DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1895 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 168 — Iz Bvega toga vidimo, da nam i piljevina kao drvna izmetina može koristiti u razne svrhe, pa se nadajmo, da u skoroj budućnosti neće s njome tako maćuhinski postupati, kao što se kod nas postupa još dan danas. Konačno vrieđno je spomenuti, da su njeki vinogradari nedavno kušali upotrebljivati piljevinu kao valjano sredstvo proti zarazi, odnosno proti uništenju vinograda po trsnom uaencu (filokseri), pa kad bi u tu svrhu rabljena piljevina ipak nješto prudila, poskočio bi i njezin ugled u velike. Umjetni pamuk (bumbak). Vrlo zanimivi člančić priobden je u „Ingenieur Civil" o proizvadjanju umjetnog pamuka, pa je vrieđno, da i mi šumari o tom koju znamo. Jelovo drvo razreze se na trupčide od 5 cm. duljine, te se prije toga u tu svrhu potrebiti jeliči od grana očiste i kora oljušti. Pomodju vodoravnog kolesa, koje je na svom obodu providjeuo aa više noževa, razdrobe se ovakovi trupčići u male iverčide od 3 — 4 cm. duljine i od takove širine. Uslied brzog okretanja toga kola sa noževi razdrobi se drvo vrlo brzo. Posije toga metne se na ovaj način razdrobljeno drvo u izpiraču (AVascliapparat) t. j . u raziti valjak, koji je 12 m. dug, i m. promjera i od 100 kub. met. sadržaja, te se sav izpuni takovim iverjem. Ova izpirača načinjena je iz bakra, a u nutri je obložena olovom. Pod ovakovu izpiraču pusti se vodena pai-a strujiti, a nakon 10 sati privađja se lužina od sođunovog solida (Natriumbisulfitlauge), te se sve ovo ugrije tlakom od 3 zračišta punih 32 do 36 sati. Ovakova izlužena drvna tvarina izpere se onda, te se mehaničko utlači, opet spere i tek onda stavi pod sušila (pod valjke za sušila). Ovakova tvarina nije ništa drugo, nego čista stanice vina. Da se ona dalje upriliči mora se primjesom od soliko-cinka, solične kiseline i kvasinovine ugrijati, a da se vlakna bolje spoje, i nješto malo ricinog ulja, sirova (cassein) i hladetine (gelatine). Pomočju končastog stroja iztište se konci iz kaševite tvarine, koji padaju u korito za pranje, a onda se stavi tvarina međju dva ugrijana valjka i napokon u slabu otopinu sodikova karbonata. Konačno se ova tvarina opere čistom vodom i stavi medju dva valjka za sušenje. Kad je i to gotovo, onda se konci namataju na okrečuće vitlide. Ovakov umjetni pamuk razlikuje se samo od pravoga time, što je nješto slabiji, ali se i tomu pomodi može. U ostalom može se s ovim pamukom sve lagano izradjivati, pa se roba iz ovog pamuka skoro u ničem nerazlikuje od one robe, koja je iz pravog pamuka satkana. Jedina je razlika u cieni. Umjetni pamuk proizvadja se vrlo jeftino, pa de se jedva modi natjecati pravi pamuk sa umjetnim, a to tim manje, što se umjetni pamuk nemože smatrati kao njekakva patvorina, jer je čista staničevina, kao što je čista staničevina i naš pravi pamuk. Madjal (divlji kesten) u šumi. Na pojedinih progalinah i prazninah u šumi, ako je mekota duboka, vrieđno je saditi madjal radi njegovog ploda. Kostanj od madjala vrlo rado jede divljač, — imenito srne i jeleni. Doduše takav je plod s prvine gorak, ali ako dulje vremena na tlu leži, onda biva meklji i izgubi svoju gorčinu. Pa mnogi šumar nebi trebao kostanj od madjala sakupljati ondje, gdje ga ima, kad bi ga dao po prazninah saditi u šumi, u kojoj se goji divljač, a tim bi se prišteđilo i na trošku i na trudu za sakupljanje i dovoz kestenja za prehranu divljači. Potreba praniene kiseline (praničnine, fosforovine) za šumske rastline. Za normalno proizvadjanje poljodjelskih pitomih rastlina računa se pranične kiseline sa 0´1"/Q sadržaja. Kohler ustanovio je analizom od 84 vrsti tla, da zemljište (oranica) sa 0"005 do O^OG"/« ´aadržiue prauičuo kiseline ne može povoljnu žetvu dati, to da se ovakovo zemljište primjesom pranične kiseline popraviti (poboljšati) i plodonosnim učiniti može. |