DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 163 — Nagrađjene i kupljene radnje prelaze u neograničeno vlastničtvo zem. izložbenog odbora. Trgovina i promet na izložbi. Kao što svi drugi odnošaji javnoga života, materijalnoga i kulturnoga razvitka kraljevinah Hrvatske i Slavonije, biti de na budimpeštanskoj izložbi g. 1896. prikazana i naša đomada trgovina, novSani i vjeresijski promet. Uvozna i izvozna trgovina, te pomoćna sredstva trgovine predstavljena će biti u predmetih za uredjenje i opremu trgovaSkih. đućanah, u načinu tovarenja u sredstvih reklame, a prikazat će se i sredstva i naSini transporta, sajmovi, institucija trgovačkih putnika, poslovanje novčanih i vjeresijskih zavoda, uprave, koje služe za promicanje trgovačkih interesah, kao: trgovačko-obrtnioke komore, trgovačke korporacije, poslovnice za obaviesti, te ustanove, služeće za obranu vjeresijskih interesah. Zdravstvo na izložbi. Kako se je u poslieđnih godinah mnogo uzradilo za promicanje javnoga zdravstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, te se naša domovina i u toj struci podigla na stepen modernih prosvietljenih državah, imati će na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. liepe prilike, da pokaže napređke naše, polučene na tom polju. U skupini za zdravstvo prikazivat će se kupališta, plivaone, morske kupelji, zavodi za liečenje hladnom vodom, pristaništa za odmor, turistika, rudne vode i proizvodi rudnih vodah, hranenje, sredstva za spašavanje života, orudje i sprave ranarničke, ortopedijska sredstva, liekovi, uredjenje Ijekarnah, zubarski preparati i orudje, uredjenje bolnicah i mrtvačnicah, đružtvo „crvenoga križa", sredstva za desinfekciju zraka i tla i ostala sredstva javnoga zdravstva, napokon sredstva za dječju njegu, hranjenje i dječji razvitak, te dječje igre. Sitnice. šumsko gospodarstveni odnošaji petrovarađinske imovno obćine. Od vrlo velike je važnosti za trgovinu drva poznavanje šumskih odnošaja, a osobito odnošaja onih zemalja, koje bi danas mogle biti kao glavni izvor naše današnje trgovine sa drvi. Hrvatska i Slavonija, poglavito pako potonja, u tom je pogledu od vrlo velike važnosti. Već mnogo godina podmiruju tamošnje hrastove šume sva tržišta drva u Europi. Skoro cio trgovački sviet poznaje Slavoniju poradi njezinih drvnih proizvoda. Francezka drvna tržišta polažu jošte danas na ovu zemlju velike nade; Njemačka obskrbljuje svoje pivnice za pivo i vino sa bačvami od slavonskog đrveta ; Italija, Grčka, dapače Algir i Tunis, te daleka Amerika služe se slavenskim! dužicami, a tako isto i parižka tvornica pokućtva i umjetno atolarstvo u Londonu znadu veoma cieniti prednosti i veliku vriednost slavonskih hrastova za tamošnju industriju drva. Maleni broj ovih kupaca znade, da je ovo veliko blago Europe na izmaku. Slavonski hrastici jesu prezreli, te za kratko vrieme moraju pasti pod sjekirom. Za 40—50 god., ako ne i prije, neće se ni znati u povjesti europskih drvnih tržišta za slavonsko hrastovo drvo, jer ima na žalost još malo skoro sječivih porastlina, koje bi mogle nadoknaditi stare porastline. Sve do šestdesetih godina nijesu znala europska drvna tržišta o obstanku ovih hrastovih sastojina. Više od jednog stoljeća čekahu iste na izvoz, jer domaća na nizkom stepenu stojeća industrija nije mogla ove vriedne proizvode unovčiti. I tako zaostaše ove krasne šume ne uslied lošog gospodarstva, nego uslied oskudice na prođji. Sada su prisiljeni vlastnici istih u brzo ovo dragocieno drvo sa srebrom izmieniti. To vriedi bez razlike za sve posjednike hrastovih šuma, kao što i za imovnu obćinu bivše petrovarađinske krajiške pukovnije, koja danas posjeduje šumski prostor po prilici od 64.000 katastr. jutara. |