DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 82 Ovo nazadovanje rastenja drveća u planini ozdol prema visu, koje svakako biva po stanovitih zakonih, bilo je do danas vrlo riedko, a nigdje sustavno izpitivano, premda je ono od važnosti za praktično šumarenje i za dalnji razvoj naše znanosti. — Podatci su u literaturi o tom vrlo manjkavi. — Vrlo skupocjeni obsežan material, sabran o tom predmetu u gospodarskih osnovah, sastavljenih za planinske šume, tako na pr. za naše alpinske državne šume nije pristupan šumarskoj publici, a morao bi se osim toga još prije kritički obraditi i naknadnimi studijami nadopuniti, ako bi se htjeo u znanstvene svrhe upotrebiti. Wessely^ pruža nam u svom remek-djelu o austrijskih alpinskih zemaljah i njihovih šumah njeke podatke, koji nam mogu vrlo dobro poslužiti. U običnoj smrekovoj prašumi u gornjoj Štajerskoj iznosi popriečna du žina debla: u pojasu, gdje se još poljska gospodarenja vode 30 mt., a prsni promjer debla 37 cm. u pojasu, gdje se još vodi šumsko gospodarenje 23 mt., a prsni promjer debla 32 cm. na gornjoj medji, gdje prestaju visoke Šume ... . 10 mt., a prsni promjer debla 26 cm. Po istom piscu iznosi popriečni prirast drvne gromade po jedinici površine u smrekovoj prebornoj šumi u dobni Avisia u južoom Tirolu kod visine od 2000 mt. nad morem i više, dakle na medji gdje šume prestaju, jedva četvrti dio onoga prirasta, koji se nalazi u šumah u visini od 1200 do 1500 mt. — Nadalje navadja Wessely^ za sjeverni Tirol sliedeći popriečni prirast na debljini za pojedina smrekova stabla: u visini nad morem 800 mt, — 1000 mt. .. . 3 5 mm „ , „ „ 1000 , - 1300 „ ... 3-0 „ „ „ „ , 1300 „ - 1600 „ ... 2-5 „ , „ „ , 1600 „ - 2000 „ ... 2-0 , Pobližje i točnije podatke mogli smo crpiti kod Pfeifera pl. od Forst heima* .. . On kaže: „nenadkriljiv je rast smreke (u šlezkih Sudetih u šumah vlastelinstva Freudenthal) u pojasu od 475 do 800 mt. nad morem i u zaklonitom položaju. — Izvanredan uzrast u duljinu, krasan oblik stabla, izvrstna bjeloća i ciepkost drva jesu svojstva, koja tamošnje porastline odlikuju. — U takovih izvrstnih porostlinah naći je posvuda, kada je drveće svoju pravu visinu postiglo, stabla u duljini od 38 mt. — Do visine od 950 mt. opaža se kao posljedica okomitog dizanja tla, da stabla vrlo malo nazaduju u svome rastu u visinu. Počam od 950 mt. pa dalje (dakle u visini, koja oko 400 mt. niže leži od gornje naravske medje, gdje smreka kao stablo rasti prestaje (u planini ^ Wessely : „Die osterreiehischen AlpenlSnđer unđ ihre Porste" I. str. 285. 2 Ibidem str. 286. * J. Pfeifer v. Forstheim: „Porstgeachiehte đer Deutschen Bitter-Orđens-Domane in Freudenthal". Briinn 1891. str. 254. |