DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 190 —


Stanovište da svojim članovom omogući što veći probitak uz najmanje
žrtve, dalo je povoda spomenutom družtvu, da si osnuje vlastiti osigurajući
zavod, kojeg redoviti članovi biti će ujedno i dioničari (vlastnici) istoga i time
jedini učestnici dohodka, proiztičućeg iz uplaćenih prinosa i kamata osnovanih
glavnica. Dakako da isti preuzimaju na se i sav riziko zavoda, nu ovaj riziko
se umanjuje sa brojem članova i dade se na minimum svesti.


Izmjera premija upriličena je obzirom na uzajamnost zavoda i njegovih
članova tako, da će i u najnepovoljnijih prilika zadruga svojim obvezam udovoljiti
moći, te se osniva na točnih statisačkih podatcih o umrlosti i nemoćnostii
a za temelj obračunu uzet je samo 3^/2% kamatnjak.


Kod ustanovljenja osigurajućih uvjeta i sastavka odnosnih tabela pazilo se
je na to, da se isti prilagode jur postojećim obćim mirovinskim prinosom. Kao
što mirovinski propisi osiguravaju činovniku posije 40-godišnjeg neprekidnog
službovanja podpunu mirovinu kao doživotnu obskrbu, isto tako osiguravaju
pravila ovog zavoda svojim redovitim članovom nakon 40-godišnje pripadnosti
podpuni iznos (maximum) postići moguće obskrbne rente, a za slučaj prije tog
roka nastupivše nemoći stanovitu stalnu pripomoć tako, da svaki član već od
prvog momenta uživa blagodati ovog zavoda.


Zakon o pripomoćnih zadrugah od god. 1892., na temelju kojeg je ovaj
zavod osnovan, omogućuje članovom istoga, osim osiguranja obskrbnih renta za
slučaj starosti i nemoćnosti. da si mogu uz povoljne uvjete osigurati stanovite
novčane iznose za pokriće pogrebnih troškova (pogrebnina), podpore za udove
i sirote, podpore za bolestnike i stanovite iznose za korist nekog trećeg (u
svrhu opreme ženske djece, za ženitbene kaucije i t. d.).


Osim toga, što temeljem istog zakona zavod, kao pripomoćna zadruga,
stoji pod državnom kontrolom, pruža ovaj zakon istomu znatnih pogodnosti glede
dohodarine, biljegovanja, kao i glede zaštite članarinskih tražbina proti pljenitbi.


Stanovite ustanove ovog zakona, kao što je ustanova, da ni jedan odjel
novo osnovati se imajućeg osigurajućeg zavoda nesmije u život stupiti dotle,
dok barem 200 redovitih članova neima, nijesu manje no blagotvorne, jer tim
načinom se osigurava povoljnija razdioba zavodskog rizika i lakše nošenje
upravnih troškova, koji su tim manji, čim zavod više članova broji. Napokon
ograničuje ovaj zakon prekomjernu obvezatno:4 osigurajućeg zavoda kao pripomoćne
zadruge, fiksirajuć kao najvišu osigurati moguću obskrbnu rentu godišnjih
720 for., a kao najvišu osigurati moguću pogrebninu iznos od 200 for.


Osim navedenih prednosti, koje sigurni i djelotvorni obstanak ovog zavoda
zajamčuju, predvidjen je u pravilih istoga i osnutak reservnog fonda iz suvišaka
pojedinih zavodskih blagajna, koji suvišci u taj fond sve dotle teći imadu,
dok visina istog nedosegnne l5"/o svekolike glavnice zavoda. Taj fond imade
služiti za pokriće eventualnih manjaka.


Uz isti fond imala bi se osim toga još utemeljiti i posebna pripomoćna
zaklada od prinosa redovitih članova, koji bi prinos na godinu za svakog člana
jednu forintu iznašao. Iz ove zaklade plaćale bi se premije za one redovite