DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 144 —


drugim načinom ustanovilo, kod koje debljine je stablo za sjeSu zrelo, pa ako
nije samo izračunavanje prihoda uplivalo na minimalnu debljinu stabla, to se
može svako ono stablo za sječu označiti, koje pokazuje odnosnu ustanovljenu
debljinu. Od ovog pravila morati će se odustati, kad bi to pomladjivanje ili
uzgoj zahtjevao, kao što su pomanjkanje pomladka ili promjena razmjerja vrsti
drveća u mješovitih šumah i t. d.


Mi smo već spomenuli, da se obrazac razreda debljine imade tako urediti,
da sječiva stabla dodju u zadnji razred, koji je prema gore neograničen.


U prebornoj šumi, uredjenoj po razredih debljine, dobiva obilazno vrieme
posve odredjene granice. Ako pod obilaznim vremenom smatramo ono doba, u
kojem se sječa u jednoj sastojini vodi samo jedanputa, te ako po gornjem pravilu
prigodom sječe uzimamo sva za sječu zrela stabla, onda je jasno, da mora
do buduće sječe toliko vremena proteći, koliko je potrebito, da izraste opet normalni
broj sječivih stabala. Ovo doba iznaša, kako je to već rečeno, za jelu u
našem slučaju 20 godina; za bukvu pak za prelaz iz II. u III. razred debljine
36 godina. Po tom će dakle iznašati obilazno vrieme za jelu 20 godina, ako se
naime drveća sa 50 cm. promjera smatraju za sječu zrelimi, dočim će ono za
polako rastuću bukvu, koja treba da bude samo 40 cm. debela, iznašati 36
godina.


Etat preboroe šume ovisan je dakle o broju drveća i dobi, koja leži
izmeđju uzor stabala dvijuh razreda debljine; on obuhvaća drveća svake debljine,
od kojih su ipak mnoga stabla dvijuh najmanjih razreda debljine ne sječom,
nego raznimi đrugimi štetnimi uzroci izlučena. Takovi mogu biti prigodom
sječe, izradbe i izvoza drva ili uslied prirodnih upliva, zareznika i t. d.


S druge strane mora sječivni prihod kod normalnog sklopa jednak biti
ukupnomu prirastu tako, da za etat nastaju sliedeći odnošaji:
Razredi debljine I. II. III. IV.
Broj stabala komada n, n^ Uj n^
drvna gromada uzor stabla m^ k, K^ k^ k4
Prirast u svakom razredu m* z, z^ Zg z^
Vrieme, koje treba stablo, da dodje iz jednog razreda u


drugi viši godina a, a„ a^
Za jedan hektar računa se ´


^ = a- k.-i- V^k3 + ^^.k,+ "^"lk,=z.+z, + Z3 + ..


dg dg Bj 8j


Za neposredno označivanje stabala služe samo prva dva članka ovog
oblika, dočim se drveće dvajuh najnižih razreda naravnim načinom izlučuje


Za cielu šumsku površinu F. naći ćemo etat sa možitbom F.


Užitni postotak je geometričko razmjerje izmedju normalnog etatanormalne zalihe, pa iznaša:


z, -fZg-f-Za +Z4


n, k, -f- n, k^ -f- Ug kg + n^ k^