DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 137 —


članku pod nađpisora „Uredjenje i preborna Suma*), gdje se postavlja razno
obilazno doba normalne oblike sa dobnim! razredi od 10 godina, te gdje i
prihod izvađja iz razrajerja dobnih razreda. Ja sam ali tog nazora, a sjegurno
da su sa mnom i mnogi drugi stručnjaci, da nam mora biti dana mogućnost,
da možemo u svako vrieme normalno stanje izpitati, drugimi riečmi, da se u
šumi moraju u svako doba kontrolovati dati brojevi i podatci gospodarstvene
osnove, odnosno normalnog obrazca. Stavimo sada slučaj, da bi htjeli u njekoj
prebornoj šumi kontrolovati ili u obće izviditi razmjerje dobnih razreda,
koliko žrtava morali bi mi pridonjeti na radnji, vremenu i drvnom prirastu.


Kako je poznato, nije debljina drva uviek upotrebiv izraz za starost
drveća; stabla iste debljine ne pripadaju po njihovom odnošaju susjednim stablam
raznoličnih dobnih razreda, a i-azlike u starosti od 20—100 godina nijesu baš
osobito riedke. Naprotiv nam one unutar stanovitih granica, koje su ovisne o
dosadanjem gospodarenju, predstavljaju upravo pravilo. Kad bi se dakle htjelo
postaviti pravo razmjerje dobnih razreda, bilo bi neobhodno potrebito, da se
posječe velik broj stabala svake debljine, da se izpita njihova starost, pa onda
iz velikih projekta starost pojedine drvne debljine opredieli. Tako bi se
moralo, ali se obično ne čini, već se jednostavno nakon nekoliko iztraživanja
zamjenjuje debljina za starost, pošto phantom normalne šume sa čistom sječom
upravo onda prodire, pa je ova gospodarstvena neistina učinila prebornu šumu
necienjenom vrsti uzgoja. Pošto je pak praktični upravo nemoguće ustanoviti
razmjerje dobnih [razreda u nejednako starih sastojinah, ako nećemo žrtvovati
pol sastojine, to se ono često generalizira iz malo nedostatnih iztraživanja, iz
kojih se onda u istinu na papiru može sastaviti gospodarstvena osnova, koja
se ali kod točnog iztraživanja pokazuje nevaljalom. Ako je pako u prebornoj
šumi težko ustanoviti razmjerje dobnih razreda, to je onda upravo bezsmisleno,
kad se stavlja ovo razmjerje kao cilj gospodarenja, te kad se donekle zahtjeva
od procjenitelja, da na oko ustanovljuje starost drveća.


Po ovom načelu vodjeno gospodarenje neodgovara istini, a preprečuje
osim toga ustanovljenje prihoda, osnovanog po financijalnih načelih, pošto se
nemogu razpoznati ona drveća, koja bi obzirom na starost već zrela bila.


Po mojem je nazoru Antun Tichy krenuo pravom stazom, kad je u svojoj
knjizi: „Der qualificierte Plenterbetrieb" ustanovio pravila [za preborne šume,
u kojih je u obće izostao pojam starosti. Ipak se ne slažem s njime u tom,
gdje stavlja najveću važnost na veličinu sbroja temeljnica stabala i gdje skoro
hotomično postavlja sliedeće načelo: „Od početka prema sredini ravna se po
broju stabala, pa se o tom stavljaju ovisne temeljnice; od sredine prema kraju
ravna se po temeljnicah, pa se obratno stavlja o tome broj drveća ovisan". To
bi dakle značilo, da procjenitelj mora u prebornoj šumi izračunati svakoj stabalnoj
debljini odgovarajući broj drveća. A to mi se čini, da nije ničim oprav


*) „ Betriebseinriehtung unđ Plenterwalđ" Centrallbatt f. đ. g. Foratvi^esen,
Jahrg. 1889.