DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 11 <-- 11 --> PDF |
_. 181 — ođnošaji, uviek više akademićkog značaja, pošto dobni razredi nisu prostorom odieljeni, a sam promjer nemože da nam predstavlja sjegurno mjerilo za starost, kako je to već i prije spomenuto Mi smo stog razloga odustali od teoretičkog prora6unanja, pa smo stvorili mjesto dobnih razreda, razrede drvne gromade. 8. Ovi razredi drvne gromade stvoreni su samo u tu svrhu, da se one sastojine, koje su drvom bogatije i koje će se ponajprije sjeći, u sastojnovidih tamnijom bojom označiti mogu za razliku od onih sastojina, koje sadržavaju manju drvnu gromadu. Mi smo stavili u I. razred drvne gromade sastojine sa 0—100 m´ drvne gromade po 1 ha II. razred drvne gromade sastojine sa 101—200 m´ drvne gromade po 1 za III. razred drvne gromade sastojine sa 201—300 m* drvne gromade po 1 ha IV. razred drvne gromade sastojine sa preko 300 m´ drvne gromade po 1 ha U prvi razred drvne gromade spadaju kulture, koje su izvedene na negdašnjih čistih sječah, kao i naravni pomladci sa vrlo malo jačeg drveća- Pošto se prigodom vodjenja preborne sječe može sniziti drvna zaliha na 200 m^ po 1 ha, to stoji II. razred drvne gromade još izvan sječne osnove, naprotiv se pako u IV. razredu drvne gromade u prvom redu sječi imaju. Po specijalnom opisu sastojina pripada prema sadanjim odnošajem: I. razredu drvne gromade 455 02 ha II. razredu drvne gromade 806-28 ha. III. razredu drvne gromade 2876 71 ha. IV. razredu drvne grrmade 2647´43 ha. U pričuvi 13644 ha. Pošto je uzeta preborna šuma kao vrst uzgoja, to će postajati oblik sastojina sve po malo jednoličan, a napokon će svi razredi drvne gromade preći u III. razred, kojega popriečna drvna gromada na deblovini iznaša 250^ 9. Proračunanje prirasta. Prirast kolikoće težko je u prebornoj šumi ustanoviti, pošto se iztraživanja na pojedinih uzor-stablih nemogu kao občenito vriedna uzeti, kako je to već i prije više puta spomenuto. Mi smo ali činili ovako: Uzeli smo na svakoj stojbini vrtočinu (pomoćju svrdla za prirast) od stabala svakog razreda debljine. Na vrtočini mjerili smo u milimetrih prirast debljine za posljednjih 10 godina i to tako, da smo ukupno širinu 10 godišnjih godova ustanovili i sa 2 pomnožili. Aritmetička sredina svijuh u jednom razredu proračunanih brojeva prirasta debljine uzela se je kao prirast debljine uzor-stabla dotičnog razreda debljine. Iz tog 10 godišnjeg prirasta debljine za pojedino stablo izračunao se prirast kolikoće. Proračunanje uzsliedilo je iz gore navedene skrižaljke drvne gromade i to time, da se je ustanovila kolikoća, za koju će stablo više imati, kad bi u promjeru za toUko milimetara priraslo, koliko je to izračunanim prirastom debljine navedeno. Ako dielimo taj prirast kolikoće sa 10, to ćemo dobiti jednogodišnji prirast kolikoće za uzor-stabla svakog razreda debljine. Taj je |