DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 190 — Stanovište da svojim članovom omogući što veći probitak uz najmanje žrtve, dalo je povoda spomenutom družtvu, da si osnuje vlastiti osigurajući zavod, kojeg redoviti članovi biti će ujedno i dioničari (vlastnici) istoga i time jedini učestnici dohodka, proiztičućeg iz uplaćenih prinosa i kamata osnovanih glavnica. Dakako da isti preuzimaju na se i sav riziko zavoda, nu ovaj riziko se umanjuje sa brojem članova i dade se na minimum svesti. Izmjera premija upriličena je obzirom na uzajamnost zavoda i njegovih članova tako, da će i u najnepovoljnijih prilika zadruga svojim obvezam udovoljiti moći, te se osniva na točnih statisačkih podatcih o umrlosti i nemoćnostii a za temelj obračunu uzet je samo 3^/2% kamatnjak. Kod ustanovljenja osigurajućih uvjeta i sastavka odnosnih tabela pazilo se je na to, da se isti prilagode jur postojećim obćim mirovinskim prinosom. Kao što mirovinski propisi osiguravaju činovniku posije 40-godišnjeg neprekidnog službovanja podpunu mirovinu kao doživotnu obskrbu, isto tako osiguravaju pravila ovog zavoda svojim redovitim članovom nakon 40-godišnje pripadnosti podpuni iznos (maximum) postići moguće obskrbne rente, a za slučaj prije tog roka nastupivše nemoći stanovitu stalnu pripomoć tako, da svaki član već od prvog momenta uživa blagodati ovog zavoda. Zakon o pripomoćnih zadrugah od god. 1892., na temelju kojeg je ovaj zavod osnovan, omogućuje članovom istoga, osim osiguranja obskrbnih renta za slučaj starosti i nemoćnosti. da si mogu uz povoljne uvjete osigurati stanovite novčane iznose za pokriće pogrebnih troškova (pogrebnina), podpore za udove i sirote, podpore za bolestnike i stanovite iznose za korist nekog trećeg (u svrhu opreme ženske djece, za ženitbene kaucije i t. d.). Osim toga, što temeljem istog zakona zavod, kao pripomoćna zadruga, stoji pod državnom kontrolom, pruža ovaj zakon istomu znatnih pogodnosti glede dohodarine, biljegovanja, kao i glede zaštite članarinskih tražbina proti pljenitbi. Stanovite ustanove ovog zakona, kao što je ustanova, da ni jedan odjel novo osnovati se imajućeg osigurajućeg zavoda nesmije u život stupiti dotle, dok barem 200 redovitih članova neima, nijesu manje no blagotvorne, jer tim načinom se osigurava povoljnija razdioba zavodskog rizika i lakše nošenje upravnih troškova, koji su tim manji, čim zavod više članova broji. Napokon ograničuje ovaj zakon prekomjernu obvezatno:4 osigurajućeg zavoda kao pripomoćne zadruge, fiksirajuć kao najvišu osigurati moguću obskrbnu rentu godišnjih 720 for., a kao najvišu osigurati moguću pogrebninu iznos od 200 for. Osim navedenih prednosti, koje sigurni i djelotvorni obstanak ovog zavoda zajamčuju, predvidjen je u pravilih istoga i osnutak reservnog fonda iz suvišaka pojedinih zavodskih blagajna, koji suvišci u taj fond sve dotle teći imadu, dok visina istog nedosegnne l5"/o svekolike glavnice zavoda. Taj fond imade služiti za pokriće eventualnih manjaka. Uz isti fond imala bi se osim toga još utemeljiti i posebna pripomoćna zaklada od prinosa redovitih članova, koji bi prinos na godinu za svakog člana jednu forintu iznašao. Iz ove zaklade plaćale bi se premije za one redovite |