DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1895 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 87 — podnebju i kod one, koja raste na visokih planinah, nećemo se danas u prvom redu obazirati; one su za šumara manje važne, osim ako nam predočuju posljedak raznih životnih funkcija. — Nas zanima danas poglavito pitanje, da li nije uslied tisućgodišnjeg vegetiranja na jednom te istom mjestu nastupila kakova physiologička promjena, koja bi razlikovala smreku sa dolova od one sa visokih planina ili sa sjevera. Predmnievanja za to naći će se dovoljno, jer se je smreka u raznih stojbinah naravskim načinom naploditi mogla samo u najužijem krugu, a prenašanje njenog sjemena na velike daljine ipak ne možemo predmnievati. Radnja, koju je izveo profesor Kienitz^ u laboratoriju kr. pruske akademije u Mundenu u Hanoveru pred poldrugi decenij, činimi se, da je bila od ne male važnosti i prva te ruke, koja je pravim tragom pošla. — Kienitz je na temelju svojih razlaganja i na temelju mnogih opažanja toga osvjedočenja, da se je šumsko drveće sa svojim velikim razplodnim pojasima u znatnoj mjeri prilagodilo pojedinim klimatima i stvorilo razne odlike, koje se točno razpoznati dadu, a na koje se do danas nije dovoljno pazilo. — Taj iztraživaoc kaže na strani 21. svoje razprave: . . . „unatoč tomu došao sam do osvjedočenja, da su razlike, koje podnebje prouzrokuje izmedju sjemenja našeg šumskog drveća tako velike, da se dapače već iz predležećih razmjerno malenih brojka bez truda dadu izvadjati zakoni". — Kod smreke našao je Kienitz, da je sjeme kod popriečne toplote od 18 85" C. sve to sporije klicalo, čim je stojbina, odakle je sjeme uzeto, ležala bliže gornjoj razplodnoj medji, a da se kod istoga sjemena i popriečne toplote od 733" "G. točno i bez iznimke upravo obratno dogadja. — „Te činjenice dadu se lako protumačiti, ako predpostavimo, da sjeme u raznih pojasih prema različitoj tamo vladajućoj toploti brže ili sporije klica, i to na taj način, da kod onog sjemena, koje dolazi iz nižih i toplijih pojasa minimum, optimum i maximum više leži, nego kod sjemena iz hladnijih krajeva".* Nakon ovih zanimivih posljeđaka Kienitzovih iztraživanja, koja su pokazala, da kod sjemenja postoje fisioložke promjene uslied nasljedstva, bilo je vrlo zamamljivo učiniti korak dalje, da se osvjedočimo, da li se neda i kod jedno i višegodišnjih smrekovih biljaka, uzgojenih iz sjemena sa raznih sto i bina, razabrati nasljedstvo stanovitih životnih funkcija. — Ako se toga držimo, da su sporo rastenje, osebujni obhk krošnje i debla najglavnija obiležja, po kojih razlikujemo smreke sa visokih planina i dalekog sjevera od bujno rastućih smreka nižih i srednjih najboljih položaja naravskog razplodnog pojasa, onda se je radilo kod mojih iztraživanja u prvom redu o tom, da se iztraži, kako rastu ^ Dr. M. Kienitz: „Vergleicbenđe Keimversuche mit "VValdbaumsamen aus klimatiech verschieđen gelegenen Orten Mittel-Europas" (Botan. Untersuchungen, herausgegeben von Dr. N. J. C. Mtiller, Banđ II., Heft 1., 1879., str. 1 đo 54.). * Kienitz, str. 25. |