DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 17 <-- 17 --> PDF |
^ — 187 — Razumjeva se samo po sebi, da se proračunani broj jelovih stabala u istinu tako dugo neće za sjeSu označiti, dok imade stabala višeg sjecivnog razi´eđa, a doklem će se ovi posjeći, dotle će već preći dovoljan broj stabala slabijeg razreda u sječivni razred. Ako računamo označeni broj stabala u jedrih metrih, onda ćemo dobiti sliedeći prihod na drvnoj gromadi deblovine: tvrdo meko sbroj 13.900 31.800 27.700 m^. Pošto tekući godišnji prirast cielog uredjajnog razreda iznaša 12.038 m*. tvrdog drva, a 19.586 m´. mekog drva, ukupno dakle 3r62l m´, to će se prema tomu prirastu uživati: na tvrdom drvu više za 1862 m*. na mekom manje za 5786 ^ u opće pak premalo za 3924 „ Obzirom na veću rentabilnost u buduće koritsno je, da se umanji gojenje bukve, naprotiv pako da se umnoža skupocienija jela. 5. Dalnji propisi g^ospodarstvene osnove. Pošto se u ovoj cieloj razpravi radilo u glavnom o tome, da se razloži postupak, kako se iz posljedka izmjere drvne gromade dade na najjednostavniji način izvesti uređjenje prihoda, to ćemo samo u kratko spomenuti, koje dalnje podatke sadržaje gospodarstvena osnova. U odjelu 0 sjekoredu i o pravilih sječe zadovoljili smo se time, da smo naglasili kao glavno načelo za označivanje sječe: U svakom odjelu, koji dolazi na red za sječu, imadu se uzeti sva financijalno zrela stabla, u koliko to nebi inače zahtjevali obziri na pomladak ili uzčuvanje tla." Točno držanje tog načela usrediti će sve radnje sječe i dovesti do toga, da će se prigodom druge sječe nakon po prilici 25 godina zaista moći uzeti bez izbora sva sječiva stabla, kako su to pokazala praktična iztraživanja u drugih sličnih šumah. U ostalom bave se pravila sječe ponajviše sa pitanjem, na koji se način prigodom sječe imade dati prednost jeh naprama bukvi. 0 tom, jeli se imade u prebornoj šumi glavni užitak od međjutimnog odieljeno računati, mogu biti mienja vrlo različita. Mi smo se odlučili na odie- Ijeno računanje, te brojimo u glavni užitak: a) sva odpadajuća stabla iz III. i IV. razreda debljine, b) stabla iz II. razreda, ako na jedan hektar odpada više od 24 stabla (broj stabala po 1 ha. iznosi u II. razredu 68 komada, u III. razredu 44 komada, razlika 24); uzeti više nego 24 komada, bilo bi na uštrb potrajnosti prihoda na drvu. Naprotiv spada u medjutimni užitak: a) sva stabla preko 80 cm. debljine. b) sva stabla I. i III, razreda, ako se nedogodi slučaj naveden gore pod b). c) prigodom poredjivanja izvađjena stabla, koja su slabog rasta ili su pako boležljiva i ako pojedince dolaze. Nadalje je u gospodarstvenoj osnovi točno naznačen i opisan način budućeg |