DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 43     <-- 43 -->        PDF

- 165 -


Hrast je posvuđ glavno drvo. Od ostalog drveda ima tu i grabrova i briestova,
zatim na močvarnom tlu: biele topole; osim njekoliko mjesta, gdje je grab pretežniji,
nalaze se iste vrsti u umjerenoj smjesi (jedva 1/10"/^) i u hrastovih sastojinah.


Po gdje gdje pomješan je medju sastojinami i cer. Grabovina zaprema u svemu
površinu od 800 jut. Doba joj varira izmedju 60—80 god. Akoprem joj je liep uzrast
i fiista deblovina, nemože se ni sad prodati za lies, pa uslied toga služi pravoužitnikom
za gorivo. Ne samo grabovina, već i najliepši hrastovi u prosnoj visini od
50 cm. ne mogu se ovdje u većih partijah uz bolju cienu prodati.


Budući da u 3 šumarijah ; Klenak, Kupinovo i Surfiin neima sastojina, koje bi
bile prikladne za proizvađjauje dužica, preostaje dakle samo §um. kotar moravički, u
kojemu se stabla u velike prodavaju.


Sva .godišnja sjefinja drvne gromade u ovoj imovnoj obćini iznaša po prilici 100.000
tvrdih metara. Odatle se godimice podmiruje potrebština pravoužitnika i to :
a) na gorivu 60.000 m^


b) na gradjevnom drvu 2 — 3000 m^.
a ostatak se pako putem javne dražbe prodaje i to u morovićkom šum. kotaru iz prezrelih
sastojina.


Pravoužitnikom doznačuju se u sječinah za pokriće njihovih potreba na gorivu
odpadci od prodanih stabala i prestari hrastovi ili grabovina i hrastovi iz sitnih šumah
(u sitnogoricah).


Potreba pravoužitnika na gradjevnom drvu izračunana je na 1700 m*. Pošto
hrastove sastojine nemogu dati potrebitu količinu stabala za grede od ustanovljene dužine,
kakovu gradnja kuća i većih gospodarstvenih zgrada zahtjeva, naknadjuje se potrebito
građjevno drvo za takove giadjevine novcem, te se samo za manje objekte u
naravi izdaje.


Ovaj način uveden je prije 2 godine, te se je uspješnim pokazao, jer to služi
na probitak ne samo pravoužitnika, nego i blagajne imovne obćine.
Glede šumske kulture čini se ovdje vrlo mnogo.


Sječine pomladjuju se naravnim ili umjetnim načinom. Od 5213 jutara čistina,
koje su postojale još u g. 1886., pošumljeno je već više od 3000 jutara; močvarna
se tla polagano usušuju i nasadjuju, a mladikovina čisti.


Posve je razumljivo, da se svagdje samo hrastovina uzgaja i timari. Za dalnju
budućnost obilno se dakle ulaže, kako to tako i mora da bude.


(„Oesterr. Ung. Centralblatt fur Walderzeugnisse´´.)


Najveća vrba nalazi se u Englezkoj u Haverholm perivoju „Lincolnshir." Izmjerili
su ju prije 12 godina, pa je ta vrba imala stablo u visini od 30 cntm. nad
zemljom u obsegu od preko 9 met., u visini od 130 centm. obseg od 7 met., a kod
Đ´/a met. visine, gdje grane izbijaju, ima obseg od 13 met.


U visini od 3´/a metra razgranjuje se ta vrba u 8 velikih grana, a svaka
grana jaka je kao druga obična vrba. Na jednoj strani razširilc se grane i grančice
13 met., a na drugoj strani 9´/a met. Cielo drvo visoko je 13 met. Vriedno je spomenuti,
da je ta vrba posve zdrava, prem ima do 1000 godina.


Jeli žir otrov? Ministarstvo za poljodjelstvo u Englezkoj izdalo je prošle godine
spis, u kojemu se gospodari upozoruju na taj već nesumnjivi fakat, da je žir za
goveda otrovan.


0 toj stvari sad se pozitivno tvrdi, jer se je dokazalo, da žir, kojim se krmad
žiri, ništa neškodi ovcam, ali za goveda, naročito za ona izpod dvie godine, pravi