DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 188 — unovčenja sječivnog prihoda, zatim je nacrtana ogojna osnova i osnova o gradnji puteva i napokon proraćunana je buduća šumska renta. Na koncu je opisano, kako se ima voditi gospodarstvena knjiga, te na poseb iztaknuta važnost sabiranja raznih podataka drvne trgovine u svakom njezinom pravcu. B. K. Pravni odnošaji i obskrba vlastelinskih činovnika."^ Svaki službodavac, ako si želi osigurati valjano činovničtvo, koje će trajno i uspješno njemu na korist djelovati, mora u prvom redu nastojati, da se urede pravni odnošaji izmedju njega i služećih mu organa. Za dužnosti, što ih službeni propisi i naputci služećem činovniiitvu nameću, — koji propisi i naputci za svaku kategoriju činovnika točno precizirani biti moraju, i za kojih točno vršenje su isti odgovorni, — imadu biti osigurana prava i zahtjevi, što ih za vršenje tih svojih dužnosti od službodavca tražiti mogu. Samo na temelju ovakove uzajamnosti medju gospodarom i činovnikom dadu se postići sile, koje su kadre svako valjano gospodarstvo unaprediti i na korist istog uzraditi. Ovi pravni odnošaji uređjeni su kod gospodarstva, stojećih pod neposrednom upravom države, kao i kod većine gospodarstva, nad koji mi ista vrhovni nadzor vrši, valjanimi zakoni tako, da svaki činovnik može mirno i bezbrižno u svoju budućnost gledati, ako svoje dužnosti u redu vrši. Nu žalibože isto ovo uztvrditi nemožemo za veliki dio činovnika, nalazećih se u privatnih i vlastelinskih službah, kojih pravni odnošaji zakonom uređjeni nijesu, već su ta prava i s istimi skopčane dužnosti ugovorom izmedju službođavaca i služećeg organa utvrdjena. Manjkavost podloge, na kojoj se osnivaju pravni odnošaji vlastelinskih činovnika, vuče za sobom čitavi niz raznih inkonveniencija. Ako i neima dvojbe, da će se ti pravni odnošaji privatnog činovničtva svojedobno zakonom urediti, svakako je dužnost kako službodavaeS,, tako i činovnika samih, da si te odnošaje sporazumno urede, kako bi isti interesu jednih i drugih pravedno odgovarali. Osobito glede obskrbe vlastelinskih činovnika za slučaj nemoći ili starosti, mora se priznati, da se isti nalaze u vrlo lošem položaju. Akoprem se je veliki dio privatnih službođavaca hvalevriednim nastojanjem pobrinuo, da ustrojenjem raznih mirovinskih i obskrbnih zaklada obezbiedi položaj i budućnost svojih činovnika i njihovih obitelji, držeć pred očima uvodno spomenuto načelo. * Svraćamo svu pozornost p. n. gg. Činovnika sukromnog posjeda na ovaj članak, koga priobdujemo, jer su mnogi od njih članovi našega hrv.-slav. šumarskoga đružtva. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 19 <-- 19 --> PDF |
_ 189 — da je valjanom gospodarstvu pravi temelj valjano i sdušno činovničtvo, kojeg uzdržanje je bezuvjetno odvisno o osiguranih mu prava i povlastica, to ipak množina vlastelinskih činovnika služi u odnošajih, koji mu nikakove nade na osiguranu budućnost ne pružaju. Mnogi i mnogi službođavac ne može se odlučiti, da preduzme stalna sredstva za obskrbu svojih činovnika i njihovih obitelji, već mnogi smatra takovu obskrbu djelom milosti, koji istim uzkratiti ne kani i uzkratiti neće, te bi bilo izpod njegove časti, da ovakove zahtjeve unapred osigurati mora; — mnogi se dakle neće da obveze za ono, što je do sada kao milost dieliti običavao. Da ovakovim postupkom mogu nastati vrlo kritični položaji za vlastelinske činovnike, osobito u slučaju nagle i nenadane promjene službodavca usljed smrti prijašnjeg gospodara, ili ako vlastelinske dobro predje u ruke drugoga, može svatko lako uviditi. A i za vrieme ugovorenog službovanja može momentana uzrujanost s jedne ili s druge strane povući za sobom neugodnih konsekvencija, koje obskrbu službujućeg osoblja i njegove obitelji u opasan položaj dovesti mogu. Ne izključiv dakle mogućnost ovakovih slučajeva, nastaje potreba, da se vlastelinski činovnik za osiguranje svoje budućnosti i svojih drugim načinom pobrine, pa da si stvori ili osigura glavnicu, koja bi mu u kritičnih časovih pomoć pružiti mogla. Ovo može postići dvojakim načinom — naime, da si takovu glavnicu osnuje prištednjom s^m, što svakako ovisi o tom, da li iznos beriva, što ih uživa, takovu prišteduju u obće dopušta, — ili pako, da si tu glavnicu kod kojeg osigurajućeg družtva redovitimi prinosi osigura. Prvom načinu mogla bi se dati prednost, kada bi se unapred znati moglo, da će se štednja redovito i bez zaprieka izvesti moći i da neće biti od potrebe ušteđjeni kapital do opredieljene dobe dirati. Nu žalibože za sve ovo jamčiti ne možemo. Niti predloži sigurnost za redovitu uplatu štedovnih uložaka, niti se moše uztvrditi, da se isti prije dobe načeti neće, a nezna se, neće li nastupiti uslied bolesti i nemoćnosti i prije slučaj, da će se štednjom prestati, dapače da će se već uštedjena glavnica načeti morati. Zato će biti za dotičnog činovnika probitačnije, da si osigura stanovitu rentu kod kojeg osigurajućeg družtva, jer ovo ne samo da mu osigurava nakon ustanovljenog roka razmjerno prema uplaćenom prinosu stalni dohodak, već mu za slučaj prije nastupivše nemoćnosti, a njegovoj obitelji za slučaj njegove smrti, zajamčuje stalnu pripomoć. Predmnievajuć, da obskrba privatnih činovnika u najbližem vremenu zakonom uredjena biti neće, pa obazriev se na probitke, koje valjan osigurajući zavod svojim članovom pružiti može, odlučilo je društvo vlastelinskih činovnika u Beču, da u svojem krilu na temelju austrijskog zakona o pomoćnih blagajna od god. 1892. osnuje takov dobrotvorni zavod, koji će vlastelinskim činovnikom mogućnost pružiti, da sebi i svojim uz povoljne uvjete budućnost osiguraju. Korist ovoga zavoda, kao i načela, na kojih je svoja pravila osnovao, spomenuti ćemo u kratko u sliedećem. 14 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 190 — Stanovište da svojim članovom omogući što veći probitak uz najmanje žrtve, dalo je povoda spomenutom družtvu, da si osnuje vlastiti osigurajući zavod, kojeg redoviti članovi biti će ujedno i dioničari (vlastnici) istoga i time jedini učestnici dohodka, proiztičućeg iz uplaćenih prinosa i kamata osnovanih glavnica. Dakako da isti preuzimaju na se i sav riziko zavoda, nu ovaj riziko se umanjuje sa brojem članova i dade se na minimum svesti. Izmjera premija upriličena je obzirom na uzajamnost zavoda i njegovih članova tako, da će i u najnepovoljnijih prilika zadruga svojim obvezam udovoljiti moći, te se osniva na točnih statisačkih podatcih o umrlosti i nemoćnostii a za temelj obračunu uzet je samo 3^/2% kamatnjak. Kod ustanovljenja osigurajućih uvjeta i sastavka odnosnih tabela pazilo se je na to, da se isti prilagode jur postojećim obćim mirovinskim prinosom. Kao što mirovinski propisi osiguravaju činovniku posije 40-godišnjeg neprekidnog službovanja podpunu mirovinu kao doživotnu obskrbu, isto tako osiguravaju pravila ovog zavoda svojim redovitim članovom nakon 40-godišnje pripadnosti podpuni iznos (maximum) postići moguće obskrbne rente, a za slučaj prije tog roka nastupivše nemoći stanovitu stalnu pripomoć tako, da svaki član već od prvog momenta uživa blagodati ovog zavoda. Zakon o pripomoćnih zadrugah od god. 1892., na temelju kojeg je ovaj zavod osnovan, omogućuje članovom istoga, osim osiguranja obskrbnih renta za slučaj starosti i nemoćnosti. da si mogu uz povoljne uvjete osigurati stanovite novčane iznose za pokriće pogrebnih troškova (pogrebnina), podpore za udove i sirote, podpore za bolestnike i stanovite iznose za korist nekog trećeg (u svrhu opreme ženske djece, za ženitbene kaucije i t. d.). Osim toga, što temeljem istog zakona zavod, kao pripomoćna zadruga, stoji pod državnom kontrolom, pruža ovaj zakon istomu znatnih pogodnosti glede dohodarine, biljegovanja, kao i glede zaštite članarinskih tražbina proti pljenitbi. Stanovite ustanove ovog zakona, kao što je ustanova, da ni jedan odjel novo osnovati se imajućeg osigurajućeg zavoda nesmije u život stupiti dotle, dok barem 200 redovitih članova neima, nijesu manje no blagotvorne, jer tim načinom se osigurava povoljnija razdioba zavodskog rizika i lakše nošenje upravnih troškova, koji su tim manji, čim zavod više članova broji. Napokon ograničuje ovaj zakon prekomjernu obvezatno:4 osigurajućeg zavoda kao pripomoćne zadruge, fiksirajuć kao najvišu osigurati moguću obskrbnu rentu godišnjih 720 for., a kao najvišu osigurati moguću pogrebninu iznos od 200 for. Osim navedenih prednosti, koje sigurni i djelotvorni obstanak ovog zavoda zajamčuju, predvidjen je u pravilih istoga i osnutak reservnog fonda iz suvišaka pojedinih zavodskih blagajna, koji suvišci u taj fond sve dotle teći imadu, dok visina istog nedosegnne l5"/o svekolike glavnice zavoda. Taj fond imade služiti za pokriće eventualnih manjaka. Uz isti fond imala bi se osim toga još utemeljiti i posebna pripomoćna zaklada od prinosa redovitih članova, koji bi prinos na godinu za svakog člana jednu forintu iznašao. Iz ove zaklade plaćale bi se premije za one redovite |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 191 — članove, koji bi usUed nepredvidjenih nezgoda u biedu pali, te bi, neudovoljiv svojim obvezam napram zavodu, pravo na blagodat osiguranja izgubiti mogli; nadalje davao bi zavod svojim članovom iz ove zaklade uz povoljne uvjete predujmove za podmirenje premija, te razne pripomoći i podpore. Od spomenutih osigurajućih odjela, što ih zakon o pripomoćnih zadrugah dozvoljava, kani družtvo vlastelinskih činovnika u Beču za prvi početak osnovati samo odjel za osiguranje obskrbnih renta u slučaju nemoći i starosti — mirovinsku blagajnu, — te odjel za osiguranje pogrebnina — pogrebnu blagajnu, — dočim će se i ostali odjeli prema potrebi u čim kraćem vremenu oživotvoriti. Potanji nacrt ovih dvijuh blagajna razabire se iz sliedećeg. A. Mirovinska blagajna, (blagajna za osiguranje mirovina). Statut ove blagajne pruža svakom činovniku mogućnost, da navršenom 65. godinom dodje u uživanje podpune osigurane obskrbne rente, ako je kroz 40 godina propisane premije redovito plaćao. Po izmaku petgodišnje uplate premija t. z. petgodišnje karencije, za koje vrieme je zavod obvezan, ako u tom razdobju osigurani član slučajno umre, njegovim pravnim nasljednikom uplaćene premije povratiti, dobiva osigurani član za slučaj nastupivše nemoćnosti doživotnu pripomoć u 307o iznosu podpune obskrbne rente, ustanovljene za normalni dobni razred. Pravo na ovu SO^/o pripomoć stiče član i u onom slučaju, ako i prije pet godina usljed neočekivane nesreće iznemogne i za dalnju privredu nesposobnim postane, makar ovaj slučaj uzsliedio odmah iza njegovog pristupa osigurajućem zavodu. Svake dalnje godine, po izmaku petgodišnje karencije, raste redovitom uplatom godišnjih premija osigurana obskrbna renta za 270 tako, da po izmaku dalnjih 35 godina, dakle nakon 40-godišnjeg članovanja osigurani pravo na podpuni iznos iste postizava. Navedeno vriedilo bi za normalni slučaj naime, da je dotični član navršenom 25. godinom zavodu kao takav pristupio, te 40-godišnju uplatu premija sa 65 godina starosti dovršio, od kojega mu vremena počam pripada podpuna osigurana obskrbna renta bez obzira na to, da li je isti za dalnji rad sposoban ili ne. Prema tomu bili bi od osiguranja izključeni svi oni, koji su stariji od 25 godina, jer im nebi bilo moguće 40-godišnjih premija do navršene 65. godine uplatiti. Nu da i stariji činovnici zavodu kao članovi pristupiti uzmognu, doskočeno je time, što su obzirom na kraći rok uplaćivanja za iste obračunane razmjerno veće premije, koje prema razvrstbi dobnih razreda od 5 do 5 godina postepeno rastu, dočim visina osigurati mogućih obskrbnih renta i trajanje uplatnog roka u istom razmjeru pada. Za slučaj nemoćnosti vriede ista pravila i za ove, koja i za članove u normalnoj dobi osigurane, naime : isti dobivaju u tom slučaju takodjer 30% podpune obskrbne rente normalnog dobnog razreda. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 192 — Maksimum osigurati mogućili obslcrbaili renta iznosi, kako smo već prije spomenuli, polag postojećeg zakona godišnjih 720 for. Ovaj maksimum mogu oni članovi, koji su u normalnoj dobi od 25 godina zavodu pristupili, postići uplatom premija za 7 dionica po 100 for., koje kao obskrbnu rentu nakon 40 godišnjeg članovanja i navršene 65. godine dobivaju. Isti maksimum mogu postići takodjer i oni članovi, koji su kasnije zavodu pristupili, na taj način, što im statut dozvoljava osiguranje više od 7 za nor malnu dobu fiksiranih dionica tako, da je n. pr. 36-godišnjem članu, koji si polag osigurajućih tabela može osigurati samo dionice po 70 for., moguće osi guranje na 10 takovih dielova, što nakon 25-godišnjeg članovanja iznaša takodjer obskrbnu rentu od 700 for. Da nebude najposlje izključena još i mogućnost, da i kašnje pristupivši članovi zavoda postignu pravo na dionice po 100 for., odredjuje statut, da isti to pravo 5-godišnjom uplatom stanovitog naknadnog prinosa (nadopunjka) takodjer steći mogu, — koji se prinos i na jedan put u tolikom iznosu uplatiti može, da je osigurani član nakon uplate istog samo na redovitu uplatu njegovom dobnom razredu odgovarajućih premija obvezan, ili pako, što je još povoljnije, može se isti prinos uplatiti i u još većem iznosu tako, da osigurani samo premije normalnog dobnog razreda dalje plaćati ima. Ova ustanova daje liepu priliku službodavcem, da uplatom ovakovog prinosa za svoje činovnike olakšaju istima njihovo osiguranje, te time doprinesu svoj dio za obskrbu istih. Da napokon i mladji činovnici članovi zavoda postati mogu, naime takovi činovnici, koji se ne mogu još uvrstiti u normalni dobni razred od 21 do 25 godina (vidi tabelu), uvršten je u tabele osiguranja još jedan najmladji dobni razred za dobu od 17 do 20 godina sa uplatnim rokom od 45 godina, prema kojem uplatnom roku je i godišnja povišica obskrbnih renta nakon izmaka 5godišnje karencije, mjesto sa 2% ustanovljena samo sa laj^´^lg, dočim su ostali uvjeti osiguranja isti, kao i kod drugih članova, osim što ovi najmladji članovi plaćaju, buduć je kod njih uplatni rok duži, manju premiju u iznosu godišnjih 6 forinti po dionici. Pojedini djelovi obskrbne rente (dionice) mogu se osigurati na jedan put ili postepeno i to prema tomu, kako je dotični član u stanju za iste odpadajuće premije odmah ili postepeno uplaćivati. Ako bi netko dobrovoljno prestao biti članom zavoda, onda dobiva kao odštetu (odpravninu) 507o od iznosa uplaćenih premija, — bude li pako isti iz zavoda izključen, može mu se izplatiti samo 25"/o istog iznosa. Prekine li nadalje koji član uplatu premija, bez da je voljan iz zavoda kao član izstupiti, ograničuje se njegovo pravo glede obskrbnine, a obvezanost osigurajućeg zavoda samo na onaj dio, koji odgovara vriednosti uplaćenih premija, te dobi, kada se je sa uplatom istih prestalo. Da se nebi krivo tumačila ustanova, do koje dobe pojedini članovi premiju plaćati imaju, naglašuje se, da je svaki osigurani član dužan iste uplaći |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 193 — vati samo do onog časa, kojem odgovara ustanovljeni uplatni roli onog dobnog razreda, u koji isti spada. Tako je n. pr. jedan 17-godišnji član nakon 45-godišnje uplate (buduć spada u I. dobni razred, za koji je uplatni rok sa 45 godina ustanovljen) riešen svakog dalnjeg plaćanja navršenom 62. godinom života. Isti netreba dakle od 63. godine počam nikakovih premija više plaćati, te dobiva u slučaju nemoćnosti odmah podpunu obskrbnu rentu, a navršenom 65. godinom pripada mu ista bezuvjetno. ´ Osim premija i malo dalje napred spomenutog prinosa članova za osnutak pripomoćne zaklade, imadu redoviti članovi osigurajućem zavodu plaćati još i stanoviti redoviti godišnji prinos za podmirenje upravnih troškova, koji prinos je za prvu poslovnu godinu sa jednom forintom ustanovljen, a izim toga dužni su isti, kad zavodu kao članovi pristupe, platiti jednom za svagda pristupninu (upisninu), koja za svaku dionicu osigurane obskrbne rente 1 forintu iznaša. Svoje prinose i premije imadu članovi u podpunom godišnjem iznosu unapred plaćati, i to počam od one godine, koja neposredno pristupu sliedi; nu može se dozvoliti, da se premije i u četvrtgodišnjih obrocih unapred uplaćuju, u kojem slučaju imaju se družtvenoj blagajni naknaditi i^lg zatezni kamati. Za obračun premija i pripadajućih obskrbnina služi evo ova tabela: M Za svaku pojedinu dionicu o Si 1! "c godišnja maksimum Dobni razred premija obskrbnine i P III for no. for. nč. I. 0(117. đo uključivo 20 gođ. života 45 5 6 100 7 II. » 21. » » 25. » » 40 5 7 100 7 III. » 2G. » » 30. » 35 5 8 50 90 8 IV. » 31. » . S6. » » 30 6 10 80 9 V. » 36. » » 40. » 25 5 12 70 -10 VI. » 41. » » 45. » » 20 5 14 60 12 Sliedeći primjeri razjasniti će istu pobliže. 1. primjer. U II. dobni razred spadajući 24 godišnji vlastehnski činovnik, koji plaća godišnju premiju od 7 forinti za jednu dionicu, dobiva nakon podmirbe 21 godišnjeg prinosa u slučaju nastupivše nemoćnosti za prvih pet godina po 30Vo podpune obskrbne rente od 100 for 30 for. za dalnjih 16 godina po 27o = 32% od 100 for. . . _. ... . 32 for. ukupno . . . . 62 for. kao godišnju obskrbnu rentu. 2. primjer. Da je u primjeru pod 1. spomenuti član navršenom 28. godinom umro, dobili bi njegovi nasljednici natrag uplaćene premije, naime 4 puta po 7 for. = 28 for., buduć je smrt istoga za vrieme karencije uzsUedila. 3. primjer. U 64. godini, pošto je uplatio 40 godišnjih premija, riešen je isti član (primjer 1.) dalnje uplate premija i dobiva za slučaj odmah nastu |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 194 — pivše nemoćnosti pođpunu obskrbnu rentu od 100 for., dočim posije navršene 65. godine ima pravo na bezuvjetno doživotno uživanje iste. 4. primjer . Netko postane članom mirovinske blagajne navršenom 33. godinom, te imade stoga, buduć spada u IV. dobni razred, plaćati godišnju premiju od 10 for. Navršenom 41. godinom (42. godini) dakle nakon uplate 9 godišnjih premija, dobiva isti u ime obskrbne rente za slučaj nemoćnosti za prvih 5 godina CSO«/,, od 100 for.) , . 30 for, za dalnje 4 godine (po 2 % od lOO for.) 8 for^ ukupno ... 38 for 5. primjer . Na 30 godina, koje vrieme odgovara uplatnom roku IVdobnog razreda, u koji isti 38 godišnji član (primjer 4.) spada, dakle nakon uplate 30 godišnjih premija nije isti obvezan više nikakovih premija plaćati, te dobiva za slučaj svoje nemoći poćam od njegove 63. godiae podpunu za ovaj dobni razred obračunanu obskrbnu rentu od 80 for,, a navršenom 65. godinom imade pravo na bezuvjetno doživotno uživanje iste. 6. primjer . Ako bi ovaj član (primjer 4.) hotio, da si osim osiguranog diela obskrbne rente osigura još dalnjih pet djelova (Antheile) u sliedećih pet godina, to bi isti za ovih šest djelova imao plaćati premije, i to: za djelove, na koje je stekao pravo u 38. 34. i 35. godini po 10 for. (iznos premija za IV. dobni razred), a za djelove osigurane u 36. 37. i 38. godini po 12 for. (premija V. dobnog razreda), — pa kad bi u 42. godini nemoćan postao, onda bi do te dobe uplatio: za 1. dio obskrbne rente IV. dobnog razreda 9 premija 10 for. = 90 for. Z8> 2. , „ „ IV. „ „ g „ 10 for. = 80 for. ZH 6. „ „ „ V. „ y. I „ 10 for. = 70 for. za 4. „ „ „ V. „ „ b „ 12 for. = 72 for. za, 5-n « » V. „ „0 „ 12 for. = 60 for. za 6. „ „ „ V. „ „ 4 , 12 for. -= 48 for. ukupno . . 420 for. za koju mu uplatu pripada na temelju 1. diela IV. dobnog razreda = 38 for. (za 5 god. = 30 for. i za 4 godine po 2 for. = 8 for.) na „ 2. „ IV. „ „ = 36 for. [30 4- (3 X 2)] na „ 3. „ IV. „ „ = 34 for. [30 + (2 X 2)] na „ 4. „ V. „ , = 32 for. [30 + (1 X 2)] na „ 5. , V. „ ^ ^_^^_Pj^L " ukupna obskrbna renta od godišnjih . . 170 for. 7. p r i m j e r. Za istog člana (primjer 6. i 4.), hoće li osigurati dotičnom dobnom razredu odgovarajuću podpunu obskrbnu rentu za šest djelova, prestaje plaćanje ustanovljenih premija za 1. osigurani dio u 63. godini (33 + 30) za 2. „ „ „ 64. „ (34 + 30) za 3., „ „ , 65. „ (35 +30) |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 195 — za 4. osigurani dio u 61. godini (36 -j- 25) za 5. „ , , 62. „ (37 + 25) za 6. „ „ „ 63. „ (38 + 25) 8. primjer . Ako ovaj član (primjer 7.) navršenom 63. godinom iznemogne, dobiva isti u ime godišnje obskrbne rente na temelju 1. diela 80 for. (buduć je za isti uplatio svih 30 premija IV. dobnog razreda), na temelju 2. diela 78 for. buduć manjka uplata premije za 64. godinu), na temelju 3 diela 76 for. buduć manjka uplata premije za 64. i 65. godinu), na temelju 4. 5. i 6. diela 70 for. buduć je već navršenom 62 godinom za V. dobni razred propisanih 25 premija uplatio.) Da je slučaj nemoćnosti pako u 65. godini (navršenom 64. godinom) nastupio, dobio bi isti član kao obskrbnu rentu na temelju prva 3 diela po 80 for. = 240 forna „ druga 3 „ „ 70 „ = 210 for. ukupno = 450 for, buduć je to doba sve propisane premije uplatio. 9. primjer . Neki vlastelin hoće da osigura svojem 33 godišnjem činovniku prava člana II. dobnog razreda uz uplatu premija, odgovarajućih IV. razredu, u koji isti činovnik po svojoj dobi spada. U ovom slučaju obračunava se po postojećih pravilih zavoda nadopunjak, što ga dotični vlastelin za svojeg činovnika platiti ima, na 36 for. 42 novč. uz odpadajući prinos za osam godišnje upravne troškove. Za ostatak uplatnog roka od 22 godine plaća isti činovnik redovitu premiju IV. dobnog razreda iznosom od godišnjih 10 for. po dionici. 10. primjer . Ako bi pako isti vlastelin hotio tome svome činovniku pribaviti pravo, da mjesto premija IV. dobnog razreda plaća samo premije normalnog dobnog razreda (II. razreda), naime godišnjih 7 for. po dionici, — onda bi se uplatiti imajući nadopunjak obračunao na 84 for. 08 nč. i godišnje upravne troškove. Nakon ovog nadopunjenja dužan je dotični činovnik za dalnje 22 godine plaćati samo godišnju premiju od 7 for. po dionici. B) Pogrebna blagajna. (blagajna za osiguranje pogrebnih troškova.) Svrha ove blagajne je, da svojim članovom omogući, da si za slučaj smrti ili smrti svojih pripadnika (članova obitelji) mogu osigurati stanovitu novčanu pripomoć za pokriće pogrebnih troškova. Najviši iznos osigurati mogućih dionica je 50 for, a svaki član može si osigurati najedanput ili postepeno do četiri takove. Osigurani nesmiju biti mladji od 18, a niti stariji od 50 godina. Pričekna doba (karencija) traje pol godine. Iznos premija, kao i uplatni rok ravna se polag toga, da li član osigurava pogrebninu za slučaj svoje smrti ili za slučaj smrti pripadnika svoje obi |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 26 <-- 26 --> PDF |
196 telji. U prvom slučaju dužan je isti plaćati premije do navršene 65. goJine, odnosno do časa uastupivše nemoćnosti (Invaliditat), a u drugom slučaju do smrti osiguranog člana obitelji. Ako netko dobrovoljno prestane biti članom ove blagajne ili kao takav izključen bude, ne može zahtjevati, da mu se uplaćene premije povrate. Prestane li isti uplatom premija bez da kani iz družtvene sveze izstupiti, ograničuje se njegovo pravo samo na iznos uplaćenih premija. Osim premija, što ćemo ih u sliedećih tabela I. i II. navesti, dužan je svaki član platiti jedan forint u ime upisnine, a ako nije članom mirovinske blagajne, osim toga još i godišnji prinos od jedne forinte za pripomoćnu zakladu i stanovitu svotu za podmirbu upravnih troškova, koja je za prvu godinu sa 40 novč. po dionici ustanovljena. Premije dužni su članovi unapred u podpunora godišnjem iznosu plaćati, nu može se dozvoliti odplata istih i u četvrtgodišnjih obrocih uz naknadu 470 zateznih kamata. Za obračun premija služe sliedeće dvie tabele, i to: Tabela I. za osiguranje pogrebnine za slučaj smrti osiguranog člana. Godišnja Pogrebnina premija po dionici n«i.„j «»»«„;! for. nč. for. nč. I. 80 II. 1 nr. 1 20 IV. 1 40 1 50 — V. 1 70 VI. 2 40 vn. ođ 46. do uključivo 50. godine života 3 20 Tabela II. osiguranje pogrebnine za slučaj smrti kojeg člana obitelji. Godišnja Pogrebnina premija po dionici T\ „ u „ ; «„„«„j for. nč. for. nč. I, 75 II. 80 III. 95 IV. 1 15 1 50 — V. 1 40 VI. 1 70 VII. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 197 - Tako na pr. imade netko, tko je postao članom ove blagajne navršenom 22. godinom, plaćati zato po tabeli I. godišnju premiju od 1 for. za jedan osigurani dio pogrebnine. Ako osigura isti posije godine dana, dakle navršenom 23. godinom još jedan dio, onda ima plaćati za isti i drugu godišnju premiju, koja polag iste tabele takodjer 1 for. iznaša. Ako je taj ćlan za obadva diela redovito plaćao premije do navršene 65. godine, onda je dužna pogrebna blagajna u slučaju njegove smrti izplatiti njegovim nasljednikom podpunu osiguranu pogrebninu od 100 for. Osigura li isti član u svojoj 31. godini (navršenom 30. godinom) jedan dio pogrebnine i za svoju 20 godišnju ženu, to imade za taj dio po tabeli II. plaćati godišnju premiju povog dobnog razreda u iznosu od 75 novč., te dobiva u slučaju ženine smrti pogrebninu od 50 for. Urare li on prije, dobiva njegova žena za njega osiguranu pogrebninu od 100 for. Prestane li taj člaa uplatom premija navršenom 40. godinom, to je isti uplatio: za sebe — za prvi osigurani dio (od 22.—40. god.) 18 ´premija po 1 for 18 for. a za drugi osigurani dio (od 23.—40. god.) 17 premija po 1 for. . . 17 for. Ukupno . . 35 for. a za ženu — (od 30.-40. godine) 10 premija po 75 novč. . 7 for. 50 nč., te se prema tomu reducira iznos pogrebnina za slučaj njegove smrti na 35 for., a za slučaj ženine smrti na 7 for. 50 nč. Zaključujuć ovu razpravu i želeći novom osigurajućem zavodu svaki napredak, želimo još i to, da osnutak istoga neostane bez blagotvornog uticaja na službodavce, koji su pozvani, da se pobrinu za obskrbu svojih činovnika, kao i na činovnike s^me, kojima nalaže sveta dužnost, da kao otci obitelji sebi i svojim obezbiedjenu budućnost osiguraju. Odgovor na članak g. M. Puka u br. 4. „Šum. lista´´ od t g. Ponajprije neka mi štovani čitatelji oproste, što je ovo već peti članak o themi „praktična uporaba trigonometrije", tim više, što je razprava zašla na polje, koje sa praktičnom trigonometrijom nema nikakovoga posla, a to je način preračunavanja geometrijskih funkcija. Nu sastavak gosp. M. Puka — koji je prvi prešao na to polje — prinudjuje me, da se po drugi put latim pera, nu obečajem biti po mogućnosti što kraći. Gosp. Puk tvrdi, da sam ga mjestimice krivo shvatio, te nadalje, da su formule, koje on u br. 1. t. g. naveo, jednostavnije i svrsi shodnije, nego one po meni u br. 2. spomenute. Ponajprije iztiče g. Puk, da on nije iz već više puta spomenutoga stavka g. D. K.: „Nu na točnosti ne samo da ništa nedobijemo" i t, d , već iz okol |