DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 14     <-- 14 -->        PDF

_ 184 —


katastralni čisti priiiod, to jest iznos od 0-80 for. po 1 ha. Ako uzmemo u
gospodarenje postotnjak od SV//;,, onda ćemo dobiti za zemljištnu vriednost
iznos od 32 for. i vriednost drvne zaliiie u iznosu 12´2 for., a za glavnicu
upravnih i poreznih troškova iznos od 90 for., po tomu stezni slomak od Vs.
Ako pomnožimo sbroj proračunanih postotaka prirasta kolikoće i kakvoće ovim
mienilcem (Ređuctionszahl), onda ćemo dobiti sliedeće uputne postotke:


I. II. III. IV. razred debljine
jela 4-33 2-75 2-25 1-05
bukva 4-47 2-25 MG 0.47
Dočim jela pokazuje još u debljini od 50 cm. uputni postotak, koji je


samo malo spao izpod uzetog postotnjaka od 2 50, pokazuje se to isto kod
bukve već u debljini od 40 cm. Motrimo li same postotke prirasta, to ćemo
viditi, kako se čini, da bukva dolazi kod mnogo manje debljine, nego jela u
svoju gospodarstvenu i financijalnu zrelost. Uzmemo pak sada u obzir, da jela
u IV. razredu debljine domašuje starost od x + 103 godina, bukva pak dolazi
sa starošću od x + 105 godina tekar u III. razred debljine, a dočim se x
obijuh vrsti može uzeti kao jednako vriedan, to će svakomu jasno biti, da je
bukva sa 40 cm. promjera približno iste starosti, koje i jela sa 50 cm. u
promjeru. Po tom dakle i uputni postotak obijuh vrsti pada izpod uzetog postotnjaka
u istoj starosti od poprilično x -}- 100 godina. Drugimi riečmi, da
jela postaje linancijalno zrela, kad predje u IV. razred, debljine, dočim bukva,
kad stupi u III.


11. Potanki opis sastojina. Biti će dostatno, ako ovdje samo
u kratko spomenemo, koji su podatci za svaku sastojinu izpitani, odnosno proračunani
i sastavljeni u skrižaljkah. Iz kratkog opisa položaja i tla sliede podatci
0 razredu drvne gromade, dobrote, sklopa ili obrasta, vrsti drva u desetinkah
drvne gromade, zatim podatci o broju stabala i drvne gromade u svakom razredu
debljine i to posebice za svaku vrst drva, zatim sliede podatci o sbroju
temeljnica stabala po 1 ha, i napokon tekući godišnji prirast po 1 ha. i na
cieloj površini. Taj je prirast dobiven tako, da se je u svakom razredu debljine
prirast uzor-stabla pomnožio sa brojem stabala. Napokon nalazimo u tom opisu
sastojina podatke o broju onog starog drveća, koje je ostavljeno (ostavci, Uberstande),
te kojega promjer mjeri preko 80 era., zatim o množini pomladka,
a na koncu spomenute su mjere, koje bi se kao nuždne u gospodarenju izvesti
imale.
B. Sastavak gospodarstvene osnove.
Do sada spomenute taksatorne predradnje daju nam dostatno podataka i
stanovišta, na temelju kojih ćemo moći izračunati prihod preborne šume, bilo
to po kojemu god načinu, koji se u tu svrhu za prebornu šumu preporučuje.
Prilagodjivajuć se izpitanim naravnim vanjskim i nutarnjim šumskim odnošajem,
uzeli smo u tu svrhu sliedeći način.


1. Cilj gospodarenja. Za svrhu budućeg gospodarenja bile su