DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 153 U dielu o braku izpituje pisac pojam, bivstvo i svrhu braka, sakramentalno svojstvo njegovo, sposobnost za sklapanje braka i bračne zapreke, zatim ukinude bračne zajednice i razriešenje braka. U dielu 0 pravih djece prema roditeljem bavi se pisac izvorom pravnoga odnošenja izmedju djece i roditelja, zakonskih i nezakonskih, riše pojam djece nezakonske, njihovu legitimaciju, zatim adopciju i obseg njihova uzdržavanja, iza toga prava djece zakonske i nezakonske, legitimirane, adoptirane, nerodjene i za odhranjenje uzete. U dielu o nasljednom pravu razpravlja pojam nasljedstva i legata, sposobnost nasljeđiti, uzroke nesposobnosti, kriepost prihvata nasljedstva, iza toga prikazuje oporučno nasljedstvo, razpravlja pojam razpoložbe posljednje volje u obr´e, zatim razglaba o testamentu i kodicilu, njihovih formalnostih i sadržaju, o povjerbinah, zatim o bezoporučnom nasljedstvu djece, ob iznimkah občega nasljedstva, o nuždnom dielu djece, ob uračunanju i t. đ. U svih tih dielovih pokazuje pisac vrlo mnogo strano poznavanje predmeta i literature, način prikazivanja mu je strogo znanstven, osnivajuiii se evidentno na neposrednom iztraživanju vrela, koja takodjer vrlo savjestno cituje. Nežaca se upuštati se u najsitnije potankosti predmeta, neplaši se potežkoda, a služedi se djeli pravnika, filozofa, i fiziologa, posvuda znanstveno utemeljuje svoje vlastito mnienje tako, da mu se može djelo čitati s interesom kao znanstvena razprava i s korišdu upotrebiti kao praktični priručnik". Nadalje takodjer i „Zastava" u Novomsađu od 31. srpnja 1894. broj 119. te „Prosvjeta " (list za crkvu, školu i pouku) ua Cetinju u Crnojgori od 1. rujna 1894. svez. XI. donosi o istom djelu sliedeći članak : „Dospesmo tek danas, da pročitamo ovo novo delo, što ga je izveo plodonosni um i napisalo naučno pero g. Vilima Grabera. Knjiga je to od preko 825 stranica u velikoj osmini, koja s prvijeh redaka živo zanima čitaoca, pošto je uglednim i jezgrovitim jezikom napisana i prepuna učenošdu , koja je sama dovoljna, da opravda pišdev izbor ovakve radnje. Badnja ova neprikornom jasnodo m i redo m prati čitaoca preko stoljeda od najzabitnije davnin e do našega doba, spominjudi različite ustanov e u položaju braka, prava djece i nasljedstva njinoga prema narodnim i tačnije mjesnima zakonima, a naročito o onijem naše srpsko-pravoslavne crkve, kano i o privatnom ugarskom i austrijskom pravu, u kojih je g. pisac na temelju valjane nauke književne pođpuno monografično obradio ustanove braka , prav a djece i nasljednoga prava. A pri svemu izvodjenju gosp. pisac pokazuje toliku obširnost nauka i obrazovanosti, da se Sude, koji mu poznaju mladost, kako mu ova ne prieči, da svoje mnienje razvija kriepkim razmatranjima, što mu povećavaju važnost . Spadajudi radnja ovakva po sadržaju svome u oblast pravnijeh nauka, mi nalazimo umjesno baciti brzi pogled na nju i upoznati naše čitaoce sa njenijem sadržajem". Izpuštajud sadržaj djela, koji je i tuj ravno reproduciran, kano i u prvom gornjem članku, nastavlja recenzent ovih dvajuh listova ovako: Izvori , „na osnovu kojijeh je g. pisac ovo divno djelo izradio, spomenuti su u samome djelu, te ovi su, u koliko ih mi poznajemo, vrlo bogat i i kako se je g. pisac njih držao, to možemo ovdje sigurno i s pravom reći, da nigdje u tomu svom djelu stranputic e nije udario ; primjerkom u tom poslu služilo je g. piscu i najvažnije i najvaljanije kanoniSko djelo u pravoslavnoj crkvi — S y n^ thagmat a p. F o t ij a, koja njime pokazuju, kakvijem su načinom suglašivani bili zakoni i zakoni bizantinskijeh careva. Cil j radnje ove ukazan je samijem g. piscem u predgovor u rečenoga djela, te cilj je taj doista uzvišen i mi od sve duše radujemo se, da ga je g. pisac |