DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 161 rinah
imađe u liepom broju u ovoj županiji, pa đa će ona i sa svoje strane mnogo
đoprinieti do toga, da historički odjel naše izložbe bude liepo, vrieđno i dostojno zastupan.
Ujedno je iztaknuto, đa (5e bez dvojbe veći i manji gospodari svojimi proizvodi
u obilnom broju učestvovati. Najživlji interes, što ga je svaki pojedini 61an žup.
izložb. odbora u toj sjednici izneo, te osobita pripravnost, kojom je svaki pojedini član
dobrovoljno preuzeo zadaću, đa u svojem užem krugu pobudi i uzdrži sveobći interes
za ovu izložbu i da suđjeljuje kod prijavljivanja i odpremanja izložakah, unapriediti de
znatno izložbeni pođhvat kraljevinah Hrvatske i Slavonije u požežkoj županiji.


Prirodne znanosti na izložbi. U interesu svrsishođnog uredjenja odsjeka za
prirodne znanosti u posebnom odjelu kraljevinah Hrvatske i Slavonije uputili su se
svcug. profesori gg, dr. Antun Heinz, đr. M. K i š p a t i ć i dr. Dragutin Gorjan
o v i ć u Budimpeštu, te de nakon povratka sa ovoga informativnoga putovanja podnieti
svoje pređloge zem. eksekutivnom izložbenom odboru.


Pripreme za izložbu. Kao što županijski, zapofieli su i kotarski odbori svoj
rad oko pripremah za budimpeštansku izložbu g. 1896., odnosno za dostojno uredjenje
posebnoga izložbenoga odjela kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Tako je držao nedavno
izložbeni odbor kotara varaždinskog a pod predsjedanjem kr, kot. predstojnika


g. Drag. pl. B a 1 o g h a sjednicu, u kojoj je razpravljao program historifike izložbe,
te zaključio, da de po mogućnosti sakupiti gradiva za ovu skupinu, imenito, da će
sakupiti izprave, ođnoseće se na stari grad Vinicu; nadalje, đa će pribaviti snimak
stare slike u sakristiji (spomenik Nikole Istvanfiy-a, a koji je g. 1615. preminuo u
Vinici), te nadgrobni spomenik obitelji Kecer de Radovan, koji se nalazi u viničkoj
crkvi. Nadalje prijavili su historičke spomenike: g. Drag. pl. Ki s original izprave od
god* 1638., odnoseći se na dotaciju plemenitaškog dobra Saulovee;g, Mijo Bešvi r
povelju, koju je Nikola l8tvanffy podielio g. 1851. trgu Petrijancu ; g. Dolansk i
latinski opis vinićke gradine, ured obćine Peteranec zanimivi urbarium od g. 1740;
od gradine Bele dati će odbor napraviti fotografički snimak, te će pribaviti sve dokumente,
koji se odnose na starodrevnu crkvu u mjestu Kelemen, obć. Jalžabet, koja je
navodno najstarija u cieloj domovini, kao što i sve dokumente, ođnoseće ae na plemićke
dobro.
Umjetnički paviljon. Kako je poznato, biti će u posebnom odjelu kraljevinah
Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj izložbi g. 1896. đvie glavne izložbene sgrađe :
paviljon za proizvode obrtne i gospodarske i paviljon za umjetnosti i vještine i za historički
odsjek. Za sastav osnove prvospomenutog paviljona, koji de biti sagradjen od
željezne konstrukcije, te će se posije izložbe prenieti u Zagreb, razpisala je kr. zemalj.
vlada jeftimbu. Troškovi za gradnju ovoga paviljona proračunani su sa for. 45—50.000,
te su najpoznatije tvornice pozvane, da svoje ponude podnesu do 11. travnja te godine.
Podna površina ovoga paviljona iznašati će 650 četv. metara. Srednji prostor
okrunjen sa kupulom, upotriebit će se za skulpture, dvie galerije za slike i umjetnine,
jedna za nacte i risarije. Osim toga imati će paviljon svoj vestibul, ložu za vratara
garderobu i druge pobočne prostorije. Sve prostorije dobiti će svjetlo odozgor. Stiene
biti će visoke 6 m. facade arhitektonski bogato urešene, a plohe izpunjene pločami
od keramita ili ornamentima od sgrafita. Srednji prostor biti de pokriven staklom, a
postrane galerije limom. Zatvor glavnog ulaza biti de napravljen poput žaluzije na
valjak. Sve sastojine ođ dobrog željeza.


Izložbene sgrade. Kako već javismo, biti de na posebnom izložbenom teritoriju
kraljevinah Hrvatske i Slavonije dvie glavne izložbene sgrađe, i to jedna velika za proizvode
industrije, umjetnog obrta i gospodarstva, druga za umjetnost i vještine. Zem,
cksekutivui izložbeni odbor razpisao je već i natječaj za sastav gradjevuo osnove za
prvospomeuutu veliku sgradu.