: hrastove rezane gradje u vrieđnosti oko
3I/2 milijuna for.; hrastov, trupaca 18—20.000 m.^ za Njemačku, a 8000 za Belgiju
i Prancezku u ukupnoj vrieđnosti od 800.000 for. ; jasenovine i pajasenovine 3000 m*
trupaca i 2000 m.^ rezane gradje i to prvi u vrieđnosti od 30.000 for,, a građja u
vrieđnosti od 50.000 for. i napokon njemačke bačvarske gradje izradjeno je 600.000
akova u vrieđnosti oko 75.000 for.


Vrieđno je spomenuti, da se veći dio drvne gromade dan danas izradjuje na
piljenu i rezanu robu, a ne u dužice, kako je to dojako bivalo. Sad se ponajviše
prave grede, gredice, podnice, pođmostnice i daske, a tešu se balvani i različita građja
za brodicu. Osim toga prave se u velike parketi, građja za željez. vagone, piljenice
za obloženje soba i za stolarstvo, a mnogo se drva izradjuje i u bačvarsku gradju. I
trupci prerezu se na dvoje, te se pod korom u velike izvažaju u Englezku pod
imenom Wainscot3.


Izvoz dužica iz Amerike (sjedinjene države). Dole navedene podatke priobćio
je f rancezko j vladi njezin konzul u Nouvelle-Orleanu izvješćem od 5. pros. 1894.


Pošto je izkazao količinu izvoza dužica iz ove luke, odnoseći se na Prancezku,
priobćuje isti konzul i pregled po količini dužica i mjesecih od 1. siečnja do 30. studenoga
prošle godine.


Iz sjedinjenih država izvezeno je:


u mjesecu siečnju 557.034 komada dužica


„ veljači 691.700 „ „


ožujku 24.200


travnju 217.216 „ „


„ svibnju 210.000 „


lipnju 880.380


„ srpnju 345.544 „ „


„ kolovozu 444.444 , „


„ rujnu 763.910


„ listopadu 255.544 „ „


„ studenom ... . 57.940 „ „


ukupno . . . 4,447.920 , „


8