DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 160 nici
u nacrtib i slikali, tvorbe atvaraju(!ili umjetno3tih, glasba i gluma; poviest nauke
i znanosti ; književnost, obrt, urodjonje crkvab, namještaj stanovab, ođiela crkvena, gradjanska
i vojnička ; historički razvitak poljskoga gospodarstva, šumarstva, rudarstva,
lova i ribolova; nadalje ustavni život, uprava zemlje i ostale značajne crte narodnjega
razvitka.


Izložba sadašnjost i prikazati de umjetnosti i vještine, obdu obrazovanost
s osobitim obzirom na proizvode štampe i književnosti, te na rad zavođah i đružtvab
za znanost i obdu prosvjetu, javnu nastavu i stručnu naobrazbu, prilike javnoga zdravstva,
odnošaje trgovine, novčanog i vjeresijskog prometa, zatim proizvodi poljskoga gospodarstva,
vodarstva, vrtljarstva, vinogradarstva, vinarstva, pčelarstva i stočarstva ; stanje
domaćega šumarstva, lova i ribolova te rudarstva. Odlično mjesto zauzimati de naš domadi
gradjevni obrt, obrt sa drvom, proizvadjanje pokućtva i dekorativni obrt.


Naši obrtnici imati de prilike u namještaju podpunih stanovah dokazati svoju
vještinu i dobar ukus. Izložit de se nadalje proizvodi domadega obrta sa glinom i
staklom, kožarski obrt, pletiva i tkanja; odielo i obuda, papirni i reproduktivni obrt,
zlatni i srebreni nakitni predmeti, zatim proizvodi kemičkoga obrta, predmeti hranitbe.
Sva je prilika, da de biti naša etnografička izložba veoma zanimiva, a takmit de se i
naši ljubitelji vještinah sa svojimi proizvodi. Uznički obrt zemaljskih kaznionah prikazati
de dobro svoje uređjenjenje.


K uspjehu historičke izložbe mogu znamenito doprinieti domade naše porodice,
zavodi i korporacije, ako izlože svoje povelje, vještačko izradjene starinske predmete i
relikvije, koje su kadre pobuditi uspomene na velike historičke đogodjaje, koje značajno
obilježuju razvitak našega javnoga života i naše kulture, te neprestano rastude zahtjeve
privatnoga života. Naše crkve mogu pokazati znakove svojega rada i svoje djelatnosti;
zatim historičke spomenike, na koje narod s pietetom gleda, kao što i remek djela vještine
i umjetnosti, kojih stvaranje, sakupljanje i sačuvanje njihova je zasluga. Učenjaci,
vještaci, pisci, jednom rieči svi faktori narodnog duševnog razvitka mogu prikazati
sredstva, kojim se je kroz stoljeda širila civilizacija i smisao za ljepotu i finoću,
kojim su se oplemenili dub i moral narodnji. I tako demo na izložbi historičkoj pokazati
pred stranim svietom, kako smo uviek s vremenom napredovali i kako objeručke
prigrljujemo pobjedu nauke, da se obogatimo znanjem i umjedem i da umnožimo narodnu
produkciju. Uz remekdjela majstorah davnih vjekovah možemo prikazati na izložbi
sadašnjosti proizvode moderne industrije i obrta, da zasvjedočimo našu snagu i
sposobnost, našu vještinu i naš poduzetni duh.


Tako mogu svikolici, koji rade bud umom, bud rukom ili strojem, složiti se u
jedno bratsko kolo, da složnimi silami proslavimo i prodičimo i ovom sgodom milu
našu domovinu.


Županijski izložbeni odbor za županiju požežku i područne gradove
sastao se dne 4. ožujka t. g. pod predsjedanjem kr. podžupana g. Slavka Čuva j a
u prostorijah županijskoga doma u svrhu, da se ustanovi način, kojim de se polučiti
cilj, da i županija požežka sa pođručnimi gradovi bude što dostojnije zastupana na
budimpeštanskoj izložbi god, 1896. Otvoriv sjednicu i pozdraviv prisutne, razložio je
predsjedatelj ponajprije sve dopise, što ih je dosele primio od pređsjeđničtva zem. izložbenog
odbora, te su svi pojedini shodno razpravljani, a poglavito potanki program
0 podjelbi skupinah izložbenog odjela kraljevine Hrvatske i Slavonije.


Međjusobno živo natjecanje gg. članovah odbora u potraživanju predmetah,


vrieđnih, đa se pokažu vanjskom svietu kao historičke reminiscencije i kao vjerna slika


razvitka starodrevne županije požežke, dokazom je, da u obsegu županije požežke po


stoji želja, da ona bude što liepše zastupana na pomenutoj izložbi. Ved u tomu sa


stanku ustanovljen je znatan broj predmetah historičke vriednosti, što no de se modi


izložiti na samoj izložbi, a tom se je zgodom izpostavilo, đa vrieđnih historičkih sta