DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 14 <-- 14 --> PDF |
_ 184 — katastralni čisti priiiod, to jest iznos od 0-80 for. po 1 ha. Ako uzmemo u gospodarenje postotnjak od SV//;,, onda ćemo dobiti za zemljištnu vriednost iznos od 32 for. i vriednost drvne zaliiie u iznosu 12´2 for., a za glavnicu upravnih i poreznih troškova iznos od 90 for., po tomu stezni slomak od Vs. Ako pomnožimo sbroj proračunanih postotaka prirasta kolikoće i kakvoće ovim mienilcem (Ređuctionszahl), onda ćemo dobiti sliedeće uputne postotke: I. II. III. IV. razred debljine jela 4-33 2-75 2-25 1-05 bukva 4-47 2-25 MG 0.47 Dočim jela pokazuje još u debljini od 50 cm. uputni postotak, koji je samo malo spao izpod uzetog postotnjaka od 2 50, pokazuje se to isto kod bukve već u debljini od 40 cm. Motrimo li same postotke prirasta, to ćemo viditi, kako se čini, da bukva dolazi kod mnogo manje debljine, nego jela u svoju gospodarstvenu i financijalnu zrelost. Uzmemo pak sada u obzir, da jela u IV. razredu debljine domašuje starost od x + 103 godina, bukva pak dolazi sa starošću od x + 105 godina tekar u III. razred debljine, a dočim se x obijuh vrsti može uzeti kao jednako vriedan, to će svakomu jasno biti, da je bukva sa 40 cm. promjera približno iste starosti, koje i jela sa 50 cm. u promjeru. Po tom dakle i uputni postotak obijuh vrsti pada izpod uzetog postotnjaka u istoj starosti od poprilično x -}- 100 godina. Drugimi riečmi, da jela postaje linancijalno zrela, kad predje u IV. razred, debljine, dočim bukva, kad stupi u III. 11. Potanki opis sastojina. Biti će dostatno, ako ovdje samo u kratko spomenemo, koji su podatci za svaku sastojinu izpitani, odnosno proračunani i sastavljeni u skrižaljkah. Iz kratkog opisa položaja i tla sliede podatci 0 razredu drvne gromade, dobrote, sklopa ili obrasta, vrsti drva u desetinkah drvne gromade, zatim podatci o broju stabala i drvne gromade u svakom razredu debljine i to posebice za svaku vrst drva, zatim sliede podatci o sbroju temeljnica stabala po 1 ha, i napokon tekući godišnji prirast po 1 ha. i na cieloj površini. Taj je prirast dobiven tako, da se je u svakom razredu debljine prirast uzor-stabla pomnožio sa brojem stabala. Napokon nalazimo u tom opisu sastojina podatke o broju onog starog drveća, koje je ostavljeno (ostavci, Uberstande), te kojega promjer mjeri preko 80 era., zatim o množini pomladka, a na koncu spomenute su mjere, koje bi se kao nuždne u gospodarenju izvesti imale. B. Sastavak gospodarstvene osnove. Do sada spomenute taksatorne predradnje daju nam dostatno podataka i stanovišta, na temelju kojih ćemo moći izračunati prihod preborne šume, bilo to po kojemu god načinu, koji se u tu svrhu za prebornu šumu preporučuje. Prilagodjivajuć se izpitanim naravnim vanjskim i nutarnjim šumskim odnošajem, uzeli smo u tu svrhu sliedeći način. 1. Cilj gospodarenja. Za svrhu budućeg gospodarenja bile su |