DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 164 ~ Nebi smjelo biti b*ez osobitih interesa za cienjene čitatelje ovoga lista, da upoznađu i svrhu naših imovnih obdina. Zato neka bude u kratko ovo razjašnjeno. Iz samog naziva vidljivo je, da ova imovina pripada obćinam, ali za svaku pojedinu obdinu nijesu šume posebice ođieljene. Naprotiv sve obdine jedne bivše krajičke pukovnije primile su prigodom diobe od države posebnu cjelinu, kojom one zajedno razpolažu i od koje one zajednički uživaju šumske koristi. Iz ovih šumfi, moraju se prije svega namiriti potrebe pravoužitnika sa gorivnim i gradjevnim drvom, te se samo suvišci od godišnjeg sjeka drvne gromađe smiju prodati. Na ovom temelju osniva se naročito prodaja Šuma naših imovnih obdina. Ako se opet povratimo na petrovaradinsku imovnu obdinu, neka bude mimogred spomenuto, da je ista jedna od najvedih, a uz to i od najimudnijih imovnih obdina. Nadalje mora se i to spomenuti, da imovne obćine ne nose ime po sjedištu uprave, ved da iste nose od naziva dotične bivše krajiške pukovnije. Sjelo brodske imovne obdine je n. p. u Vinkovcih, a sjelo petrovarađinske u Mitrovici. To je vriedno upamtiti, jer mnogi tudji drvotržac o tom ni ne sluti. Petrovarađinska imovna obdina, kako ved spomenusmo, jest jedna od najimudnijih imovnih obeina. Spomenuli smo takodjer, da njezine šume zapremaju površinu od 64.000 katastr. jutara. Vriednost njekog šumskog dobra ne može se po prostranstvu mjeriti, njegova vriednost ovisi o starosti i vrstnooi sastojina. Bogatstvo jedne imovna obdine prosuditi po površini bilo bi pogriešno i zavodljivo. Osvrnimo se samo na razliku izmedju vriednosti jedne visoke i nizke šume. Svaki grič ne zaslužuje ime „šuma." Na žalost mora se redi, da se vrlo malo osvrće na ovo načelo kod sabiranja statističkih podataka i kod prikazivavja šumsko-gospodarstvenog stanja jedne zemlje. Bosna i Hercegovina primjerice imadu takodjer prividno velik šumski posjed: površina tamošnjih šuma iznaša 2,700.000 hkt., ali je u tu površinu uračunano 1,400.000 hkt. griča (šikarja). Potonje može se smatrati kao šumsko, ali šuma ipak nije Hrvatska i Slavonija su u tom pogledu mnogo sretnije, akoprem se nemože uztvrditi, da i u ovih zemljah ovdje ondje zaprema grič mjesto šume. — Kod petrovarađinske imov. obdine nije tomu tako. Njezine sastojine zaslužuju naziv „šuma" u pođpunom smislu rieči. Jedino što manjka, jest pravilnost u razmjerju dobnih razreda. Nu to nije riedkost i kod drugih šumskih dobara i to ne samo u Hrvatskoj i Slavoniji, nego i u državah, koje stoje na mnogo višem stupnju kulture. — Nesmije se bo zaboraviti, da je uredjenje šuma posve nova nauka. Eazmjerje dobnih razreda svih sastojina ovdješnjih šuma bilo je god. 1885, ovako ustanovljeno: J" 21—40 . . . 6.576 41—60 n . . . 11.393 « 61 — 80 » . . . 7.563 81—100 . . . 2.644 101—120 . . . 1.129 t» preostane « Ukupno 50.138 jutara čistina bilo je 5.213, a močvara (bara) 8.576 jutara. Od tog doba promjenilo se je naravno ovo razmjerje, jer je posječeno od prezrelih hrastovih sastojina godimice 300—400, a od skoro sjeeivih sastojina 400—500 jutara. Ukupna šumska površina ove imovne obćine pođieljena je na 4 šumarije: Morovid, Klenak, Kupinovo i Surčiu. U potonjih trijuh šumarijah nalaze se pojedina stabla u dobi od 120 — 200 god. dočim su naprotiv u morovičkom šumskom kotaru stare sastojine pretežnije- Još danas nalazi se tamo do 9000 jutara starih sastojina. U ostalih trijuh šumarijah pretežnije su sastojine u starosti od 40—60 god. » » |