DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 188 — dano. To i jesf^nesrcća naše znanosti, rta se tako često pravila ponajprije na zelenom stolu ustanovljuju, a šuma onda sili ili bar siliti hoće, da po tih pravilih raste, mjesto da su se ponajprije upoznali vječno istiniti naravni zakoni iz života same šume, a prama istima prilagodilo gospodarenje u šumi. Čini se kao da je Tichy induktivnim putem došao do svojih pravila, jer bi inače po svoj prilici drugačije izgledala; po njemu se pokazuje broj stabala, koji je odredjen za svaki razred debljine, u slabijih redovih odviše visok, a po tom i zboj temeljnica od 40—50 m´^ po 1 ha. Mi znademo, da nam debljine u prsnoj visini pružaju za ustanovljenje drvne gromade, prirasta i prihoda prvu, najvažniju, a često puta i jedinu podlogu, koja se neposredno mjeriti dade, i da je promjer najvažniji faktor za cienu drva, dakle da često sam i prirast kakvoće involvira. Obzirom na to držim, da je za prebornu šumu, a moguće i za druge slične vrsti uzgoja najjednostavnije, a više puta i jedino upotrebivo ono ustanovljenje prihoda, koje se osniva na razmjerju razreda debljine. Prigodom izmjera, na kojih se temelji sliedeća razprava, bila su stabla poredana po debljini, od koje sadržaje: I. razred debljine sva stabla od 15—29 cm. promjera u prsnoj visini. II. „ » « » . 80--39 „ III. „ » D " „ 40--49 , IV. , « )) I! . 50--80 , Izmjerom u ()bće dobili se sliedeć brojevi stabala po 1 ha. za svaki razred debljine i to I. II. III. IV. ukupno 371 komad. 188 78 53 5 552 22 uku Ovi se brojevi odnose na mješovite sastojine jele i bukve, pa bez dalnjeg pokazuju, da su najjača drveća u odviše velikom broju zastupana; u istinu se pokazuje i vehk pretek na napola dozrelih stabala IV. razreda. Izborom 13 pokusu h ploha, koje su odabrane u prihčno pravilno obraslih sastojinah sa normalnom zalihom krupnog drveća, dobiveni su sliedeći brojevi stabala: I. II. III. IV. 183 70 44 27 ukupno 824 komada. Naravno je, da će se razredi debljine uviek tako izabrati, da će zadnji razred obuhvaćati sva ona stabla, koja smo kao sjeciva ustanovili na temelju predhodnog izračunanja rentabilnosti, ili na temelju kojeg drugog načela tako, da broj stabla u zadnjem, ovdje dakle u IV. razredu odgovara manje pravilu 0 izradbi stanovitog broja stabala, dočim prema gore neima nikakovih granica. Gornji brojevi pokazuju nam obrazac mormalne preborne šume. On će u istinu izgledati za svaku šumu drugačiji; ali neka se dobiva načelno samo izmjerom iz skme šume, pošto se upliv i suprotno djelovanje naravnih sila nedadu neposredno unapred ustanoviti, već se jedino mogu oni upoznati iz posljedaka zakona rastenja, to jest iz same sastojine. |