DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 134 — korist crpi od odvodnje suvišne vode, pošto će mu polja od poplave sačuvana biti, Završujuć ovu razpravicu, spomenuti ću, da sam ju napisao s toga, što sam u svom kotaru imao posla sa odvodnimi radnjami. Pak kao što sam ja bio pozvan, da dadem u tom poslu svoje mnienje, tako se može dogoditi i drugim mojim sudrugovom, da kod regulacija voda sudjeluju. Zaoto treba svaki šumar, da se s ovim zakonom up ozn a, jer će to biti na korist šumovlastnika i naroda, te i na čast šumarske struke. Preborna šuma, njezina normalna slika, drvna zaliha, prirast i pritiod"^. Napisao šumarnik L. Hufnagl. Praktičnomu šumaru, kojemu stoji na razpolaganje samo malen dio današnje stručne literature, biti će uviek težko odlomke iz svojega izkustva iznieti u javnost; jer negledeć samo na to, da mu manjka svako orientiranje o tome, što je o dotičnom predmetu već drugdje rečeno, pobijeno ili oprovrgnuto, može on već i samim stručnim nazivljem negodovanje prouzročiti. Ako se dade drvetu, zarezoiku ime, koje smo iz škole naučili, bez da zagonetna slova autora primetnemo, onda mnogi čitatelji starije ili novije škole ne znadu, koje se drvo ili koji zareznik pod tim misli. A na žalost obstoji danas slična neugodnost u literaturi sadjenja i gojenja šuma. Prije se posve dobro izlazilo sa pojmovi visoka šuma, srednja šuma i nizka šuma, čista sječa, oplodna i preborna sječa, pa je svaki dobro znao, što imade pod tim nazivom razumjevati. A danas, koji metež! Skoro će biti potrebito, da uz naziv preborna sječa uviek i ime autora dodamo: preborna sječa Heyer, Gayer, Lorey, Tichy, Fischbach, Wagener i t. d. Možda će se jedan put sastati medjunarodni sastanak, koji će u tom metežu red stvoriti; taj bi u istinu dobro djelo učinio.** Kad dakle hoću danas da pišem o prebornoj šumi, nijesam posve siguran, da mi jučer nije koji revni pisac pomutio taj pojam, ili da se moguće gdje * Osterreichisches Vierteljahreaschrift fur Forstwesen g. 1893. II. ** Da s jedne strane i mi izbjegnemo donekle zamjeni raznih pojmova, akoprem se toga kod nas u hrvatskoj stručnoj literaturi nije toliko bojati, a s druge strane, da opet kojem mladjem stručnjaku, koji se bavi i njemačkom stručnom literaturom, pripomognemo, naveli smo na kraju malen, na ovu razpravu odnoseći se rječnik strukovnog nazivlja. Vidi str. 170. Op. pr. |