DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 199 — vidi, da tim putem ntćemo doći do sinusa jedne minute. Pošto se dakle te formule nemogu ni rabiti u svrhu, koju bi g. P. njima htio postignuti, odpada i svaki razlog razpravljati o možebitnih kakovih prednostih kod numeričkoga proračunavanja. Samo mimogredno napominjem, da bi n. pr. za proraSunanje sin 7. 1-8" po formuli g. Puka morali izvesti deve t succesivnih razkorenitba, dočim rješitba kubične jednačbe Cardanovom formulom uvjetuje tri, a Newtonovom methodom ili regulom falsi nijednu razkorenitbu. Ja sam u ostalom već u svom prvom članku iztaknuo, da po meni navedenoj (a ne „mojoj") i svim sličnim methodam nepripisujem nikakove praktifne važnosti. Na str. 65 red 2. odozgor kažem naime: „Ipak moram opaziti, da bi za zbiljno proračunavanje goniometričkih funkcija rabili samo poznati bezkonačni nizovi, koje i gosp. P. navadja". Nadalje str. 65 red 17. odozgor: „Razumije se, da se neće nitko tim načinom poslužiti. Ovakovi primjeri imadu samo donjekle didaktičnu vriednost, da se učeniku predoči, kako bi se goniometričke funkcije mogle i elementarnim načinom proračunati." Kod zbiljnog proračunavanja kakovih god transcedentnih (dakle i goniometričkih) funkcija jedini je praktični put, da se funkcija pretvori u konvergentni niz argumenta, pa da se pomoću niza proračuna toliko vriednostih, da dvie susjedne možemo bez osjetljive pogreške smatrati članovima arithmetičkog niza prvoga reda. Medjuvriednosti pronadju se onda interpelacijom. Pošto scienim, da sam tim sasvim obrazložio izpravnost svojih navoda u br. 2., držim i ja za posve suvišno o tom dalje razpravljati, te s moje strane ovime završujem tu polemiku. Drag. pl. Sram. LIST-A-KI. Osobne viesti. Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Daljmacije izvolio je imenovati šum. pristava I. banske imovne obćine Vjekoslava Sutlić a kot. šumarom kod slunjske imovne obćine sa sustavnimi berivi. Umro. U Befiu umro je od kapi 22. veljače t. g. Johan Salzer, c. kr. ministerijalni savjetnik u ministarstvu za poljodjelstvo u 55 godini svoga života. Pokojnikovo ime znači nova epoka u povjesti austrijskog šumarstva, jer je on zasnovatelj nove organizacije državnog šumskog čuvarstva i uređjenja službe za zagrađjivanje bujica. Pokojni Salzer služio je njeko vrieme i u našoj domovini, pa je dostojno, da se i našim čitateljem predoči blagotvorno djelovanje toga zaslužnoga muža na polju šumarstva u obde. Rođjen god. 1840. u Pragu, svršio je Salzer u rodnom građu sve gimnazijalne nauke god. 1889 s odličnim uspjehom, a nakon probavljene praktične službe na dobru Podebrađ u Ceskoj stupio je tada u državnu službu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1895 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 200 — Povodom organizacije šumarske službo u bivšoj vojnoj lirajitii stupio je Salzer 26. travnja 1860. u pođčastničkom činu u rumujsko-bauatsku pukovniju, a poslie položenog državnog šum. izpita bje imemovan c. kr. šum. vježbenikom, te povremeno služio kod vojnog zapovjedništva u Temešvaru i u rumunjsko banatskoj satniji, gdje je 13. veljače 1861. imenovan šumarom III. razr. Nakon toga premjestili ga k otočkoj pukovniji u mjesto Jablanac. Ovdje je imao prvi put priliku, da raii na pošumljivanju kraških goljetih. Od onud premjestiše ga k petrovarađinskoj pukovniji u svojstvu povjerenika za uredjenje šuma, te je ovdje za dvie godine dovršio gospodarstvenu osnovu za opredieljeno mu područje. Poslie stupio je kao šumar u civilnu đrž. službu na zakladnonaukovno dobro Kostanjevica (Landstrass), gdje je 4 godine probavio, te je god. 1867. imenovan gradjevnim mjernikom i šum. procjeniteljem na držav. dobru u Pužiui. God. 1870. bje imenovan šum. procjenbenim izvjestiteljem za okružje Celje u Štajerskoj, a od onud došao je kao procjenbeni povjerenik k namjestničtvu u Grac. U mjesecu rujnu g. 1873. bje imenovan zemalj. šumarskim nadzornikom za Kranjsku, a od onud ode u istom svojstvu u Tj-st, gdje je za kratko vrieme imenovan šumarskim savjetnikom. Salzer došao je god. 1877. uslied nastale službene izmjene opetovano u Ljubljanu, a god. 1878. bje već imenovan šum. nadsavjetnikom i šum. konsulentom u odjelu I. kod ministarstva za poljodjelstvo u Beču. Ovdje je zaslužni pokojnik razvio sve svoje duševne sposobnosti na ravitak šumarstva u obće, a imenito bio je osobnim svojim organizatornim darom izvrstan savjetitelj u poslovih za uredjenje politič, šum. službe. Za vrieme silne poplave god. 1882., koja je ogromne štete naniela u Koruškoj i Tirolu, uslied česa se je pristupilo k organizaciji o uredjenju bujica u Austriji, preduzeo je pokojni Salzer u proljeću god. 1884. u družtvu od više stručnjaka naučno putovanje u bujično područje u Franceskoj, da ondje vidi i prouči sve načine zagradjivanja bujica. Povrativ se od onud natrag, započeo je svoj rad na organizaciji službe za zagradjivanje bujica novim smjerom, te je u istom poslu i referat preuzeo. Za njegovo uspješno djelovanje na tom polju odlikovan bje pok. Salzer g. 1886. naslovom i činom ministerijalnog savjetnika, a god. 1890. postao je ministerijalnim savjetnikom extra statum, đočim mu je god. 1892. podieljen vitežki red Lepoldova reda uz oprost pristojbe. Njegova obsežna organizatorna i administrativna radinost proširila je njegov djelokrug sve više, te je čvrstim svojim nastojanjem izvojštio ustrojenje pod njegovim vodstvom posebnog odsjeka, u čiji je djelokrug spadao tehnički dio šumarskog redarstva i zagradjivanje bujica; nadalje osoblje šum. tehničara političke uprave, provedba ministerijalne naredbe od 11. veljače 1889. za držav. šum. izpite i statistika o šumarstvu i lovstvu. Uslied ovakovog položaja mogao je pokojnik sve pokrajine austrijsko proputovati, te ođnošaje i potrebe proučiti, a to tim laglje, što je pokojnik skoro sve jezike dotičnih pokrajina dobro poznavao. Pokojnikovo djelovanje na stručnom polju tako je mnogobrojno i obsežno, da bi se o tom dalo mnogo pisati.´ Nedavno objelodanjeno djelo: „DieWildbachverbaung in deu Jahren 1883—1894", izdano po ministarstvu za poljodjelstvo u Beču, očitim je dokazom, kolikim je uspjehom okrunjeno revnovanje Salzerovo oko unapredjenja ove posebne grane šumarstva Organizacija šumsko-tehničke službe kod političke uprave i uspjesi, koji su tom organizacijom polučeni; uredjenje i pošumljenje goljetih u kraškom području, osiguranje šumskog posjeda pomočju konkretnim odnošajem upriličenih zemaljskih zakona i t. d. jesu takođjer temeljne radnje neumornog nastojanja pokojnog Salzera. Osim toga sudjelovao je kod mnogobrojnih izložba tako revno, da je prigodom bečke izložbe god. 1890. za stečene zasluge zadobio previšnje priznanje. |