DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 84 — Tako na pr. da navedeno samo njeke popriečne brojke padanja toplote na sjevernoj strani iztočnih alpa u mjesecih svibnju, lipnju i srpnju za 0 63 stupnja za svakih 100 mt. što se više penjemo, a na južnoj strani u Tirolskoj 0´66, u Koruškoj 0-60 stupnjeva. Ako bi se dakle za 1000 mt. popeli, onda bi iznosilo 6´3, 6 6 i 6´0 stupnjeva. — Docira u alpinskih dolinah izmedju 600 i 700 mt. visine^ ostaje srednja godišnja toplota samo tri mjeseca izpod ništice, traje smrzavica u visinah od 1200 do 1300 mt. normalno 41/2 mjeseca, u dolovih pako u visini od 1800 mt 5^2 do 6 mjeseci, napokon kod visine od 2000 mt. iznosi broj dana, kada smrzavica vlada, po prilici pol godine. Dočim na pr. iznosi srednja godišnja toplota u visini od 600 mt. nad morem na sjevernoj strani tirolskih alpa 8*2, a na južnoj 1U3 stupnja, u Koruškoj na sjevernoj strani 7 6, na južnoj 7 8 stupnjeva, to ona pada u visini od 2000 mt., koja isohjpsa označuje, barem u zapadnih austrijskih alpah ujedno i gornju medju dokle smreka uspjeva u odnosnih gore navedenih područjih na 0´3, 14, 0-4 i r 2 stupnjeva. — Ako pomislimo, da godišnja toplota od 8´2 stupnjeva po prilici odgovara toploti u Mariabrunnu,^ da je pako ona od 0 3 stupnja daleko niža, nego godišnja toplota u Hamerfestu u Norvežkoj,^ onda t´e nam biti pojmljivo, kako se vanredno mora dojimati vegetacije dotičnog predjela njegova visina nad morem. Za koliko je vegetativno doba kraće, čim se više nad morem dižemo, pokazati će nam pobliže sliedeća skrižaljka: Visina nad morem Kada se budi Nastup zime kod mt. Trajanje vegetacije vegetacija obćeg sniega ođ do 500-650 17. ožujak 10. prosinac 268 dana 650—1000 30. „ 30. studeni 244 „1000—1300 10. travanj 20. „ 223 „1300-160U 21. „ 10. „ 202 „1600—2000 12. svibanj 28. listopad 16V , Narav organizama je takova, da se oni prilagodjuju klimatskim odnošajem, koji na njih djeluju. — „Kudgod u carstvu organskom okom svrnemo, kaže Kernert,´* svuda isti sklad izmedju oblika i vanjskih odnošaja, te vječito prilagodjivanje oblika osebujnosti okoline". — Ml imamo karakterističnu vegetaciju u vrućih i suhih stepah, drugačiju pako u hladovitih šumah listača, drugačiju na morskoj obali, a opet drugačiju na neposrednoj medji vječitog 1 J. Hann: „die Temperaturverhaltnisae der osterreichischen Alpenlander," III. Tii.i (XCII. Bd. d. Sitzber. d. k. Akađ. d. Wisaensch. in Wien, 2. Abth., 1885, S. 28), ^ Godišnja toplota iznaša u Mariabrunnu 8´3 stupnjeva. ^ Po Schiibeleru die: „ Pflanzenwelt Norwegens´´. Str, 12., iznaša godišnja toplota u Hammerfestu 1´8 stupnjeva. * Kerner: „die Abhangigkeit der Pflanzengestalt v. Klima und Boden" (Festschrift zu Ehreu der 43, Versammlung deutscher Naturforseher und Aerzte zu Insbruck 1869, Str. 45.) : ; ..,v ! ..,!:) ::-i,,;! |