DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 85 — sniega; svaka od ovih odlikuje se posebnimi zajedničkitni karakteri, koji su osebujnost svega bilja, koje u tih područjih raste. Kako se visoki položaj dojimlje oblika smreke, već smo u kratko ocrtali. — Sa njekoliko rieči još ćemo napomenuti, u koliko osebujnosti stojbine djeluju na životne funkcije šumskoga drveća, koje raste na znatnih visinah nad morem. Prije svega mora drvo svoj ustroj tako upriličiti, da se može zadovoljiti sa vanredno malenom ukupnom toplotom u vrieme vegetacije. — Vegetacija se bildi u visokih planinah vrlo kasno; u položajih oko 1500 mt., dakle obzirom na alpe u ne suviše visokih predjelih, vegetacija je po prilici dva mjeseca kraća, nego u visinah od 600 mt.; sve životne funkcije moraju se žurno obaviti, a vegetativne se ponajmanje drže u užih granicah, nego u dolini, nu i fruktifikacija vraća se mnogo redje u planinah, nego u dolinah. — Buduć u visokih planinah vegetacija počima u vrieme, kada su dani najdulji — u svibnju i lipnju — lakše je možda drvetu, da bržim radom mnogo toga dostigne, što je drvo, rastuće u dolinah, već u mjesecu travnju i svibnju polagano obavilo. — Te činjenice razjašnjuju nam, zašto u visokih planinah nalazimo, da jednogodišnje biljke stoje naprama višegodišnjim u omjeru kao 4:96, dočim je taj omjer u području našega sredozemnoga podnebja kao 42:58; s drugimi riečmi: u visokih planinah težko uspjevaju one biline, koje moraju godimice svoj život ab ovo t. j . od khce započimati. — Vegetativno doba je za obsežan rM prekratko, te nam se ukazuje njeki prisilni prirodni zakon, što u visinah nalazimo skoro samo višegodišnje (perenirajuće) biljke, t. j . takove, kojim korien (gomolj, lukovica) prezimuje, te onda u proljeću u kraćem vremenu od nakupljenih pričuvnih tvari novu biljku izgradjuje. Proraatrajuć sve ovo nametnula mi se je već pred par godina misao, d a li bi i u koliko bi mogli biti od važnosti uplivi, prikazujući nam se oblicih i u rastenju drveća, koje potonje tjpički pada, čim je stojbina drveta viša; nadalje kako prelazi osobiti način vegetativnog djelovanja planinskog drveća nasljedstvom od jednoga drveta na drugo, i od kolike bi važnosti sva ova pitanja mogla biti u praktičnom šumarstvu, naročito pako po umjetni uzgoj šuma u dolinah i najvećih visovih? — Posve je razumljivo, da je ovaj predmet od važnosti, ako ga posve sa znanstvenoga gledišta posmatramo, imenito pogledom na položaj, što ga znameniti botaničari pri tom zauzimaju, o čemu će još posije govora biti. Ne misleć niti iz daleka, da si prisvojim kakovo prvenstvo u tom predmetu, držao sam, da je izbor uzgojne vrsti (Zuchtwahl) u šumarstvu — a na tom se polju u našoj razpravi krećemo — dosta važan, da ga za razpravni tema podnesem medjunarodnom gospodarskom i šumarskom kongresu, obđržavanom g. 1890. |