DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 163 — Nagrađjene i kupljene radnje prelaze u neograničeno vlastničtvo zem. izložbenog odbora. Trgovina i promet na izložbi. Kao što svi drugi odnošaji javnoga života, materijalnoga i kulturnoga razvitka kraljevinah Hrvatske i Slavonije, biti de na budimpeštanskoj izložbi g. 1896. prikazana i naša đomada trgovina, novSani i vjeresijski promet. Uvozna i izvozna trgovina, te pomoćna sredstva trgovine predstavljena će biti u predmetih za uredjenje i opremu trgovaSkih. đućanah, u načinu tovarenja u sredstvih reklame, a prikazat će se i sredstva i naSini transporta, sajmovi, institucija trgovačkih putnika, poslovanje novčanih i vjeresijskih zavoda, uprave, koje služe za promicanje trgovačkih interesah, kao: trgovačko-obrtnioke komore, trgovačke korporacije, poslovnice za obaviesti, te ustanove, služeće za obranu vjeresijskih interesah. Zdravstvo na izložbi. Kako se je u poslieđnih godinah mnogo uzradilo za promicanje javnoga zdravstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, te se naša domovina i u toj struci podigla na stepen modernih prosvietljenih državah, imati će na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. liepe prilike, da pokaže napređke naše, polučene na tom polju. U skupini za zdravstvo prikazivat će se kupališta, plivaone, morske kupelji, zavodi za liečenje hladnom vodom, pristaništa za odmor, turistika, rudne vode i proizvodi rudnih vodah, hranenje, sredstva za spašavanje života, orudje i sprave ranarničke, ortopedijska sredstva, liekovi, uredjenje Ijekarnah, zubarski preparati i orudje, uredjenje bolnicah i mrtvačnicah, đružtvo „crvenoga križa", sredstva za desinfekciju zraka i tla i ostala sredstva javnoga zdravstva, napokon sredstva za dječju njegu, hranjenje i dječji razvitak, te dječje igre. Sitnice. šumsko gospodarstveni odnošaji petrovarađinske imovno obćine. Od vrlo velike je važnosti za trgovinu drva poznavanje šumskih odnošaja, a osobito odnošaja onih zemalja, koje bi danas mogle biti kao glavni izvor naše današnje trgovine sa drvi. Hrvatska i Slavonija, poglavito pako potonja, u tom je pogledu od vrlo velike važnosti. Već mnogo godina podmiruju tamošnje hrastove šume sva tržišta drva u Europi. Skoro cio trgovački sviet poznaje Slavoniju poradi njezinih drvnih proizvoda. Francezka drvna tržišta polažu jošte danas na ovu zemlju velike nade; Njemačka obskrbljuje svoje pivnice za pivo i vino sa bačvami od slavonskog đrveta ; Italija, Grčka, dapače Algir i Tunis, te daleka Amerika služe se slavenskim! dužicami, a tako isto i parižka tvornica pokućtva i umjetno atolarstvo u Londonu znadu veoma cieniti prednosti i veliku vriednost slavonskih hrastova za tamošnju industriju drva. Maleni broj ovih kupaca znade, da je ovo veliko blago Europe na izmaku. Slavonski hrastici jesu prezreli, te za kratko vrieme moraju pasti pod sjekirom. Za 40—50 god., ako ne i prije, neće se ni znati u povjesti europskih drvnih tržišta za slavonsko hrastovo drvo, jer ima na žalost još malo skoro sječivih porastlina, koje bi mogle nadoknaditi stare porastline. Sve do šestdesetih godina nijesu znala europska drvna tržišta o obstanku ovih hrastovih sastojina. Više od jednog stoljeća čekahu iste na izvoz, jer domaća na nizkom stepenu stojeća industrija nije mogla ove vriedne proizvode unovčiti. I tako zaostaše ove krasne šume ne uslied lošog gospodarstva, nego uslied oskudice na prođji. Sada su prisiljeni vlastnici istih u brzo ovo dragocieno drvo sa srebrom izmieniti. To vriedi bez razlike za sve posjednike hrastovih šuma, kao što i za imovnu obćinu bivše petrovarađinske krajiške pukovnije, koja danas posjeduje šumski prostor po prilici od 64.000 katastr. jutara. |
ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 164 ~ Nebi smjelo biti b*ez osobitih interesa za cienjene čitatelje ovoga lista, da upoznađu i svrhu naših imovnih obdina. Zato neka bude u kratko ovo razjašnjeno. Iz samog naziva vidljivo je, da ova imovina pripada obćinam, ali za svaku pojedinu obdinu nijesu šume posebice ođieljene. Naprotiv sve obdine jedne bivše krajičke pukovnije primile su prigodom diobe od države posebnu cjelinu, kojom one zajedno razpolažu i od koje one zajednički uživaju šumske koristi. Iz ovih šumfi, moraju se prije svega namiriti potrebe pravoužitnika sa gorivnim i gradjevnim drvom, te se samo suvišci od godišnjeg sjeka drvne gromađe smiju prodati. Na ovom temelju osniva se naročito prodaja Šuma naših imovnih obdina. Ako se opet povratimo na petrovaradinsku imovnu obdinu, neka bude mimogred spomenuto, da je ista jedna od najvedih, a uz to i od najimudnijih imovnih obdina. Nadalje mora se i to spomenuti, da imovne obćine ne nose ime po sjedištu uprave, ved da iste nose od naziva dotične bivše krajiške pukovnije. Sjelo brodske imovne obdine je n. p. u Vinkovcih, a sjelo petrovarađinske u Mitrovici. To je vriedno upamtiti, jer mnogi tudji drvotržac o tom ni ne sluti. Petrovarađinska imovna obdina, kako ved spomenusmo, jest jedna od najimudnijih imovnih obeina. Spomenuli smo takodjer, da njezine šume zapremaju površinu od 64.000 katastr. jutara. Vriednost njekog šumskog dobra ne može se po prostranstvu mjeriti, njegova vriednost ovisi o starosti i vrstnooi sastojina. Bogatstvo jedne imovna obdine prosuditi po površini bilo bi pogriešno i zavodljivo. Osvrnimo se samo na razliku izmedju vriednosti jedne visoke i nizke šume. Svaki grič ne zaslužuje ime „šuma." Na žalost mora se redi, da se vrlo malo osvrće na ovo načelo kod sabiranja statističkih podataka i kod prikazivavja šumsko-gospodarstvenog stanja jedne zemlje. Bosna i Hercegovina primjerice imadu takodjer prividno velik šumski posjed: površina tamošnjih šuma iznaša 2,700.000 hkt., ali je u tu površinu uračunano 1,400.000 hkt. griča (šikarja). Potonje može se smatrati kao šumsko, ali šuma ipak nije Hrvatska i Slavonija su u tom pogledu mnogo sretnije, akoprem se nemože uztvrditi, da i u ovih zemljah ovdje ondje zaprema grič mjesto šume. — Kod petrovarađinske imov. obdine nije tomu tako. Njezine sastojine zaslužuju naziv „šuma" u pođpunom smislu rieči. Jedino što manjka, jest pravilnost u razmjerju dobnih razreda. Nu to nije riedkost i kod drugih šumskih dobara i to ne samo u Hrvatskoj i Slavoniji, nego i u državah, koje stoje na mnogo višem stupnju kulture. — Nesmije se bo zaboraviti, da je uredjenje šuma posve nova nauka. Eazmjerje dobnih razreda svih sastojina ovdješnjih šuma bilo je god. 1885, ovako ustanovljeno: J" 21—40 . . . 6.576 41—60 n . . . 11.393 « 61 — 80 » . . . 7.563 81—100 . . . 2.644 101—120 . . . 1.129 t» preostane « Ukupno 50.138 jutara čistina bilo je 5.213, a močvara (bara) 8.576 jutara. Od tog doba promjenilo se je naravno ovo razmjerje, jer je posječeno od prezrelih hrastovih sastojina godimice 300—400, a od skoro sjeeivih sastojina 400—500 jutara. Ukupna šumska površina ove imovne obćine pođieljena je na 4 šumarije: Morovid, Klenak, Kupinovo i Surčiu. U potonjih trijuh šumarijah nalaze se pojedina stabla u dobi od 120 — 200 god. dočim su naprotiv u morovičkom šumskom kotaru stare sastojine pretežnije- Još danas nalazi se tamo do 9000 jutara starih sastojina. U ostalih trijuh šumarijah pretežnije su sastojine u starosti od 40—60 god. » » |
ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 165 - Hrast je posvuđ glavno drvo. Od ostalog drveda ima tu i grabrova i briestova, zatim na močvarnom tlu: biele topole; osim njekoliko mjesta, gdje je grab pretežniji, nalaze se iste vrsti u umjerenoj smjesi (jedva 1/10"/^) i u hrastovih sastojinah. Po gdje gdje pomješan je medju sastojinami i cer. Grabovina zaprema u svemu površinu od 800 jut. Doba joj varira izmedju 60—80 god. Akoprem joj je liep uzrast i fiista deblovina, nemože se ni sad prodati za lies, pa uslied toga služi pravoužitnikom za gorivo. Ne samo grabovina, već i najliepši hrastovi u prosnoj visini od 50 cm. ne mogu se ovdje u većih partijah uz bolju cienu prodati. Budući da u 3 šumarijah ; Klenak, Kupinovo i Surfiin neima sastojina, koje bi bile prikladne za proizvađjauje dužica, preostaje dakle samo §um. kotar moravički, u kojemu se stabla u velike prodavaju. Sva .godišnja sjefinja drvne gromade u ovoj imovnoj obćini iznaša po prilici 100.000 tvrdih metara. Odatle se godimice podmiruje potrebština pravoužitnika i to : a) na gorivu 60.000 m^ b) na gradjevnom drvu 2 — 3000 m^. a ostatak se pako putem javne dražbe prodaje i to u morovićkom šum. kotaru iz prezrelih sastojina. Pravoužitnikom doznačuju se u sječinah za pokriće njihovih potreba na gorivu odpadci od prodanih stabala i prestari hrastovi ili grabovina i hrastovi iz sitnih šumah (u sitnogoricah). Potreba pravoužitnika na gradjevnom drvu izračunana je na 1700 m*. Pošto hrastove sastojine nemogu dati potrebitu količinu stabala za grede od ustanovljene dužine, kakovu gradnja kuća i većih gospodarstvenih zgrada zahtjeva, naknadjuje se potrebito građjevno drvo za takove giadjevine novcem, te se samo za manje objekte u naravi izdaje. Ovaj način uveden je prije 2 godine, te se je uspješnim pokazao, jer to služi na probitak ne samo pravoužitnika, nego i blagajne imovne obćine. Glede šumske kulture čini se ovdje vrlo mnogo. Sječine pomladjuju se naravnim ili umjetnim načinom. Od 5213 jutara čistina, koje su postojale još u g. 1886., pošumljeno je već više od 3000 jutara; močvarna se tla polagano usušuju i nasadjuju, a mladikovina čisti. Posve je razumljivo, da se svagdje samo hrastovina uzgaja i timari. Za dalnju budućnost obilno se dakle ulaže, kako to tako i mora da bude. („Oesterr. Ung. Centralblatt fur Walderzeugnisse´´.) Najveća vrba nalazi se u Englezkoj u Haverholm perivoju „Lincolnshir." Izmjerili su ju prije 12 godina, pa je ta vrba imala stablo u visini od 30 cntm. nad zemljom u obsegu od preko 9 met., u visini od 130 centm. obseg od 7 met., a kod Đ´/a met. visine, gdje grane izbijaju, ima obseg od 13 met. U visini od 3´/a metra razgranjuje se ta vrba u 8 velikih grana, a svaka grana jaka je kao druga obična vrba. Na jednoj strani razširilc se grane i grančice 13 met., a na drugoj strani 9´/a met. Cielo drvo visoko je 13 met. Vriedno je spomenuti, da je ta vrba posve zdrava, prem ima do 1000 godina. Jeli žir otrov? Ministarstvo za poljodjelstvo u Englezkoj izdalo je prošle godine spis, u kojemu se gospodari upozoruju na taj već nesumnjivi fakat, da je žir za goveda otrovan. 0 toj stvari sad se pozitivno tvrdi, jer se je dokazalo, da žir, kojim se krmad žiri, ništa neškodi ovcam, ali za goveda, naročito za ona izpod dvie godine, pravi |
ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 166 — je otrov. Sijaset mlađe stoke svake godine ugine povodom tim, što se upušta u šumu baš onda, kada žir sa hrastova opada. Govedče, koje se žirom otruje, izgubi obično volju na jelo; ono ne jede, naglo mršavi, te dobije mozulje po jeziku, a bilo mu sporo i slabo kuca. Osim toga pada mu toplina tiela i napokon ugine (parne). S toga upozorujemo na to i mi naše gospodare, te im preporuSamo, da u žir samo krmad upuštaju, a drugu stoku neka čuvaju od šume za vrieme žirenja. To je potrebito s toga, što se zna, da govedče voli jesti žir, pa se lako dogoditi može, da se otruje i napokon ugine na golemu štetu gospodara. Bilo bi dobro, da na to paze i naši šumari, pa ako bi vlastitim motrenjemizkustvom o štetnom djelovanju žira kod goveda štogodj opazili, da onda poduče narod, neka svoja goveda čuva od šume, u kojoj žira ima, jer bi se mnogi žitelj mogao mentovati goveđčeta, koje bi mu u gospodarstvu dobro poslužiti moglo. Iztraživanje mozga kod. raznih pasmina pasa. Ovakova iztraživanja učinjena su po Rflđingeru (Vidi „Sitzungsbericht der Mtinchener Akađemie" 1894. str. 294.), pa je vrieđno, da se slieđedi posljedci ovakovog iztraživanja priobde, jer de zanimati naše lovce i gojitelje pasa: 1. Prem su brojke glede težine tiela i mozga promjenljive, te bi se mogle obsežnim daljnjim iztraživanjem izjednačiti, ipak je sada dokazano, da mozag u pasah već u prvoj godini života podpuno đoraste. 2. Najteži pas ima i najteži mozag. Težina mozga raste sa težinom tiela paa, ali u nejednakom razmjerju. 3. Relativna težina mozga mnogo je povoljnija u malenih i laganih pasa, nego kod velikih pasa. 4. U malenog i laganog psa ima na 1000 g. tjelesne težine mnogo više mozga, nego kod velikog psa. Zimotreni i dvostruki godovi. 0 ovom za svakoga šumara i drvarskog obrtnika zanimivom predmetu izvjestio je nedavno prof. dr. Kob. Hartig monakovsko botaničko družtvo na osnovu mnogih iztraživanja. U kratko navesti demo najhitnije iz razlaganja rečenog stručara. Ponajprije razložio je eieli niz pojava, koji se sbivaju u trupu drveta uslied studeni (zime). Kod ciče (ljute zime) steže se trup drveta, te se može od kore ođlupiti, tvoredi ona dojdudeg ljeta na nutarnjoj strani drvni kolut, koji nije čvrsto vezan ili vrlo mlohavo. Time nastaje u drvu „zimotreni" kolut. Pozni mrazovi u mjesecu svibnju uništuju mladi drvni kolut u najmladjih staničnih naslagah. Kora tvori na nutarnjoj strani novi godišnji kolut tako, da tim postaje takozvani „dvostruki god". Uslied naglo nastupivše zimske smrzaviee poslie toplog vremena stegnu se vanjske drvne nasla,ge tako, da se razkole u veliku zimotrenu piič. Na đolnjem kraju debla nastaju mnoge zrakaste i tangencijalne piiči t. j . unutarnje zimotrene razpukline uslied žestoke smrzaviee, ako naglo nastupajude toplo vrieme vanjske drvne naslage otopi i raztegne. Ako se dakle stablo smrzne i uslied toga trup drveta umanji, onda nastaje uslied žarenja sunca (prigrevice) u pozimku na južnoj i jugo-zapađnoj strani raztezanje i odlupljivanje kore. Kora se osuši, a time nastaju rane t. zv. „sunčane puci", te se ovakove rane za njekoliko godina opet prerastu. Upotrebljivanje piljevine (piletine, žagotine). Malo je komu poznato upotrebljivanje piljevine, pa se ipak ona upotrebljava u razne svrhe. Dobro bi bilo, oko bi se sa piljevinom pokusi učinili ondje, gdje je mnogo ima, jer se nebi ona ovako u tutanj razbacivala, a moglo bi se za nju i liepi novčić dobiti. Piljevina upotrebljava se sada u sliedede svrhe: |
ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 167 — 1. Jedan dio cementa pomieša se na suho sa 3 điela piljevine, a tad se dobro nakvasi i valjano pomieša. Ova od tud nastavša mješevina tlači se u drvenih kalupih na daske. Za jačenje bokova ulažu se navlažene, tanke sa vrbovimi šibami svezane žioke (letve). Ovakove daske mogu se upotrebljivati za međjuzidje ili za pokrivanje krovova, ako se premazu sa katranom od kamena ugljevja. Daske mogu se piliti i pribijati po volji. 2. Ako se piljevina sa vrućim katranom od kamena ngljevja i sa malom primjesom smole pomieša i u prikladnih kalupih tlači (tišti), onda se odtud dobije valjano gorivo , koje možeš rabiti kao dodatak kod loženja kamenim ugljenom. 9. Za zabrtvanje od suše nastalih pukotina na gredah, perilah (prislonah, perdah) i t. đ. utiska se u pukotine piljevina sa liepivom (zamaskom) od vrućeg katrana kamenog ugljevja i gline, a ovakova maz je nepromočiva i prieči gnjiloću. Lagane za međjuzidje i t. d. prikladne opeke mogu se tištenjem načiniti ođ 3 diela vapnenog gustiša i od 2 diela piljevine ili od 2 điela vapnenog gustiša, 1 điela cementa i 3 diela pieska sa 2 diela piljevine. 6. Ako se piljevina sa životinjskom krvju pomieša i jako utlači, onda ćemo dobiti liepu, umjetnu drvnu tvarinu, kojoj se može dati različiti oblik. 6. Dugotrajna žbuka (za požbukanje stiene) može se dobiti, ako se 3 količine cementa, 2 diela vapnenog gustiša, 2 điela piljevine i 5 diela nezemljastog oštrog pieska potrebitom vodom izmieša na žbuku. Cement, piesak i piljevina moraju se na suho izmiešati, te se tek onda primieša vapneni gustiš. Ovakova žbuka upotrebljava se vrlo dobro kod pravljenja vienca (korniža, atule, Gresims), ako se prije toga za najgornju naslagu melte upotrebi žbuka od cementa sa nješto vapnenog gustiša i sitnog pieska. Ako se poslie gotov vienac napoji sa smjesom od jednog diela sodenog tekućeg stakla i sa 4. điela kišniee ili potočne vođe, onda se postigne nečuvena dugotrajnost. Osobito dobro uvalja se ovakova smjesa onda, ako se piljevina prije kroz sito (rešeto) prosije, da se tako ođ drevnih iveraca očisti, a to je bolje, nego da se pomieša govedja dlaka, 7. Prem piljevina nedaje osobito dobro gnojivo, može se ipak upotrebiti za čvršće vezanje govedjeg gnoja, a može se rabiti kao mekan, suh ležaj za stoku u staji, te kao mješanac gnoj ili kao posipalo pločnika u gradovih. 8. Za čišćenje podova u crkvah ili za čišćenje stepenica u kucah i t. đ. rabi se izvrstno mokra piljevina, jer sav prah upija. 9. Cista, suha i prorešetana piljevina od mekog đrveta može se vrlo dobro rabiti za čišćenje kuhinjskog poauđja, tanjura i t. đ., ako se ovakovo posudje prije opere. 10. Sušilci mesa miješaju piljevinu medju gorivo, da bolje dimi. 11. Ako se piljevina dobro prosije i osuši, onda može služiti i kao posipalo mjesto pieska. 12 Ako se 25 klgr. katrana ođ kamenog ugljevja ugrije, te pomieša 2´/2 klgr. sumpornog cvieta i onda poslie talenja pridoda još i sitnog ratrošenog živog ili hidrauličkog vapna tako dugo, dok se takova smjesa više ueliepi i kod ohladjivanja ukoči, te ako se prigodom miešanja ovoj smjesi pridoda piljevine, i ova smjesa u kalupe ulije ili medju pločama valja, onda dobijemo takovo gradivo, koje se uspješno rabiti može za pokrivanje krovova ili za osušivanje vlažnih zidova. I za pravljenje okvira za slike, za rozete i druge nakite upotrebljava se sitna i suha piljevina. U tu svrhu uzima se pet đielova tutkala (stolarske klije) i jedan dio morunova mjehura, te se sve ovo u vođi kuha dotle, dok se tekućina, kad ohlađni ponješto skrutne, ali ne sgusti poput hladetine. Sad se ova tekućina dobro prociedi i k istoj pomieša toliko suhe izrešetane piljevine, đa postane dosta tvrdo tiesto. Ovakovo tiesto metne se u kalup, koji se uljem namasti, te se pokrije sa isto tako mastnom pločom i onda sgnječi. Kad se je ovakova smjesa u kalupu osušila, onda se iz njega iitrese i na dasku polože, da se konačno osuši. Iz takovog tiesta može se svašta praviti. |
ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 168 — Iz Bvega toga vidimo, da nam i piljevina kao drvna izmetina može koristiti u razne svrhe, pa se nadajmo, da u skoroj budućnosti neće s njome tako maćuhinski postupati, kao što se kod nas postupa još dan danas. Konačno vrieđno je spomenuti, da su njeki vinogradari nedavno kušali upotrebljivati piljevinu kao valjano sredstvo proti zarazi, odnosno proti uništenju vinograda po trsnom uaencu (filokseri), pa kad bi u tu svrhu rabljena piljevina ipak nješto prudila, poskočio bi i njezin ugled u velike. Umjetni pamuk (bumbak). Vrlo zanimivi člančić priobden je u „Ingenieur Civil" o proizvadjanju umjetnog pamuka, pa je vrieđno, da i mi šumari o tom koju znamo. Jelovo drvo razreze se na trupčide od 5 cm. duljine, te se prije toga u tu svrhu potrebiti jeliči od grana očiste i kora oljušti. Pomodju vodoravnog kolesa, koje je na svom obodu providjeuo aa više noževa, razdrobe se ovakovi trupčići u male iverčide od 3 — 4 cm. duljine i od takove širine. Uslied brzog okretanja toga kola sa noževi razdrobi se drvo vrlo brzo. Posije toga metne se na ovaj način razdrobljeno drvo u izpiraču (AVascliapparat) t. j . u raziti valjak, koji je 12 m. dug, i m. promjera i od 100 kub. met. sadržaja, te se sav izpuni takovim iverjem. Ova izpirača načinjena je iz bakra, a u nutri je obložena olovom. Pod ovakovu izpiraču pusti se vodena pai-a strujiti, a nakon 10 sati privađja se lužina od sođunovog solida (Natriumbisulfitlauge), te se sve ovo ugrije tlakom od 3 zračišta punih 32 do 36 sati. Ovakova izlužena drvna tvarina izpere se onda, te se mehaničko utlači, opet spere i tek onda stavi pod sušila (pod valjke za sušila). Ovakova tvarina nije ništa drugo, nego čista stanice vina. Da se ona dalje upriliči mora se primjesom od soliko-cinka, solične kiseline i kvasinovine ugrijati, a da se vlakna bolje spoje, i nješto malo ricinog ulja, sirova (cassein) i hladetine (gelatine). Pomočju končastog stroja iztište se konci iz kaševite tvarine, koji padaju u korito za pranje, a onda se stavi tvarina međju dva ugrijana valjka i napokon u slabu otopinu sodikova karbonata. Konačno se ova tvarina opere čistom vodom i stavi medju dva valjka za sušenje. Kad je i to gotovo, onda se konci namataju na okrečuće vitlide. Ovakov umjetni pamuk razlikuje se samo od pravoga time, što je nješto slabiji, ali se i tomu pomodi može. U ostalom može se s ovim pamukom sve lagano izradjivati, pa se roba iz ovog pamuka skoro u ničem nerazlikuje od one robe, koja je iz pravog pamuka satkana. Jedina je razlika u cieni. Umjetni pamuk proizvadja se vrlo jeftino, pa de se jedva modi natjecati pravi pamuk sa umjetnim, a to tim manje, što se umjetni pamuk nemože smatrati kao njekakva patvorina, jer je čista staničevina, kao što je čista staničevina i naš pravi pamuk. Madjal (divlji kesten) u šumi. Na pojedinih progalinah i prazninah u šumi, ako je mekota duboka, vrieđno je saditi madjal radi njegovog ploda. Kostanj od madjala vrlo rado jede divljač, — imenito srne i jeleni. Doduše takav je plod s prvine gorak, ali ako dulje vremena na tlu leži, onda biva meklji i izgubi svoju gorčinu. Pa mnogi šumar nebi trebao kostanj od madjala sakupljati ondje, gdje ga ima, kad bi ga dao po prazninah saditi u šumi, u kojoj se goji divljač, a tim bi se prišteđilo i na trošku i na trudu za sakupljanje i dovoz kestenja za prehranu divljači. Potreba praniene kiseline (praničnine, fosforovine) za šumske rastline. Za normalno proizvadjanje poljodjelskih pitomih rastlina računa se pranične kiseline sa 0´1"/Q sadržaja. Kohler ustanovio je analizom od 84 vrsti tla, da zemljište (oranica) sa 0"005 do O^OG"/« ´aadržiue prauičuo kiseline ne može povoljnu žetvu dati, to da se ovakovo zemljište primjesom pranične kiseline popraviti (poboljšati) i plodonosnim učiniti može. |