DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 135 — u kojoj školi ne razumjeva prebornom sječom ono, što se prije nazivalo „čistom sječom".* Nepreostaje mi dakle ništa drugo, nego definirati pojam preborne šume i to onako, kako sam se po starom običaju naučio. Po tom razumjeva se pod „prebornom šumom" onaj sastojinski oblik, u kojem dolaze na jednoj površini pomješani svi dobni razredi. Ja ovdje izrično kažem „dobni razredi", a ne „redovi godišnjih razreda", jer za pojam preborne šume nije od potrebe, da je zastupano sve drveće počam od jednogodišnje biljke, pa do 11 godišnjeg drveta, već je dosta, ako su pojedini na 10 ili 20 godina zaokruženi dobni razredi zastupani dovoljnim brojem stabala. Uvaženi neki šumarski stručnjak rekao jednom prigodom, da šumom treba samo jedan put proći, pa da se može viditi, kojoj vrsti gospodarenja ta šuma pripada. To mnienje samo je uvjetno opravdano, u koliko naime sam motrioc nezauzimlje jednostrano stanovište u pogledu gospodarenja; jer bi on lako prigodom šetnje i kroz najliepšu prebornu šumu mogao misliti, da se nalazi u „abnormalnoj" šumi, pa da su slabija t. j . mlađja stabla samo materijal medjutimnih užitaka, koje je nemarni upravitelj izvaditi propustio. Već je Wessely u svojem djelu „Austrijske alpinske zemlje i njihove šume" (Die osterreichischen Alpenlander und ihre Forste) iztaknuo okolnost, da se u prebornoj šumi slabiji stabalni razredi prikazuju neznatnijimi i to tim više, čim je sastojina bogatija starijim drvećem. Ovimi uvodnimi riečmi budi iztaknuta svrha sliedećeg razloženja; neka se razlože crpljeni odnošaji obrasta u prebornoj šumi iz mnogih izviđa u spretnosti naprama običajnoj nauci o normalnosti preborne šume, a od tuda neka se izvede prihod iste. Opetujem, da se ovdje radi o rezultatih zbiljnih i dostatnih iztraživanja, koja su učinjena u godinah 1891. i 1892. u jednoj šumi Kranjske u svrhu uredjenja šumskog gospodarenja, koja se šuma sječe već dugo godina prebornom sječom. Ovi izvidi sastojali se u izmjeri promjera od 160 ha. pokusnih ploha, u mjerenju od 1029 stabalnih visina i u iztraživanju prirasta na 2036 stabla I. Normalna slika preborne šume. Poznato je, da nauka o uredjenju šuma stavlja za visoku šumu čistom kao i oplodnom sječom pravila glede poredanja i veličine dobnih razreda, pa tako dolazi do pojma normalne šume, koji se preporuća kao cilj gospodarenja. Za prebornu šumu, koja sve dobne razrede u sebi sadržaje, zadržao se na oku logičnim zaključkom taj pojam normalnost, pa se po tome preborna šuma predstavlja kao pomiešana iz jednakog broja hektara 1, 2, 3 do n godišnjih sastojina. * U djelcu Vatr. Eačkoga pod nađpisom : „0 sjočenju i gojenju šuma" rabi se naziv „sjcSa do gola" mjesto „čista sjeSa", a mjesto „sjemenjačna sječa" rabi se uaziv „sječa do ajemenjaka", što bolje odgovara samom pojmu i hrvatakom jezika. Uređničtvo. |