DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 119 - Njeki učenjaci osobito AngliSan Nazking dokazuju, da ostanci mamuta od onih slonova potječu, koji su Eimljanom i Kartažanom služili. Ne gledeć na to, što nitko nije vidio tu životinju, što se nalazi u tih đjelovih svieta i kao fosilia nalaze zajedno sa ostalim ostanoima izumrlih životinja, nije moguće, da je na sibirskih pustarah, a još manje na otocih ledenog mora živio, jer da uslied slabe vegetacije biljaka nije se mogao hraniti. Broun je naprotiv dokazao, da je baš tamo živio, što dokazujenjegov vanjski ustroj tiela t. ]. koža i ogromna vuna. Po njemu živio je mamut u Evropi za 70, a u Aziji za 60 stupnja sjeverne širine. Svaki geolog zna, da je za diluvialnog doba u ovih krajevih bila slabija zima, nego sada. Englezki izvrstni geolog Ljell dokazao je, da se je toplota u sjevernoj Aziji mnogo smanjila, dakle mogao je tamo živiti i mamut u ono doba. „Haj." Tuča (grad ili led) i njezine posljedice. Međju razne elementarne nezgode, koje šumu snađi mogu, brojimo i onu od tuče, koja može počiniti u šumi veliki kvar, dapače vedu štetu, nego što ju zamisliti možemo. Tuča dolazi obično samo sa vjetrom zapadnjakom i jugo-zapadnjakom. Tako se je 21. kolovoza prošle godine već ujutro digao nesnosljiv jug sa kišom, a u pol jedan po podne okrenuo jugo-zapađnjak uz silnu grmljavinu, te za njekoliko časaka udari prvi komad tuče u krov malog stana, u koji sam se sakrio, svršiv upravo doznaku drva u šumi. Žalostno je bilo gledati sakupljeni narod, gdje nad ljetinom plače. Komadi od 2—5 entm. u promjeru udarahu svom snagom skoro cieli sat tako, da je zemlja pol stope visokim ledom zastrta bila, kad je tuča prestala padati. Tuča, koja je pošla od jugozapada prama sjevero-iztoku, učinila je zaista silni kvar, uništiv sve grožđje — dakle jedinu nađu ovdašnjeg pučanstva. Šuma izgledala je kao u zimi, te se nije znalo, što je žalostnije gledati, dali na jugu nizku hrastovinu, na kojoj nije ni jednog lista ostalo ili na sjever, gdje je osobito sa bukava ne samo lišde, nego i sve pupoljke, a od jelS sve ovogodišnje izbojke odbila tako, da je zemlja s odpadci zastrta bila kao koncem listopada. Čini se, da je ponajviše kvara pretrpio ariž i bor, koji su u ovdašnjih šumah i onako riedki, a sad su posve izmlaćeni. Kod hrastova je i kora popucala na onih mjestih, koja su po ledu (luči) udarana. Ovako je od tuče postradao dolnji dio šume urb. obdine Belgrad, a gornji dio šume urb. občine Grižane. Kad se popnemo na koji vrh, onda se može lasno vidjeti onaj trak ili medja, kojom je tuča pošla. S lieva i s desna sve se zeleni, dočim je jedan dio unutra šume posve crn, kan da je izgorio, Norđlinger u svom djelu o čuvanju šuma piše glede posljedice od tuče slieđeće: Posljedice tuče jesu prije svega posvemašno izprebijanje mladih biljaka u rasadnjacih i pitomištih ili kržljavi oblici mladjih biljaka, koje su se za nuždu od ozlieda oporavile. Jači (snažniji) i deblji izbojci u nizkoj šumi (kao na pr. godine 1854), trebaju 5 do 8 godina, dok se oporave i dok jim se rane zaciele. Zacjeljivanje rana mnogo je laglje u kišovitih, nego za suhih godina. Suhe godine uzrokom su često, da ovako ranjeno drveće postane suhobrko. Stabla, koja nijesu vrlo oštedena. pokazuju mnogobrojne cvietne zametke, dočim to kod jako ranjenih nebiva. Rane od tuče, koje se brzo nezaciele, uzrokom su truleži kod drveća od slabe trajnosti, kao što je to kod bukve. Kod đrveda, koja se rabe kao žilavo drvo, kao na pr. breza i vrbe, prouzrokuje tuča krhkost, dapače za određjenu svrhu ne mogu se ni upotrebiti. Hrastova nizka šuma guljača, ako je ozliedjena tučom, težko se guli, R- E. |