DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 139 - Ako uzporedirao brojeve stabala, kako smo ih po našoj izmjeri proračunali s onimi u teoretički smišljenih prebornih šumah po Baueru, te napokon sa onimi po Tischy-u u spomenutoj knjizi sastavljenimi brojevi, koji odgovaraju „dobroj" stojbini, onda nam se pokazuje sliedeća slika: I. II. III. IV. Komada. Zbiljna izmjera . . 183 70 44 27 = 324 Po Tischy-u .. . 906 114 10 — -- 1030 u teoretičkoj prebornoj sumi 521 — — — = 521 Iz ovoga se vidi, da su rezultati iztraživanja, koji su dobiveni samo umovanjem, još vrlo udaljeni od prave istine. Zanimivo i poučno jest promatranje brojeva stabalnog razmaka, te sbroja temeljnica stabala u normalno obrasloj prebornoj šumi: I. II. III IV. Sbroj. Broj stabala, komada 183 70 44 27 = 324 Broj razmaka stabala u svakom razredu debljine 33 35 34 35 Broj razmaka od stabla do stabla — ~ — — = 17 Zbilnji razmak od stabla do stabla — — — — = 5´6 Uzor stablo u svakom razredu debljine cm. . 22 34 44 54 Sbroj temeljnica stabala m^ 696 6*36 6-69 6-18 = 26-19 Po mojem mnienju osobitog je obzira vriedna, a i najvažnija približn a jednakost sbroja temeljnica u svakom razredu debljine, a po tom i brojeva razmaka, pošto su potonji i onako samo funkcije stabalnih temeljnica. Ako sporedimo "VVagenerov način gospodarenja (Lichtwuch8wirtschaft) sa predstojećimi brojkami, onda nalazimo, da Wagener zagovara zbiljni razmak stabala od 5"3 cm. i broj razmaka od 16—18; dakle brojevi, koji su sa našimi do neznatne razlike posve suglasni; pa dočim kod Wagenera raste izmedju slobodnog prostora glavne sastojine drveće, koje imade zadaću, da čuva tlo ili pak vegetiraju još ostanci negdašnje medju-sastojine, to mi imademo u našoj šumi pomladak, računajuć ovamo sve od jednogodišnje biljke do drveća sa 14 cm. promjera, koji ali pomladak mi u obzir nijesmo uzeli. Samo je pako po sebi razumljivo, da ćemo takav pomladak uviek imati u prebornih šumah, koje češće plodom radjaju. Taj pomladak može, a ako je gust, onda i mora podnieti sve nepogode prigodom obaranja zrelih stabala. Ako bi se kod pomnijeg gospodarenja i stvorili užji razredi debljine, nego što je to u našem primjeru uzeto, to se ipak mora uzdržati pravilo, da počam od stanovite debljine sbrojevi temeljnica u svakom razredu debljine jednaki budu tako, da o tome bude ovisan broj stabala. U tom smislu čini mi se pojam normalnosti za prebornu šumu jedino i samo ovisan o broju stabala. Razlike u broju stabala izmedju pojedinih razreda osjegurat će nas za oštete prigodom obaranja kao i proti nepogodam bilo elementarnim ili životinjskim uplivom, a omogućiti će nam takodjer i uživanje medjutimnih užitaka. |