DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 143 — Za ustanovljivanje prirasta kakvoće potrebito je, da poznamo ono vrierae, koje neko stablo treba, da priraste za 10 cm. u promjeru. To vrieme ćemo jednostavno dobiti tako, da razdielimo broj 10 sa godišnjim prirastom debljine. Tako treba u šumi, iz koje vadimo ove podatke, jela 33 godina, da dodje iz I. u II. razred debljine, 25 godina, da dodje iz II. u III. razred debljine, 20 godina, da dodje iz III. u IV. razred debljine. Kod proračunavanja uputnog postotka za pojedino stablo morati će se ponajprije opredieliti za pojedine razrede debljine onaj dio zemljištne glavnice, koji im pripada razmjerno prema njihovom sbroju temeljnica stabala; ovaj pako dio razdieliti će se onda sa brojem stabala i tako dobiti onaj dio zemljištne glavnice, koji pripada svakomu pojedinomu stablu. IV. Etat preborne šume. Mislim, da neću barem u praktičnih šumarah uzbuditi negodovanje, ako uztvrdim, da se većina onoga praktični izvesti neda, što knjige razpravljaju o uredjenju etata u prebornih šumah. Pošto se ciela ućevna teorija temelji na krivom nazoru, da se preborna šuma dade razstaviti u jednako stare sastojine sa njima samima osebujnim zakoni rastenja, to se moralo izjaloviti i ustanovljivanje prihoda pomoćju šestara. Dakako da se može ovako krivim putem još i dalje ići i utvarati si normalno razmjerje dobnih razreda. Ali što to basni, kad se temelji samo u knjigah, koje su pune raznih skrižaljka. a kad sama šuma neima ništa zajedničkog s time. Čudnovato je, da se nijesu pravila gospodarenja, koja vriede za prebornoj tako sličnu srednju šumu, već prenesla mutati s mutandi s na prebornu šumu. Kod nadstojnog drveća u srednjoj šumi donekle je opravdano, da su se zadržali dobni razredi mjesto razreda debljine, pošto razlika ovih dobnih razreda uviek iznaša cielu obhodnju podstojnog drveća, pa tim takodjer obćenito se poznadu po svojoj debljini. Dakako, da bi i ovdje bilo dobro i od velike koristi, da se odnošaji velikim brojem izmjera u šumi točno izpitaju, pošto mi se čini, da su obično navedeni normalni brojevi stabala u pojedinih dobnih razredih i onako samo posljedak teoretičkog preračunavanja. Pa kako se temelji etat nadstojnog drveća u srednjoj šumi najjednostavnije i najbolje na razmjerju brojeva stabala, tako se isto može upotrebiti u prebornoj šumi. Mi moramo u obzir uzeti, da nam preborna šuma predstavlja najintenzivniju vrst gospodarenja, da nam ona pravo govoreć predstavlja gospodarenje pojedinog drveća (Baumwirtschaft;, dakle svakako zahtjeva od šumara mnogo više posla, nego što gospodarenje čistom sječom, kod koje šumar treba žrtvovati pol dana za izkolčenje sječine, pa imade mira sve do preuzimanja. Izkolčenje sječina u prebornoj šumi može se samo brzo i pogodno provesti, kad šumar imade jednostavno mjerilo za označivanje sječivne zrelosti; takovo mjerilo jest debljina stabla. Kad se je dakle uputnim postotkom ili kojim |