DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 147 je i prva uprava ove imovne obćine bila vrlo primitivna, a recimo iskreno, možda i slabo za to marila. Pravi početak djelomičnog pošumljivanja pustog prostora učinjen je, čini mi se, pod upravom bivšeg upravitelja nadšumara V. Dojkovića, nu i te su radnje po svoj prilici radi loših financijalnih okolnosti prema velikoj pustoj površini razmjerno u neznatnom obsegu provađjane. Obsežnije kulturne radnje započete su u području sadanje šumarije klasnićke tek godine 1890. i nastavljane do konca godine 1892J Godine 1892. od 1. ožujka kreirana je ponovno u Klasniću već prije do godine 1889. obstojavša kotarska šumarija. Jer sam pako u početku imao posla sa primo-predajora, te i s drugimi poslovi obterećen, kako to već obično povodom ustrojenja nove šumarije biva i biti mora, dok se sve sistematično uredi i u neku kolotečinu dovede, to mi je malo vremena preostalo za kulturne radnje. Medjutim ako je i bilo vrieme za taj posao već odmaklo, a proljeće se već u početku pokazalo vanredno toplo i suho, nakanio sam barem pokusa radi sadnju započeti, ter sam u srezu „Osoje" u prvoj polovici mjeseca travnja do 16 jutara krčevine dao zasaditi dvogodišnjim prostim borom. Pak akoprem sam sadnju tih biljaka dao provadjati pod mojim neprestanim nadzorom najvećom pomnjom, bio je uspjeh toga ipak dosta loš, jer se je od posadjenih biljaka primilo samo 30—40´´/o- Razlog pako neuspjehu nalazim izključivo u tom, što je nakon obavljene sadnje potrajala dugotrajna suša bez ikakove kiše. A zašto baš jedino to držim uzrokom loša uspjeha, lako će se razabrati iz sliedećeg: Položaj dotične krčevine djelomice je položit, a djelomice nagnut prema sjevero-zapadu, te je od suhog iztočnjaka i s jnžne strane zaklonjen. Naravna je stvar, da takovo tlo, kad sa sjeverne i zapadne strane vlagu u sebe primi, dulje istu zadrži, nego napram iztočnoj i južnoj strani. Hladnog sjevernjaka nije cielog proljeća bilo, a isto tako ni mraza- Uzrok neuspjehu dakle u tom slučaju neima se po mome mnienju tražiti u ekspoziciji. Dvogodišnje biljke prostog bora vadjene su iz šumskog vrta vrlo pomnjivo i pažljivo tako, da se je busen sa obje strane reda lopatom skupa sa biljkami izkopao, ter veći dio zemlje ostao na žilicah. Ovako izkopane biljke, u hliebu njih do 30 zajedno, pomno poslagane u vreće do svoje polovice skupa sa priležećom zemljom tako, da su još uviek u vrećah ležale rahlo, nipošto strpane ili sgnječene, transportirane su na kolih do mjesta sadnje. Pošto se pako upravo na samom sadilištu nalazi oveća mlaka, dao sam biljke iz vreća odmah izvaditi, ter skupa sa zemljom, koja je na korienju priležala, u zamućenu vodu uroniti tako, da su žilice korienja mokre bile. Ovako uakvašene biljke presadjene su na sadilište. Sadnja obavljana je tri dana dnevno sa 150 težaka. Svakog dana u jutro, kada bi se radnici sakupili, dao sam ih u početku tako poredati, da je polovica težaka kopala jamice, dočim je druga polovica sadila´ biljke. Nakon jednosatue radnje podielio sam radnike tako, da ih samo V« kopa jamice, a |