DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 5 <-- 5 --> PDF |
-^ 83 Altvatera . . Pisac) opaža se obćenito, da stt,bla postaju kraća; ona izgledaju njekako sve to sbijenija, a grane su im gušće i jače, te se nizko spuštaju. — Na gornjoj granici tih šumš, nadmašuje visina stabla samo iznimno i pod vrlo pogodnimi uslovi visinu od 22 mt. — Tu prestaje svaki sklop krošanja. — Žilje je razmjerno prema ostalim djelovom debla u obće snažno, razvijeno, a osamljeno stojeća stabla pokazuju sve to više oblik piramide. — U najviših, još suvislih djelovih šuma pada visina stabla na 12 mt. a još gore više na 10 mt. — Preko ove međje, gdje smreka još kao stablo raste, ima ona samo patuljasti oblik. Pobliže podatke o drvnom prirastu smreke u raznih visinah područja Altvatera pruža nam dolnja mala skrižaljka, sastavljena na temelju Pfeiferovih iztraživanja. Visina nad morem Starost porastline godina Drvna zaliha glavne porastline po 1 ha Visina srednjeg stabla m. od do Poprieoni prirast zalihe m.^ 569 110 974 82 21-2 32 6 8-86 632 94 101612 32 6 39-8 10 81 727 102 950-55 27 8 36-7 9 32 758 90 900-30 310 34-1 1000 822 120 99017 300 36-1 8-26 885 115 1022-39 24-6 360 8-89 980 80 445-80 234 29-7 5-57 1217 125 356-06 107 142 2-85 Padanje drvnog prirasta kod smreke sa visinom nad morem odgovara dakle krivulji, koja se u najviših pojasih, gdje smreka još uspjeva, naglo spušta. — Tamo, gdje ima smreka naravsku d o 1 n j u razplodnu medju, nenalazi se njen optium u tomu najnižemu pojasu, nego se čini, da taj više leži, te se pruža unutar njenog naravskog razplodnog područja u obliku manje ili više široka traka, kao optimalnog pojasa, i to preko raznih visina, što će svakako biti u savezu sa geografičkom širinom dotičnoga mjesta. Nu tekar mnogimi iztraživanji moći će se taj optimalni pojas ustanoviti, što će zahtievati doduše mučna, ali zato blagodarna posla. Uzroci slabijem rastenju drveća u visokih predjelih jesu svima poznati, nu ja ću ih se ovdje ipak dodirnuti, jer je to potrebito, da mi bude jasniji zaključak, koga kanim izvesti. Ne obzirući se na to, da je u gdjekojem slučaju slabijem rastenju smreke u viših položajih dosta i lošo tlo krivo, jesu tu klimatski odnošaji, koji u prvom redu odlučuju: padanje toplote sa visinom i skraćenje vegetativne dobe, čim se više nad more uzdižemo; tu dakle odlučuje strogost podnebja. — Od kolikoga su upliva česte i plahe kiše, veća zračna vlaga i jača kemička intenzivnost svjetla na rast našeg šumskog drveća u planinah, to danas još ne možemo kazati. Od osobite je važnosti, da padanje toplote sa visinom postizava svoj maximum baš u početku vegetativne dobe, a da je i preko ljeta vrlo znatna. |