DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 86 — Imao sam biti u tom referentom^, dočim je g. šumarnik Reuss preuzeo Co referat. — Tada sam predočio svrhu i cilj izbora uzgojne vrsti u šumarstvu, te je u predmetu stvorena resolucija, koja je u sliedećih dvijuh točakah od važnosti po moje razlaganje: ,4. Izborom uzgojne vrsti ima se u prvom redu za tim težiti, da se za svako područje i za svaku vrst drveća upotriebi sjeme, koje je sazrielo na odgovarajućoj stojbini i tim uzgoji drveće, koje je uslied nasljedstva za mnogih generacija za konkretne stojbine postalo u gospodarstvenom pogledu najsposobnije. 5. Iztraživanjem imalo bi se dalje izviditi, od kolikog je upliva starost sjemenjaka, njegovo zdravstveno stanje, uzrast, oblik i eventualne teže ozlede, koje je morao pretrpiti tekom svoga života po njegovo potomstvo". Točka 4. jest za nazočna razlaganja od veće važnosti. Slučajevi, koje je zabilježila literatura o izkustvu i posljedcih točno izvedenih pokusa obzirom na kakvoću sjemena i stojbinu sjemenjakž,, navedeni su u mojoj gore spomenutoj razpravi. ^ Prije nego sam pred više godina u svojstvu člana austrijskoga pokusnoga zavoda započeo obradjivati ovamo zasjecajuća pitanja, a naročito onaj program, koji je sadržan u gornjoj četvrtoj točki resolucija, tražio sam da nađjem takove prilike, koje bi mi kadre bile već unapred donekle osjegurati uspjeh mojih iztraživanja. — U „drvu drveća", kako Wessely smreku zove, mislio sam naći za to iztraživanje najsgodniji objekt. —Po svom naravnom razplodnom pojasu prostira se od južnog podnožja francezkih morskih alpa, gdje svojimi vrhovi pozdravlja bogom nadarenu Rivieru, i od pyrenejskih briegova pak gore do 68" sjeverne širine, zaprema ona silnu površinu sa vanredno mienjajućimi se klimatskimi odnošaji; u okomitom smjeru uspjeva ona neobziruć se na njenu naravski nizku stojbinu u sjevernoj Norvežkoj i Lapplandiji, —u alpah od visine okruglo 300 mt. nad morem (okolica Ljubljane), pak gore do neprijatnih visina od 2100 mt. a gdje i više. Tamo, gdje smreka u najnižih stojbinah njenog naravskog razplodnog pojasa već kroz bezbrojna pokolenja i više tisuća godina uživa blago podnebje, tvoreć bujna stabla, nije li si ona pod neprekidnim dojmom tih odnošaja nasljedstvom usvojila njeka osobita svojstva, kojimi se razlikuje od smreke sa visokih planina, koja je sve ovo dugo vrieme živila u oštrom podnebju nedaleko one medje, gdje vegetacija prestaje ili na dalekom sjeveru u Lapplandiji ? U sistematici uvršćuju se sve ove odlike pod istu vrst, dapače i sibirsku piceu obovatu, koju su dugo vremena smatrali posebnom vrsti, a dan danas se pravilnije uvršćuje medju odlike naše domaće smreke. Na morphologičke odnošaje subtilne naravi, koji su se mogli razviti kod smreke, rastuće u blagom 1 Dr. Cieslar: „đie Zuchtwahl in đer Porstvirthschaft". Sep.-Abdr, aus dem „Centralblatt f. d. ges. Forstvesen", Jahrg. 1890. * I na drugih mjestih. |