DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 141 — jednako starimi. Pa kad će se jedanput nedvojbeno i brojkami dokazati prihod pojedinih ovakovih novijih vrsti gospodarenja, tada će nestati dvojbe, koja da se vrst gospodarenja za pojedine slučajeve izabere, jer se proti istinitimi i dokazanimi brojkami uzalud bori i najriečitija sofistika. Prirast drvne gromade predstavlja nam za proračunanje prihoda prvu i najvažniju podlogu, pa nam on i može najviše da označi razmjernu vriednost pojedine vrsti uzgoja. U mojem gore napomenutom članku spomenuo sam takodjer u kratko, kako se dade na najjednostavniji način ustanoviti tekući godišnji prirast u prebornoj šumi. Iz vrtočine ponajprije se označi prirast debljine za 10 godina, a zatim se nadje iz bavarskih ili zato posebno priredjenih skrižaljka, koje za svaki promjer gromadu označuju, sadašnji drvni sadržaj i onaj prije 10 godina. Razlika izmedju jednog i drugog predstavlja nam prirast za 10 godina. Naravno je, da nam tekar prosjeci mnogih iztraživanja mogu pružati uporabive brojeve za uzor stabla pojedinih razreda debljine. Ako i jesmo ovdje postavili samo 4 razreda debljine, pokazuju se ipak zakoni prirasta posve istinitimi, jer smo preduzeli velik broj izmjera tako, da nam nebi bilo težko umetnuti brojeve za medjutimne razrede debljine. Prije nego što ću 10 godišnji prirast debljine po vlastitom izvidu navesti, hoću da pokažem, u koliko je isti ovisan o razmjerju drveća u mješovitih šumah. Moramo naime razlikovati dvie sastojinake skupine: u jednoj su jela i bukva u istoj mjeri zastupane, u. drugoj pako skupini sadržaje sastojina 0´9 bukve 0-1 jele. Mi smo našli za jednu godinu prirast debljine: Razred debljine I. II. III. IV. j , J kod 0-9 Bu. 09 jel prirast debljine m. m. 300 404 4-14 5-55 ^^ \ „ 0-9 „ 0-1 „ „ „ „ „ 3-55 4 69 4-83 6-66 j „ 0 5 „ 0-5 „ „ „ „ „ 2-68 3-05 2-81 2-57 \ „ 0-9 „ O´l „ „ „ „ „ 2-19 2.74 246 247 Obe vrsti drveća pokazuju po tom tim veći prirast, čim su manje okružene same sobom ; mješovite su dakle sastojine bogatije na prirastu, nego li čiste. Ako izvedemo iz prirasta debljine prirast kolikoće t. j . drvne gromade, pa ako se taj odnosi na broj stabala u normalnoj prebornoj šumi, onda ćemo dobiti normalni tekući prirast po 1 ha. I. II. III. IV. [0012 0-028 0-039 0-040 f jela 1 Prirast kolikoće uzor stabala m« |o(3^1 Q.Q^Q Q 03^ 0-027 jbukvaj Broj stabala, komada 183 70 44 27 Ukupni prirast drvne gromade m´. . 2-10 1-89 1-61 0-91 = 6-51 m^ kod 0-5 je. i 0-5 bu. Ovaj prirast imade se odnositi samo za deblovinu, jer smo mi samo ovu u obzir uzimali, dočim se je izostavljao prirast na drveću, kojemu je promjer u prsnoj visini izpod 14 cm. |