DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 142 — Zbiljni prirast u prebornoj šumi proračunava se za svaku sastojinu množitbom odnosnog broja stabala sa prirastom drvne gromade uzor stabala. 0 sječivnom popriećnom prirastu, kako se obično razumjeva, to jest prirast odnoseći se na jedinicu površine, nemože da bude govora u prebornoj šumi, pošto su svi dobni razredi međjusobno pomiešani. Do sada sam izbjegavao to, da uzimam pojam starosti u samo iztraživanje, pošto se mora ustanovljivanje starosti u praktičnom gospodarenju preborne šume posve izostaviti, kako je to već i u uvodu spomenuto. Ja sam ipak preračunao popriečni sječivni prirast za uzor stabala pojedinih razreda debljine, pa sam našao, da taj prirast stalno raste još preko IV. razreda debljine, kojemu razredu kod jele odgovara starost od 125 godina, a kod bukve starost od 165 godina. Isto tako pasti će postotak prirasta kolikoće tekar kod 150—200 god. starog drveća na olinu — starost. Iz ovog iztraživanja prirasta mogao bi još jednu osobito važnu okolnost iztaknuti. Dočim naime prirast debljine i kolikoće kod jele još i iznad srednje debljine od 54 cm. uviek raste, pada on već kod bukve od 40 cm. debljine. Naravno je, da je polako rastuća bukva kod 40 cm. debljine dostigla istu onu starost, koju imade i jela kod 54 cm. debljine, ipak se pokazuje, da stare bukve mnogo manje dobivaju prirastom svjetla, nego jele. Slični zakoni dadu se već izvesti iz samih skrižaljka prihoda, sastavljene za istovrstne sastojine. Kod jednako starih, u gustom sklopu uzraslih sastojina srednje dobrote počima prirast padati, ako je sbroj temeljnica narasao i to: kod bukve na 19 m^ kod bora na 24 m^. kod smreke i jele . . na 30 m^. Pošto pako u našem normalnom obrazcu sbroj temeljnica iznaša zaokruženo I. II. III. IV. m*. 6-5 6´5 6-5 6-5 = 26 m^., a prva tri razreda debljine zapremaju 20 m^. temeljnice, to bi po tom morala bukva počam od III. razreda u prirastu padati, naprotiv pako jela ne. Sve se to pako podpuno slaže, kako smo to već malo prije spomenuli. Idemo li s toga gledišta, to bi u čistih prebornih bukovih šumah ođpao IV. razred, te bi stabla završila svoj rast u III. razredu sa 40—50 cm. debljine. Ako je sastojina mješovita, onda se postepeno stvara IV. razred debljine iz samih četinjača. Prirast kakvoće razmjerno je lako ustanoviti kod gospodarenja, koji se temelji na dbeljini stabla, a mnogo laglje, nego kod jednostranog uvadjanja dobnih razreda. Lahko je proračunati, koju vriednost nam predstavlja jedinica drvne gromade stabla, koje imade 30, 40, 50 cm. u promjeru, dapače se može pomoćju tih vriednosti proračunati ne samo prirast kakvoće, već i prodajna vriednost normalne i zbiljne zalihe. |